StoryEditor
ZdravljeNOVE SPOZNAJE

Koliko će ljudi nakon zaraze koronom razviti blage, a koliko njih teže simptome? Sada je i to otkriveno, evo točnih postotaka

Piše MOZAIK SD
9. kolovoza 2022. - 21:50

U protekla 24 sata zabilježeno je 987 novih slučajeva pa je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 6.194. Među njima je 613 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 20 pacijenta. Očito je da nam brojke rastu, pa valja podsjetiti kako se žaštititi od korone, te koje su nove spoznaje. Evo vodiča HZJZ-a.

Koliko je ozbiljna bolest COVID-19?

Prema dosadašnjim analizama slučajeva, infekcija COVID-19 u oko 80% slučajeva uzrokuje blagu bolest (bez pneumonije ili blagu upalu pluća) i većina oboljelih se oporavlja, 14% ima težu bolest, a 6% ima teški oblik bolesti.

Velika većina najtežih oblika i smrti dogodila se među starijim osobama i onima s drugim kroničnim bolestima. S obzirom da se radi o novoj bolesti te su dostupni podaci nepotpuni, još se ne može sa sigurnošću tvrditi  koje skupine ljudi imaju teži ishod bolesti COVID-19. Za točnu procjenu smrtnosti od COVID-19 trebat će još neko vrijeme da se u potpunosti shvati.

Što je SARS-CoV-2? Što je COVID-19?

Novi koronavirus koji je  otkriven u Kini krajem 2019. godine, nazvan je SARS-CoV-2 (Severe Acute Respiratory Syndrome Coronavirus-2). Radi se o novom soju koronavirusa koji prije nije bio otkriven kod ljudi. COVID-19 je naziv bolesti uzrokovane SARS-CoV-2.

Odakle potječu koronavirusi?

Koronavirusi su virusi koji cirkuliraju među životinjama no neki od njih mogu prijeći na ljude. Nakon što prijeđu sa životinja na čovjeka mogu se prenositi među ljudima.

Šišmiši se smatraju prirodnim domaćinima ovih virusa, no velik broj životinja mogu biti nositelji koronavirusa. Na primjer, koronavirus bliskoistočnog respiratornog sindroma (MERS-CoV) prenose deve dok SARS-CoV-1  cibetke, životinje iz reda zvijeri srodnih mačkama.

Kako se virus prenosi? Koliko lako se on širi?

Iako virus potječe od životinja, on se sada širi s osobe na osobu (prijenos s čovjeka na čovjeka). Trenutno dostupni epidemiološki podaci ukazuju da se virus relativno brzo i lako širi među ljudima, te  se procjenjuje da bi jedna oboljela osoba u prosjeku mogla zaraziti dvije do tri osjetljive osobe. Međutim, na ovaj broj novozaraženih može se značajno utjecati nizom preventivnih mjera kao što su pranje ruku, izbjegavanje kontakta s oboljelima, rana detekcija i izolacija oboljelih te brza samoizolacija njihovih bliskih kontakata i dr. Virus se uglavnom prenosi kapljičnim putem pri kihanju i kašljanju, kao i indirektno putem kontaminiranih ruku izlučevinama oboljele osobe s obzirom da virus može preživjeti nekoliko sati na površinama kao što su stolovi i ručke na vratima.

Trenutno se procjenjuje da je vrijeme inkubacije (vrijeme između izlaganja virusu i pojave simptoma) između 2 i 14 dana. Trenutno je poznato da se virus prenosi kada oboljeli ima simptome koji sliče simptomima gripe te je osoba najzaraznija kad ima izražene simptome bolesti. Postoje naznake da neki ljudi mogu prenijeti virus neposredno prije nego se oni pojave. To nije neuobičajeno kod virusnih infekcija, kao što se vidi iz primjera ospica, ali za ovaj novi virus nema jasnih dokaza da se bolest može prenijeti prije pojave simptoma.

Prema trenutnim procjenama vjerojatnost uspješnog širenja među ljudima među europskim stanovništvom je umjerena do visoka s obzirom da sve više zemalja prijavljuje dodatne slučajeve i grupiranje oboljelih. Sustavna provedba mjera za prevenciju i kontrolu pokazala se učinkovitom u suzbijanju SARS-CoV i MERS-CoV virusa.

Koji su simptomi zaraze SARS-CoV-2?

Koliko je poznato, virus može uzrokovati blage simptome slične gripi poput:

- povišene tjelesne temperature

- kašlja

- otežanog disanja

- bolova u mišićima i

- umora

U težim slučajevima javlja se teška upala pluća, akutni sindrom respiratornog distresa, sepsa i septički šok koji mogu uzrokovati smrt pacijenta. Osobe koje boluju od težih oblika kroničnih bolesti podložnije su težim oboljenjima.

Jesu li neki ljudi pod većim rizikom od drugih?

-Postojeći podaci ukazuju da starije osobe i osobe s kroničnim bolestima (poput hipertenzije, srčanih bolesti, dijabetesa, bolesti dišnih puteva, malignih bolesti) imaju veći rizik razvoja teže kliničke slike koja zahtijeva bolničko liječenje, nerijetko u jedinicama intenzivnog  liječenja, s povećanim rizikom smrtnog ishoda.

Jesu li djeca u posebnom riziku za infekciju?

- Čini se da je bolest u djece relativno rijetka i blaga. Velika studija iz Kine sugerira da je nešto više od 2% slučajeva mlađih od 18 godina. Od toga, manje od 3% razvilo je teški oblik bolesti.

Što je s trudnicama?

- Za sada su podaci primjene trenutno dostupnih cjepiva protiv COVID-19 (Comirnaty -Pfizer-BioNTech,  Moderna, Vaxzevria – AstraZeneca, Janssen) u trudnica i dojilja ograničeni. Do sada prikupljeni podaci iz predkliničkih istraživanja ne pokazuju štetan učinak na trudnoću, razvoj zametka i fetusa, porođaj ili postnatalni razvoj (razvoj poslije rođenja). Dosadašnji podaci iz sustava praćenja nuspojava ne ukazuju na postojanje signala o nesigurnosti primjene cjepiva protiv COVID-19 u trudnica i dojilja. Dodatno, podaci jednog velikog sustavnog pregleda upućuju da trudnice imaju veću šansu imati težu kliničku sliku bolesti COVID-19 i biti zaprimljene u jedinice intenzivnog liječenja od žena iste dobi koje nisu trudne. Cijepljenje trudnica posebice treba razmotriti ako je trudnica u većem riziku za izloženost zarazi sa SARS-CoV-2 (zdravstveni djelatnik, veća stopa incidencije u okruženju…) ili većem riziku od posljedica COVID-19 (kronična bolest, starija dob). Stoga, ako se trudnica želi zaštiti protiv bolesti COVID-19, to joj treba omogućiti jer unatoč za sada ograničenim informacijama, cijepljenje nije kontraindicirano.

Također, iako su za sada ograničeni podaci o učincima cijepljenja na dojenje, dojenje nije kontraindikacija za cijepljenje.

Postoji li liječenje bolesti uzrokovane SARS-CoV-2?

- Ne postoji specifično liječenje za ovu bolest. Pristup liječenju pacijenata s infekcijama vezanim uz koronaviruse je liječenje kliničkih simptoma (npr. povišene temperature, kašlja, dehidracije i dr.). Pružanje njege (npr. potporna terapija i praćenje – terapija kisikom, infuzija i eksperimentalna primjena antivirusnih lijekova) može biti vrlo učinkovito kod oboljelih osoba.

Kako izbjeći zarazu?

- Pranje i dezinfekcija ruku ključni su za sprječavanje infekcije. Ruke treba prati često i temeljito sapunom i vodom najmanje 20 sekundi. Kada sapun i voda nisu dostupni možete koristiti dezinficijens koji sadrži najmanje 60% alkohola. Virus ulazi u tijelo kroz oči, nos i usta. Stoga ih nemojte dirati neopranim rukama.

Što s kontaktom s kućnim ljubimcima i drugim životinjama u Europskoj uniji?

- Nije dokazano da kućni ljubimci (npr. psi i mačke) imaju veći rizik zaraze nego ljudi. Kao mjera opće predostrožnosti, u kontaktu sa životinjama pridržavajte se osnovnih načela higijene.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
07. listopad 2022 02:34