Nikada se nije razbolio, ni u pedesetoj, ni u sedamdesetoj, ni u devedesetoj godini života. I u 92. godini života ima bistar um, snažno tijelo i snažan glas. Kad su ga pitali: "Kako vam to uspijeva?", nije se nasmiješio, nego je ozbiljno odgovorio: "Znam što stavljam na svoj tanjur."
Dr. Thomas Colin Campbell poznati je biokemičar, koji je radio kao profesor emeritus nutricionističke biokemije na Cornell University, čovjek čija su istraživanja unijela izvjesnu revoluciju u razumijevanje bolesti i čiji je osobni primjer postao najuvjerljiviji dokaz da starost nije smrtna presuda.
Campbell nije liječio bolesti nego ih je sprječavao. Njegov je pristup bio jednostavan: jedite odgovarajuće namirnice svaki dan i dajte svom tijelu priliku da se samo regenerira i liječi.
Dr. Campbell je gorljivo tvrdio je da se ljudi ne razbolijevaju zbog nedostatka vitamina, nego zbog "viška smeća" na tanjuru. Govorio je: "Cjelovita biljna hrana sadrži sve što vam je potrebno, ali samo ako je neprerađena i prirodna." Nije vjerovao multivitaminskim pripravcima, smatrajući ih "bacanjem novca". Jedine iznimke bili su vitamini D i B12. Sve ostalo, kako je tvrdio, dobivao je iz brokule, leće, orašastih plodova i žitarica.
"Naše zdravlje nije genetska lutrija. Ono je rezultat onoga što stavljamo na tanjur tri puta dnevno. Možda ne primjećujete, ali tijelo svakodnevno gubi zdravlje jer troši energiju na probavu pržene, prerađene i prekomjerne količine hrane".
Poznata je i ova izjava dr. Campbella: "Prehrana je više od samog hranjenja. Ona je vaše najmoćnije sredstvo prevencije."
Ove četiri vrste namirnica snažno je zagovarao cijelo vrijeme.
1. Krstašice: oklop za krvne žile i mozak
U ovu porodicu spadaju: kupus (bijeli, crveni, kineski), kelj, prokulice, koraba, brokula, cvjetača, rikola, gorušica (listovi), rotkvica, repa... Sve su to iznimno vrijedne biljne namirnice i moćni saveznici tijela.
Dr. Campbell u svakom danu jede obrok koji je 90 posto ispunjen ovim povrćem. Zato što ono nije samo bogato vlaknima i vitaminima. Jača imunosni sustav, pomaže detoksikaciji organizma, štiti stanice od mutacija, smanjuje upalne procese i, što je najvažnije, štiti srce i mozak.
Često je govorio: "Svaka šaka brokule djeluje poput štita protiv moždanog udara."
Istraživanje Sveučilišta Harvard pokazalo je da osobe koje svakodnevno jedu krstašice ili kupusnjače imaju 32 posto manji rizik od kardiovaskularnih bolesti i 25 posto manji rizik od razvoja demencije.
"Ako ne volite kupus, probajte pronaći vrstu i način spremanja koji vam najviše odgovara. Pirjan, kuhan na pari, u juhi, salati ili pireu, najvažnije je imati jednu šaku svaki dan za obrok", kaže liječnik.
2. Mahunarke
Grašak, slanutak, leća i grah jednostavna su, pristupačna i svakodnevna hrana. Prema riječima dr. Campbella, trebale bi zamijeniti većinu mesa u prehrani. Za razliku od životinjskih proteina, mahunarke ne potiču upale, ne povećavaju kolesterol i ne opterećuju bubrege.
Govorio je: "Ako želite jesti tako da vam tijelo bude zahvalno, jedite ono što raste iz zemlje, a ne ono što se uzgaja za klanje."
I nije samo teoretizirao – mahunarke je jeo svaki dan. U juhama, salatama i kao prilog. Znao je da sadrže sve što je tijelu potrebno za obnovu: proteine, vlakna, željezo, cink, bakar i fosfor – bez ijednog grama kolesterola.
Mahunarke pružaju sitost, stabilnu energiju, lakoću i snagu. Dr. Campbell nazivao ih je hranom dugovječnosti.
Tvrdio je: "Kad bi na svijetu ostala samo dva izvora proteina – meso i mahunarke – bez oklijevanja bih odabrao mahunarke. To je izbor života."
3. Cjelovite žitarice
Zobene pahuljice, kvinoja, ječam, raž i smeđa riža. Dr. Campbell je nešto od ovoga jeo svaki dan. Ne tost s maslacem, nego tanjur cjelovitih žitarica.
Govorio je: "Ako želite da vaše tijelo radi poput švicarskog sata, dajte mu pravo gorivo. Koje se troši polagano, djeluje cjelovito i prirodno."
Za njega je doručak bio gotovo ritual. Ponekad zobena kaša s borovnicama i orasima. Ponekad palačinke od cjelovitog brašna s voćnim pireom koji su on i supruga pripremali kod kuće. Bit je uvijek bila ista: cjelovita, nerafinirana žitarica.
Zašto je to toliko važno? Zato što su cjelovite žitarice izvor složenih ugljikohidrata koji ne uzrokuju nagle skokove šećera u krvi. Sadrže topljiva vlakna koja pomažu radu crijeva te brojne makro i mikronutrijente koji hrane mozak, srce i krvne žile.
Dr. Campbell naglašavao je da su naša tijela stvorena za cjelovitu hranu, a ne za rafinirane ili umjetno prerađene proizvode.
Isticao je: "Jedite barem jednu šalicu cjelovitih žitarica dnevno. To mogu biti zob, proso, heljda ili kvinoja. Najvažnije je da ostanu cjelovite jer je u njihovoj ovojnici život. Cjelovitost nije samo prehrana – to je ritam kojim vaše tijelo funkcionira. Polako, sigurno i stabilno."
4. Orašasti plodovi i sjemenke
Dr. Campbell naglašavao je da su orašasti plodovi poput biološkog kompleta za obnovu. Pomažu popraviti štetu koju uzrokuju stres, šećer i vrijeme. Dodavao ih je zobenim pahuljicama, salatama i međuobrocima. Posebno je cijenio orahe, bademe i brazilske oraščiće.
Zašto? Zato što sadrže vitamin E, omega-3 masne kiseline, cink, selen, antioksidanse i fitokemikalije koje se rijetko nalaze u drugim namirnicama.
Orašasti plodovi ne zahtijevaju kuhanje, uvijek su pri ruci i učinkoviti su. Ključ je u umjerenosti. Ne cijelo pakiranje ili staklenka, nego jedna šaka. Kalorični jesu, ali pružaju kvalitetne i hranjive kalorije.
Važne su i sjemenke. Lanene, bučine, sezamove i chia sjemenke prepune su mikronutrijenata koji hrane zglobove, srce i krvne žile. Sadrže vlakna koja reguliraju probavu te zdrave masnoće koje pomažu održavanju hormonske ravnoteže.
Dr. Campbell je rekao: "Orašasti plodovi usporavaju vrijeme. Ne čine vas mlađima, ali starenje čine blažim."
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....