StoryEditor
ZdravljeSTRUČNJACI IZ PODRUČJA MENTALNOG ZDRAVLJA MLADIH I DJECE NA TRIBINI U SPLITU

Kanabis u dvije godine može spržiti djetetov mozak

Piše PROMO SD
21. lipnja 2022. - 18:20
U Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu održana je tribina pod nazivom 'Mentalno zdravlje djece i mladih'Paun Paunović/Cropix

Liječničku pomoć zatražimo kad god smo bolesni. Točnije kada imamo neku tjelesnu smetnju ili teškoću. No, kada teškoće zahvate područje psihe, tada smo znatno manje ažurni za posjet liječniku ili drugoj stručnoj osobi.

O temi mentalnog zdravlja mladih i djece stručnjaci iz ovoga područja u Nadbiskupskoj su klasičnoj gimnaziji u Splitu podijelili svoja iskustva iz prakse s mladima koji imaju mentalne probleme ili su, pak, razvili ovisnost.

Nije sve u pandemiji

Sugovornici s dugogodišnjim iskustvom u ovome području su Danijela Štimac Grbić, koja je i voditeljica Odjela za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Katarina Dodig Ćurković, specijalist psihijatar i pročelnica Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju u KBC -u Osijek, Željko Ključević, voditelj županijske Službe za mentalno zdravlje Nastavnog zavoda za javno zdravstvo u Splitu, Irena Primorac Bošnjak, voditeljica županijskog Odjela za mentalno zdravlje Zavoda za javno zdravstvo u Dubrovniku, Biljana Mišćević Dejanović iz Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti - Zavod za javno zdravstvo Istarske županije i Marija Pupić Bakrač iz zadarske Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti.

image

Željko Ključević, voditelj županijske Službe za mentalno zdravlje Nastavnog zavoda za javno zdravstvo u Splitu

Paun Paunović/Cropix

Ono što smo čuli na ovoj tribini mnogi bi rekli prilično je okrutno. No, nije. Realno je. I ono je što se oko nas događa svaki dan. Podaci nam ne idu u prilog. Pokazatelji mentalnoga zdravlja među mladima nisu dobri, kaže Štimac, a kao aktualni primjer navela je konzumaciju kanabisa koja je danas postala nešto kao "dobar dan".

- Ono što iz podataka službi vidimo jest da mladi sve više koriste kanabis, a roditelji i djeca sve više posjećuju stručne službe zbog mentalnih problema. Granica onih koji koriste kanabis sve se više smanjuje, najčešće su to djeca u dobi od 14 do 16 godina, pa do 18 - navela je na samom početku Štimac. Na konzumaciju kanabisa osvrnula se i Dodig Ćurković, koja je još jednom potvrdila tužnu hrvatsku realnost - nema što se ne uzima!

- Iznenadili biste se što sve djeca uzimaju i što im se danas nudi. To je takva droga da će nam jednoga dana biti žao što nema heroina. U dvije godine to može spržiti djetetov mozak, a kupovalo se je za 15 do 20 kuna. Što se tiče legalizacije kanabisa, tako se lagano kaže da se koristi u ljekovite svrhe, stoga mnogo djece i mladih čuje taj dio koji njima odgovara, da je to ljekovito da nema nikakve štete. Sve te koji zagovaraju legalizaciju takve tvari provela bih malo kroz Zavod da vide što takva jedna tvar može napraviti djetetu od 15 ili 16 godina i natjerati ga da bude cjeloživotni pacijent - upozorila je Dodig Ćurković.

Kako navode sugovornici, pandemija nije ta koja je "kriva" za sve mentalne probleme mladih u posljednje vrijeme, ona je samo odvrnula "špinu" da ti problemi, duboko zakopani u mladima i djeci, izađu na površinu. A tome svjedoče i sve teže dijagnoze.

Pokušaji suicida

- Svaka druga dijagnoza je pokušaj suicida, rezanje samih sebe ili vrlo ozbiljne depresije, a ovisnost se često sazna tek kada pacijent dođe kod nas na Zavod, a roditelji ne budu upoznati s time. Konzumiraju sve i svašta - tvrdi Dodig Ćurković.

Primjerom iż svakodnevnoga života poslužila se i Bruna Dadić, ravnateljica Osnovne škole u Okrugu Gornjem.

- Imam jednog stručnog suradnika pedagoga i javila sam se na natječaj i dobila još jednog pripravnika. U godinu dana s dva stručna pripravnika mnogo je djece prepoznalo da postoje stručnjaci koji su cijeli dan u školi i kojima se mogu požaliti. I ja u godinu dana imam prijavu spolnoga uznemiravanja, imam dvije prijave samoozljeđivanja, nekakvih situacija izgubljenosti, prijava roditelja Centru za socijalnu skrb. Mojoj kolegici pripravnici isteći će mandat od godinu dana, a djeca zaostaju bez osobe kojoj se mogu obratiti. Pitanje je hoće li se koja nova osoba javiti i koliko će onda vremena biti potrebno da se upozna s djecom i s njihovom problematikom, a i da se djeca prilagode njoj i steknu povjerenje - iznijela je ravnateljica škole u malom dalmatinskom mjestu dio problematike obrazovnoga sustava, kojemu, očigledno, nedostaje stručne pomoći.

Prema mišljenju Željka Ključevića, Splitsko-dalmatinska županija u postupanju s mentalnim zdravljem ne zaostaje ništa za drugim županijama, ali se zato najpopularnije opijatno sredstvo - kanabis, ne koristi svugdje po dalmatinskim regijama jednako.

- Nikako da se oko kanabisa pronađe neki zajednički stav u društvu, nekima je kanabis otrov, dok je nekima "in". U Splitsko-dalmatinskoj županiji kanabis ima tradiciju, dok, primjerice, u Makarskome primorju i u dolini Neretve više se koriste amfetamini, kokain i drugi stimulansi. Dakako, tu su i maloljetničke trudnoće i spolni odnosi, to je nekakva prosječna problematika područja Dalmacije.

Alkohol - normalan

Postoji li nekakvi drugačiji način za rješavanje problema i tjeskobe kod mladih? Naravno da postoji, no danas živimo u vremenu kada se odmah i sad treba nešto zadovoljiti, pa se zato poseže za tim - smatra Ključević.

Od ovih nabrojenih supstanci, složili su se ovi stručni sugovornici kako je alkohol prešao već pod normalno. Svaka dalmatinska kuća ima bocu dobrog domaćeg vina, raznih vrsta rakije, piva… Tu su razinu mladi već "nadišli", pa su sada, kako vele okupljeni stručnjaci, fokusirani na nešto mnogo opasnije.

Kao loš primjer iż prakse Irena Primorac Bošnjak navela je i to što se liječnici rijetko kada osvrću na potencijalne psihološke probleme kod pacijenata.

- Čovjek je tijelo i duša i duh, a da bismo dobili potpun uvid u liječenje, mislim da bismo mu tako trebali i pristupiti. No, u praksi to često nije tako. Liječnici koji se bave somatskim zdravljem često se u nalazima bave samo tjelesnim zdravljem, a ne razmisle nimalo o psihološkoj dimenziji. Problem je i što vlada kult tijela, odnosno imperativ je stalno biti lijep - izjasnila se.

Blagu kritiku medijima uputila je Biljana Miščević Dejanović, koja smatra da bi medijski članci i sadržaj trebali biti motivirajući i edukativni, a sve ove "crne vijesti" koje nas posljednjih dana itekako zapljuskuju svesti na najmanju moguću mjeru. Sve to, navodi, utječe na percepciju i psihički razvoj mladih i djece.

Šokantne podatke iznijela je ponovno Dodig Ćurković, koja kao jedan od problema smatra i to što se djecu često "trpa" u psihijatrijske bolnice, a koja uopće nisu za tu ustanovu. Tu je pojavu opisala kao pravi američki sindrom.

OBITELJ I ŠKOLA

- Često je ovisnost samo reakcija na seksualno zlostavljanje. Sudski sam vještak i u svakom drugom predmetu imamo slučaj seksualnoga zlostavljanja, a dobna granica za pedofiliju nam je 15 godina, to je totalno besmisleno i ta bi granica odavno trebala biti 18 godina, međutim, živimo u zemlji gdje osoba od 40 ili 50 godina ne mora biti odgovorna za postupke prema djetetu od 15 godina. No, s druge strane, često su i ambulante prepune nečega što nije bolest - pojasnila je.

Ono što je istaknula na kraju Dodig Ćurković jest poruka svim budućim učiteljima.

- Ako doma djeca imaju loš model, nekad ste baš vi, učitelji, tom djetetu jedini spas. Iako odlazi stara garda profesora, dolazi nova koja djecu sve manje želi odgajati, no razmislimo o tome da ste tom djetetu jedini izlaz možda baš vi - poruka je o kojoj svi budući učitelji, kao i oni koji su već stupili u te vode, mogu promisliti.

Skup je moderirala socijalna radnica Gordana Cavicchi, voditeljica ustanove Zajednice Papa Ivana XXIII., koja je uz podršku Ministarstva zdravstva orginizirala tribinu.

- Zaštita mentalnog zdravlja poglavito djece i mladih zadaća je svih, cjelokupnog društva. Naročitu preventivnu ulogu imaju primarne zajednice, obitelj, škola, koja treba osnažiti i podržati kako bi mogli ostvariti svoju ulogu, istaknula je Cavicchi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
21. lipanj 2022 18:22