StoryEditorOCM
ZdravljeKLJUČNI SAVJETI

Dr. Joško Markić nam tumači o kakvoj je infekciji riječ! U britanskim bolnicama porastao broj djece zaražene smrtonosnim RSV virusom, evo tko je najugroženiji i kakvi su simptomi

11. studenog 2022. - 17:39

Broj djece u bolnicama sa smrtonosnim virusom naglo je porastao u posljednjih tjedan dana u Engleskoj, otkrivaju službeni podaci.

Respiratorni sincicijski virus (RSV) uzrok je smrti tisuće djece mlađe od pet godina diljem svijeta, piše The Sun. Ova vijest izazvala je ozbiljnu zabrinutost među roditeljima male djece, pa smo provjerili koliko je ovaj virus opasan, kako se infekcija može izbjeći i kako se liječi.

- Akutne infekcije dišnih putova pripadaju skupini najčešćih bolesti dječje dobi i svake godine predstavljaju veliki teret zdravstvenom sustavu zbog čestih konzultacija s liječnicima, neracionalnog propisivanja antibiotika te izostanka roditelja s posla u svrhu njege bolesnog djeteta.

Epidemiološke studije pokazale su da je čak više od 50 posto posjeta pedijatrijskim ordinacijama primarne prakse prouzrokovano ovim infekcijama, koje su učestalije u jesenskim i zimskim mjesecima zbog većeg boravka u zatvorenim prostorima - kaže izv. prof. prim. dr. sc. Joško Markić, pročelnik Katedre za pedijatriju Medicinskog fakulteta u Splitu sa Klinike za dječje bolesti, i otkriva karakteristike najčešćeg virusa uzročnika i način na koji se mališane može zaštititi.

Osobitost dišnih organa

- Većoj učestalosti i težoj kliničkoj slici respiratornih infekcija u djece pridonosi osobitost njihovih dišnih organa koje karakterizira smanjena rastezljivost pluća, manja funkcionalna rezerva donjih dišnih putova te kraći i uži dišni putevi. To je posebno izraženo u djece dojenačke dobi. Tijekom prvih nekoliko godina života djeca prebole šest do devet infekcija gornjeg dišnog sustava na godinu, a potom u razdoblju adolescencije taj broj pada na dvije do četiri infekcije godišnje.

Većina infekcija prođe bez većih poteškoća. Za razliku od njih, infekcije donjeg dišnog sustava su rjeđe, ali imaju težu kliničku sliku. One su glavni uzrok mortaliteta i morbiditeta u djece mlađe od 5 godina. U djece se najčešće prezentiraju kliničkom slikom bronhitisa, bronhiolitisa ili pneumonije.

image
/Shutterstock


Otprilike jedna trećina djece razvije jednu akutnu infekciju donjeg dišnog puta tijekom prve godine života. Uvođenje cjepiva protiv Haemophilusa influenzae tipa b kao i konjugiranog pneumokoknog cjepiva dovelo je do rastuće prevlasti virusa kao uzročnika u djece.

Do pete godine života

Stoga danas, kao najčešće uzročnike možemo izdvojiti respiratorne viruse poput respiratornog sincicijskog virusa (RSV), parainfluenza i influenza virus, adenoviruse, rinovirus i druge. RSV je najčešći uzročnik akutnih infekcija donjeg dišnog sustava u pedijatrijskoj populaciji do pete godine života s gotovo 33 milijuna slučajeva u svijetu, 3,6 milijuna hospitalizacija i 26 300 smrtnih ishoda.

Za ovaj virus karakteristično je postojanje dviju antigenskih skupina. Štoviše unutar tih dviju skupina javlja se dodatna antigenska varijabilnost te se stoga tijekom života može više puta zaraziti RSV-om.

Infekcije s dvama virusima istovremeno su također moguće, a postoje i dokazi da više od jedne trećine djece oboljele od respiratornih infekcija ima istodobno virusno-bakterijsku koinfekciju.

- Koja je skupina djece najugroženija?

- Kliničku sliku bronhiolitisa tj. bronhitisa karakteriziraju ubrzano disanje te auskultacijski nalaz sipnje i/ili krepitacija. Najveći broj oboljele djece dobi je od tri do šest mjeseci. Primijećena je veća incidencija bolesti u dječaka, posebno onih koji nisu dojeni i koji žive u većim zajednicama, te u djece mladih majki i onih izloženih duhanskom dimu.

Do razvoja teške RSV infekcije i potrebe za hospitalizacijom mogu dovesti različiti rizični čimbenici kao što su: prijevremeni porod (GD<35 tjedana), niska porođajna masa, muški spol, dob manja od 6 mjeseci te neobično uski dišni putovi.

Tu još ubrajamo i stanja poput kroničnih plućnih bolesti kao što su bronhopulmonalna displazija i cistična fibroza, hemodinamski značajne kongenitalne srčane greške, imunodeficijencije i cerebralnu paralizu. Također, primijećena je i veća stopa infekcije u dojenčadi koja su izložena duhanskom dimu, onima koji borave u jaslicama i koji imaju veći broj braće i sestara.

- Kako se virus prenosi?

- RSV najčešće se prenosi velikim kapljicama dišnog sekreta i izravnim kontaktom. Nos i oči glavna su mjesta ulaska virusa. Iako je virus izrazito labilan, može preživjeti izvan domaćina čak 6 sati. Inkubacijsko razdoblje od kontakta s virusom do pojave bolesti iznosi 2 do 8 dana. U zaražene dojenčadi izlučivanje virusa može trajati 1 do 3 tjedna.

image

Prim. dr. sc. Joško Markić, pročelnik Katedre za pedijatriju Medicinskog fakulteta u Splitu 

Ante Čizmić/Cropix


- Kada su ove infekcije učestalije?

- Većina infekcija RSV-om javlja se u obliku sezonskih epidemija, a njihova pojavnost ovisi o geografskom području i klimi. Na sjevernoj hemisferi, u područjima umjerene klime, sezona virusa kreće pojavom kasne jeseni i rane zime te završava u travnju ili svibnju. Broj zaraženih svoj vrhunac doseže između siječnja i veljače te se preklapa sa sezonom virusa influence. Smatra se da takvom obrascu pojavnosti najviše pridonose veći boravak u zatvorenim prostorima te niska temperatura i vlažnost koja produžava stabilnost virusa.

Najveći broj djece zarazi se u dobi od tri mjeseca, a gotovo svi prebole infekciju do druge godine života. Usprkos posjedovanju specifičnih protutijela, nije stvoren dugoročni imunitet te su reinfekcije česte i mogu se pojaviti unutar iste virusne sezone. No za razliku od primarne infekcije, njihova klinička slika je blaža i najčešće su to blage infekcije gornjih dišnih putova poput prehlade.

- Koji su simptomi bolesti?

- Spektar bolesti dišnog sustava uzrokovanih RSV-om varira od asimptomatskih infekcija i prehlade, koje su prisutne najčešće u starije djece i odraslih, do bronhiolitisa i pneumonije u dojenčadi i male djece. U dojenčadi, pojava upale gornjih dišnih putova praćene su kihanjem i iscjedkom iz nosa. Uz to može se javiti kašalj, no on se obično razvija nakon jednog do tri dana od početka bolesti. Na njega se nadoveže nastanak opstruktivne dispneje te pojačanog napora disanja. Tjelesna temperatura povišena je u jedne trećine dojenčadi i to najčešće na samom početku bolesti, no najčešće ne doseže vrijednosti iznad 38 ̊C.

U određenog broja dojenčadi može doći do progresije bolesti te razvoja teške i po život opasne bolesti s pojavom cijanoze. U dojenčadi s težom kliničkom slikom, progresijom bolesti nastupa zamor respiratorne muskulature, disanje postaje oslabljeno i gotovo nečujno, a dijete blijedo, sužene svijesti i bez reakcije na bolni podražaj. Takva dramatična klinička slika dovodi do potrebe za mjerama intenzivnog liječenja.

No, najviše oboljele djece ima blagu kliničku sliku i liječi se kod kuće. Hospitalizacija se indicira u slučaju pojave prestanka disnaja, značajnije dispneje tj. poteškoća disanja, frekvencije disanja veće od 60/min, niske razine kisika u krvi i slabijeg uzimanja obroka.

image

RSV virus

/Slobodna Dalmacija


- Koje su komplikacije RSV-a, i koliko su česti smrtni ishodi?

- Najvažnija komplikacija RSV infekcije je zatajenje disanja koje se razvije u 5% hospitaliziranih i u 20% djece s određenim čimbenicima rizika. Ostale komplikacije bolesti su: apneja, dehidracija, sekundarne bakterijske infekcije kao i znakovi popuštanja desnog srca. Oni se češće javljaju u dojenčadi mlađe od 3 mjeseca, nedonščadi, imunodeficijentnih ili onih s kroničnom bolesti. Mortalitet među hospitaliziranima manji je od 1%, dok je u rizičnoj populaciji 3 do 5%.

- Kako se liječe ove infekcije?

- Većina dojenčadi s RSV infekcijom razvija blagu bolest koja se najčešće liječi ambulantno uz pomno praćenje. Ona dojenčad u koje se pojave problemi poput poteškoća u hranjenju, izražene respiracijske tegobe i potreba za kisikom zahtijevaju hospitalizaciju. U oboljelih najčešće se primjenjuje simptomatska suportivna terapija koja podrazumijeva primjerenu

hidraciju i prehranu uz dišnu potporu. Ukoliko su prisutni simptomi začepljenog nosa bitno je provoditi toaletu nosne šupljine fiziološkom otopinom ili kapima za nos. Djeca s nižom razinom kisika u krvi zahtijevaju primjenu toplog i vlažnog kisika. U manjeg broja dojenčadi prilikom hranjenja mogu nastupiti komplikacije kao što su pad saturacije ili povećani rizik od aspiracije te bi se takvim bolesnicima adekvatni unos hrane i tekućine trebao osigurati putem sonde.

- Postoje li učinkoviti antivirusni lijekovi?

- Upotreba lijekova poput bronhodilatatora, racemičnog epinefrina i inhalacijskih kortikosteroida u svakodnevnom kliničkom radu česta je, no klinička ispitivanja pokazala su tek kratkotrajni korisni učinak. Hipertonična inhalacijska otopina NaCl-a pokazala je poboljšanje kliničke slike te kraće trajanje bolničkog liječenja stoga se sve češće primjenjuje u praksi. Trenutno je jedini antivirusni lijek odobren za liječenje pacijenata koji su pod većim rizikom za razvoj težeg RSV bronhiolitisa ribavirin, no njegova primjena u svakodnevnom radu nije zaživjela. Također, u liječenju navedene infekcije prisutna je prekomjerna upotreba antibiotika koja je prouzrokovana zabrinutošću zbog male životne dobi pacijenata i mogućnosti razvoja sekundarne bakterijske infekcije. Nažalost, neracionalno propisivanje antibiotika u konačnici dovodi do nepotrebnih štetnih učinaka na pacijente kao i do porasta bakterijske rezistencije na antimikrobna sredstva.

- Na raspolaganju nam je i cjepivo. Kolika je njegova učinkovitost?

- Palivizumab je jedina tvar koja je trenutno dostupna za zaštitu od RSV-a. Riječ je o rekombinantnom humaniziranom cjepivu, koje pripada skupini imunoglobulina G1, sa snažnim afinitetom za RSV protein. Na taj način, svojim potentnim neutralizirajućim i inhibirajućim učinkom, on dovodi do prestanka virusne replikacije. S obzirom na njegovu visoku cijenu, palivizumab se preporučuje samo u slučajevima visokorizične dojenčadi uključujući nedonoščad, djecu s kroničnom plućnom bolesti ili hemodinamski značajnom srčanom greškom te u određenim klinički rijetkim patološkim stanjima. Cjepivo se prima jednom mjesečno tijekom pet mjeseci RSV sezone, a rezultiralo je smanjenjem hospitalizacije oboljelih za 55%. Jedan od prioriteta WHO-a izrađivanje je novih cjepiva protiv RSV-a. Ovo cjepivo godišnje u Klinici za dječje bolesti prima oko 80-100 dojenčadi.

image
/Shutterstock


- Kakvo je iskustvo liječenja ovih infekcija na vašoj klinici?

- U Klinici za dječje bolesti KBC-a Split bolnički se godišnje liječi oko 250 djece mlađe od 2 godine, od toga je otprilike 170 dojenčadi mlađe od godinu dana, zbog akutne infekcije donjih dišnih puteva. U otprilike polovice testirane djece se potvrdi pozitivan nalaz RSV virusa. Tijekom početnog razdoblja COVID pandemije, zbog lockdowna, zatvaranja vrtića i škola te mjera distanciranja, došlo je do blažeg smanjenja incidencije respiratornih infekcija, ali je njihovim popuštanjem incidencija ponovo narasla.

U 2021. godini se pratila i neuobičajena sezonalnost pojave RSV-a pa je dosta slučajeva hospitalizacija zabilježeno krajem ljeta i početkom jeseni, ali se sada ta sezonalnost vratila u uobičajeni ritam kasne jeseni i zime.

Najveći broj dojenčadi i djece, imao je blagu infekciju donjih dišnih puteva. Broj dojenčadi koji je obolio od ozbiljne infekcije u našoj Klinici se uobičajeno kretao oko 5 posto. Međutim, u posljednjih dvije godine zabilježen je porast težih slučajeva na otprilike 10 posto. Isto tako,

zabilježeno je da je prosječna dob hospitaliziranih bila manja nego ranije te da te ih je više bilo u novorođenačkoj dobi nego prijašnjih godina. U posljednjih nekoliko dana bilježimo porasta prijama djece na bolničko liječenja s potvrđenom RSV infekcijom. Većina djece ima lakše do umjereno teške simptome i za sada niti jedno nije zahtijevalo intenzivno liječenje.

Nadamo se da će i dalje biti tako.

image
/Shutterstock


- Što roditelji mogu napraviti u preventivnom smislu?

- Zbog nedostatka učinkovite terapije, oslanjamo se na primjenu preventivnih mjera. Najčešći način prijenosa virusa događa se prilikom kontakta virusa sa kontaminiranih površina sa sluznicom nazofarinksa i oka te stoga opće mjere kao što su pranje ruku, pravilna higijena kašlja te izbjegavanje dima mogu smanjiti njegovo širenje među populacijom.

Roditelje pozivam na pojačane preventivne mjere, održavanje higijene te izbjegavanje odlazaka s mlađom djecom u zatvorene centre s lošijom ventilacijom. Boravak u prirodi i na svježem zraku ne samo da ima povoljni utjecaj na zdravlje djece već je i način da se izbjegne bolest.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
26. siječanj 2023 14:49