Mozaik Zdravlje

POGUBNOST PRETJERANOG IZLAGANJA

Alarmantni podaci za Splićane, ali naročito otočane; Sve se češće javlja oblik melanoma specifičnog izgleda, a liječnici strogo savjetuju: Štitite se kao i vaši stari!

POGUBNOST PRETJERANOG IZLAGANJA

Sredinom lipnja u Splitu je provedena akcija preventivnih pregleda madeža, u sklopu javnozdravstvenog projekta "Djeluj sada", kada je pregledano 920 građana, a otkriveno ukupno 155 zloćudnih tumora kože, od čega je postavljena sumnja na 26 melanoma te 129 ostalih karcinoma kože.

U njoj su sudjelovali liječnici dermatolozi iz KBC-a Split i KBC-a "Sestre milosrdnice" iz Zagreba, a zajedno su je organizirali Referentni centar za melanom Ministarstva zdravstva RH, pod vodstvom akademkinje Mirne Šitum, Ured gradonačelnika i Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu skrb i demografiju Grada Splita, Crveni križ iz Splita te Udruga za prevenciju tumora i drugih bolesti kože "Zdravi pod suncem", koju vodi prim. Sanja Poduje.

Alarmantni su to podaci, zar ne, čak je kod 17 posto pregledanih u dalmatinskoj metropoli postavljena sumnja na tumore kože. Međutim, slično je bilo i tijekom prošlogodišnje 11. javnozdravstvene paneuropske kampanje u borbi protiv raka kože na otoku Hvaru, kada su pregledane čak 1834 osobe, a potom postavljena sumnja na 38 melanoma, 115 bazocelularnih karcinoma i 21 planocelularni karcinom kože. Javnost je zbog takvih rezultata bila uznemirena, pa stoga pitamo primarijusicu Poduje da nam kaže što se dalje događalo s tim ljudima i kakvi su ishodi njihova liječenja.

- Nakon završene akcije na otoku Hvaru dogovoreno je da se na Klinici za kirurgiju KBC-a Split naprave operativni zahvati za sve osobe kod kojih je postavljena dijagnoza zloćudnog tumora. Operacije su odrađene kod 90 osoba, a s obzirom na to da se često radi o visoko rizičnim pacijentima, kod pojedinih osoba odstranjeno je više promjena. Zabrinjavajući je podatak da dio osoba nije postupio prema preporuci liječnika, tj. da nije odradio preporučene operativne zahvate. Kod pacijenata koji su operirani, patohistološki nalazi većinom su potvrdili primarnu kliničku sumnju.

Ovog ljeta smo već imali toplinski val, imali smo i upozorenja meteoalarma DHMZ-a, a bit će toga još. Pa jesu li otočani, koji razne poslove najčešće obavljaju na način da su dugotrajno izloženi suncu, zaista posebno ugroženi, a ugroženi su i samim tim što u pravilu na svojim škojima nemaju specijaliste dermatologe?

- Istina je, otočani su kronično izloženi povećanoj količini UV zračenja, a naročito osobe koje su profesionalno vezane uz rad na otvorenom, poput ribara, poljoprivrednika, mornara. Koža kronično izložena UV zrakama stari brže od zaštićene kože, što se očituje na nekim dijelovima zadebljanjem kože, a na rukama često koža postaje tanja, suha i hrapava. Osim normalnih bora koje nastaju s godinama, kod takvih osoba pojavljuju se duboke bore (postoji poseban naziv za takvu kožu, a zove se vrat težaka i mornara) i poremećaj pigmentacije kože.

Osim ovih estetskih promjena, na koži kronično oštećenoj od sunca pojavljuju se u većem broju aktiničke keratoze (in situ planocelularni karcinomi), invazivni planocelularni karcinom i bazocelularni karcinom.

Također se kod otočana u većem broju javlja poseban oblik melanoma koji se naziva lentigo maligna melanom, a nastaje na dijelovima kože stalno izloženom suncu (lice, vrat, ruke) u vidu plošne, nepravilne pigmentacije koja se polagano širi (ponekad i godinama). Lentigo maligna melanom na početku može sličiti običnoj mrlji od sunca, ali se s vremenom povećava i mijenja boju, za razliku od obične sunčane mrlje koja je većinom jednoliko svjetlosmeđe pigmentirana.

Što biste vi onda preporučili našim bodulima u smislu zaštite, samopregleda, itd.?

- Budući da je osnovna zaštita primarna prevencija, otočanima bih preporučila da se od najranijeg djetinjstva štite od pretjeranog izlaganja suncu na način kako su to radili naši stari koji su na polju radili u rano jutro i kasno poslijepodne, kada je UV zračenje slabijeg intenziteta, uvijek su nosili šešir i odjeću dugih rukava. Na srednjodalmatinskim škojima je također poznata narodna izreka "Sv. Ivon hod, iz polja von", pa bi se i te preporuke po mogućnosti trebalo pridržavati. Iako većina muškaraca nije sklona redovitom korištenju krema s UV zaštitom, novija sredstva u obliku spreja ili gela pogodnija su za muškarce, naročito na obraslim dijelovima kože.

Pa je li Hrvatska, s obzirom na kontinuirano povećanje broja oboljelih, napokon počela voditi državni program ranog otkrivanja zloćudnih tumora kože?

- Zadnji podaci za Hrvatsku prema Registru za rak odnose se na 2016. godinu, u kojoj uočavamo povećanje u ukupnom broju oboljelih veće od 20 posto u odnosu na godinu ranije. Tako smo 2014. imali 587 novooboljelih, 2015. godine 649, a 2016. 800 novooboljelih, što znači 19,2 na sto tisuća stanovnika. Melanom je već drugu godinu na 10. mjestu kod žena, a kod muškaraca se svake godine penje na ljestvici, pa je tako 2014. i 2015. bio na 9. mjestu, a 2016. na 8. mjestu svih malignih bolesti.

Reći ću i to da Nacionalni plan za borbu protiv raka kože ili sistematizirani preventivni pregledi ne postoje. Većina akcija u RH se provodi u organizaciji Referentnog centra za melanom i Hrvatskog dermatovenerološkog društva, a njihovoj inicijativi u najvećem dijelu priključuje se Udruga "Zdravi pod suncem" te lokalne samouprave poput Grada Zagreba i Splita, a tek povremeno Zavodi za javno zdravstvo u pojedinim županijama i Liga za borbu protiv raka.

'Euromelanoma' 2019.

Kako je prošla vaša ovogodišnja kampanja i kakvi su rezultati njezina provođenja, jesu li oni i dalje zabrinjavajući?

- U sklopu akcije "Euromelanoma", ove godine smo bili na Cresu, Lošinju, Unijama i Susku, gdje smo pregledali 805 osoba, postavili sumnju na melanom kod 22 osobe, dijagnosticirali 33 bazocelularna karcinoma, 8 planocelularnih karcinoma i 116 aktiničkih keratoza.

S obzirom da je Lošinj jedini naš otok koji ima stalno zaposlenog dermatologa, sve osobe sa sumnjom na maligne promjene uputili smo nadležnom dermatologu ili kirurgu na odstranjenje.

 

Naslovnica Zdravlje