StoryEditor
ZdravljeCOVID-19

Može li veća izloženost virusu izazvati teži oblik bolesti? Teorija je nedovoljno istražena, ali mogla bi objasniti zabrinjavajuće stanje u bolnicama

Piše J. V.
28. ožujka 2020. - 07:19
Alberto Pizzoli/AFP

Može li veća izloženost virusnim česticama izazvati teži oblik bolesti COVID-19? Na društvenim mrežama pojavila se teorija koja bi, ukoliko se pokaže točnom, mogla objasniti zašto od koronavirusa obolijevaju u velikoj mjeri oni na prvoj liniji obrane, liječnici i medicinske sestre.

Prema toj teoriji, težina bolesti ovisi ponajprije o ukupnoj izloženosti virusu. Što je veće "opterećenje virusom" ("viral load"), to će osoba teže oboljeti i teže se oporaviti, piše New Scientist.

Kad se uzmu u obzir sva dosadašnja istraživanja, međutim, situacija bi mogla biti kompleksnija. 

Prosječan broj virusnih čestica koji je potreban da se dogodi infekcija poznat je pod nazivom "infektivna doza". Još se uvijek ne zna koja je to točno količina kad je u pitanju bolest COVID-19, no s obzirom da se bolest s takvom lakoćom širi, pretpostavlja se da je ona relativno niska, tvrdi Willem van Schaik sa Sveučilišta u Birminghamu u Velikoj Britaniji.

S druge strane, virusno opterećenje povezano je s brojem čestica koje nosi zaražena osoba i koje može, stoga, prenijeti u svoj okoliš.

"Mjera je to koja pokazuje koliko je snažna vatra upaljena u zaraženoj osobi, dok je infektivna doza iskra koja je sve pokrenula", objašnjava laičkim rječnikom Edward Parker sa londonške Škole za higijenu i tropsku medicinu.

Ako vam je, u prijevodu, visoko virusno opterećenje, vjerojatnije ćete zaraziti druge oko sebe. No u slučaju koronavirusa ovaj broj ne prati nužno težinu oboljenja, sugeriraju neka istraživanja.

Zdravstveni djelatnici koji su istraživali epidemiju koronavirusa u Lombardiji, koja se pokazala ne samo najteže zaraženim dijelom Europe, već je crnim brojkama nadmašila i vrhunac u Kini, proučavali su 5,000 slučaja zaraženih osoba među kojima su se našli i oni sa simptomima i oni bez njih te nisu pronašli nikakvu razliku u njihovu virusnom opterećenju.

Isto tako, doktori u Narodnoj bolnici Guangzhou br. 8 u Kini opetovano su uzimali viruse grla 94 pacijenta s koronavirusom, počevši s danom kad su ovi oboljeli konačno do dana kad je virus nestao iz tijela, a nisu pronašli nikakvu očitu razliku u virusnom opterećenju između slabijih slučajeva i onih koji su razvili teže simptome.

Virolog s početka teksta, Willem van Schaik, kaže da bi slična istraživanja mogla poljuljati tvrdnju da težina oboljenja ovisi o količini virusnih čestica u tijelu.

No postoje i istraživanja koja bi tu teoriju mogla poduprijeti, iako je uzorak, ograđuju se znanstvenici, još uvijek premalen.

Studija koja je proučavala pacijente hospitalizirane u Nanchangu u Kini pronalazi vezu između težine oboljenja i količine virusa prisutnih u nosu pacijenta. Oni s težim simptomima imali su veću količinu, iako još uvijek nema dokaza koji bi potvrdili kako će početna faza utjecati na kasniji ishod bolesti.

A ako se infektivna doza pokaže "nevažećom" kad je u pitanju težina slučaja, koronavirus bi se i po tome razlikovao od gripe i SARS-a.

"Ovo bi saznanje bilo važno da shvatimo kako je ovaj virus, koliko god sličan SARS-u, od njega vrlo različit te da postoje važne razlike koje moramo shvatiti", kaže Schaik.

Ukoliko se pokaže da infektivna doza nije povezana s težinom slučajeva, jako je važno, naglašavaju stručnjaci, smanjiti izloženost pod svaku cijenu. Najprije, to bi moglo pomoći da uopće ne obolimo, a potom i umanjiti našu sposobnost da prenosimo virus drugima. Svaka mjera koju pritom možemo poduzeti podjednako je korisna.

#KORONAVIRUS

Izdvojeno

01. lipanj 2020 15:22