StoryEditor
Panoramariječi stručnjaka

U Americi se i žene masovno naoružavaju: nekoliko je razloga za rekordnu prodaju oružja u SAD-u, uključujući utjecaj i posljedice dugotrajne pandemije

Piše Lola Wright
3. svibnja 2021. - 17:02
U SAD-u jedan stanovnik prosječno posjeduje 1,2 komada vatrenog oružja, što je daleko najviše na svijetuChandan Khanna/AFP

Prodaja oružja u Americi obara rekorde drugu godinu zaredom, i to nakon što su masovne pucnjave zaredale gotovo svakodnevno diljem SAD-a, izvijestio je New York Post.

List navodi kako je Federalni istražni biro od licenciranih prodavaonica oružja dobio ogroman broj zahtjeva za provjeru kupaca u 2021. godini. Tako je FBI u siječnju ove godine provjerio četiri milijuna kupaca, u veljači 3,4 milijuna, a u ožujku njih 4,7 milijuna. To je osjetno povećanje u odnosu na prošlu godinu, kada je u siječnju obavljeno 2,7 milijuna provjera, u veljači 2,8 milijuna, a u ožujku 3,7 milijuna, navodi newyorški list.

Povećana prodaja uslijedila je nakon strašnog mjeseca oružanog nasilja u SAD-u, a to se odnosi na osam ubijenih u salonima za masažu u pokolju na području Atlante, 10 ubijenih u prodavaonici prehrambenih proizvoda u Boulderu (Colorado), četiri u uredskom kompleksu u Južnoj Kaliforniji, sedam u kući u Južnoj Karolini...

Vojni instrumenti

Zanimljivo je što je među milijunima kupaca puno onih koji prvi put nabavljaju oružje. Nacionalna zaklada za streljački sport navela je kako je u istraživanju od siječnja do travnja 2020. godine čak 40 posto osoba prvi put kupilo oružje, a među njima je bilo 40 posto žena.

Sigurnosnog stručnjaka doc. dr. Tonća Prodana, zamjenika voditelja studijskog modula Forenzika i nacionalne sigurnosti – Sveučilišni odjel za forenzične znanosti Sveučilišta u Splitu, pitali smo zašto Amerikanci ruše rekorde u kupnji oružja.

– Kad govorimo o preferenciji odabira instrumenata rješavanja konflikata i ostvarenja američkih nacionalnih interesa, s kulturološkog i psihološkog gledišta, administracije SAD-a tradicionalno se oslanjaju na "civilne" i "vojne" instrumente, ali je uvriježena pretpostavka i dugogodišnja praksa da su vojni instrumenti najprikladniji i najučinkovitiji. Sličan obrazac manifestira se i kod građana.

Kad nekoga prepoznaju kao neprijatelja ili moguću prijetnju, te kako bi u skladu s američkom sigurnosnom kulturom uokvirili svoje razumijevanje vanjskog svijeta i opasnosti koje im prijete, pojedinci u "svojoj preventivnoj obrani" reagiraju radikalno i posežu za najjačim oružjem za borbu – nabavom vatrenog oružja – kazao je naš sugovornik, koji dodaje:

– U prilog iznesenim tezama govore podaci istraživanja "Small Arms Survey", provedenog 2018. godine, prema kojem u SAD-u jedan stanovnik prosječno posjeduje 1,2 komada vatrenog oružja, a to znači da njih 100 prosječno posjeduje 120 komada istih, što je daleko najviše na svijetu. Nadalje, američki CDC objavio je kako je u 2019. godini od posljedica upotrebe vatrenog oružja u SAD-u preminulo čak 38.355 osoba, a u to se ubrajaju ubojstva, usmrćivanja iz samoobrane, suicidi i nezgode.

Dr. Prodan ističe nekoliko važnih razloga koji se mogu dovesti u vezu s recentnom povećanom potražnjom za oružjem i streljivom u SAD-u.

– Jedan od njih je dolazak Bidena na vlast – općepoznata činjenica da dolaskom demokratskog predsjednika na vlast građani SAD-a kupuju više oružja, što zbog straha od novih saveznih zakona koji će uvesti nove zabrane, što zbog prisutnije "anti-gun" retorike. Demokrati proizvođače naoružanja vide kao "neprijatelje Demokratske stranke".

Drugi razlog su prekidi i disrupcije logističkih međunarodnih kanala uvoza sirovina koje su potrebne za proizvodnju oružja i streljiva zbog COVID-19 restrikcija. Slijedi zabrana rada neesecijalnih djelatnosti u određenim saveznim državama tijekom pandemije, u koje se svrstavaju tvornice naoružanja, kao i maloprodajne trgovine koje u svom asortimanu imaju oružje.

Četvrti, ubojstvo Georgea Floyda povećalo je potražnju za oružjem i streljivom, a što je opet povezano sa sve jačom "anti-gun" retorikom i općenitom retorikom protiv nasilja. I naposljetku, tu je i opći utjecaj dugotrajne pandemije i posljedica koje ona za sobom povlači, među kojima je izolacija, mentalna nestabilnost, nesigurnost i drugo – procijenio je direktor Portus et Navem za poslovno i sigurnosno savjetovanje.

Utjecaj medija

Cijelu ovu situaciju kojoj svjedočimo u SAD-u dr. Prodan povezuje s nedavnim događajem u našem susjedstvu.

– U medijima se, naime, zbog slučaja mladog Slovenca koji je oružje iz SAD-a naručio preko interneta posljednjih dana povlači termin "masovno ubojstvo". Što se tiče masovnih ubojstava i pokolja, trenutačno ne postoji unificirana definicija navedenog akta. Kriteriji su različiti od institucije do institucije, a često su to: broj ubijenih, na primjer, više od četiri, broj ranjenih i ubijenih, povezanost s nekim drugim kaznenim djelom, motiv i drugo.

Među najvažnijim karakteristikama ovakvih zločina ističe se samostalnost planiranja i provedbe akta. Aktivnost pojedinaca koja nije manifestirana u kontaktu s drugim ljudima, umrežavanju s radikalnim istomišljenicima ili javnom komentiranju svog plana, gotovo je nemoguće pratiti i na vrijeme detektirati kako bi se spriječila ovakva kaznena djela.

U ovom konkretnom slučaju mladog Slovenca, u medijima se kao motiv navodi maltretiranje u školi. Ako je to točno, a nasilje dugoročno i konstantno, ono se negativno manifestira na psihu pojedinca, on odlučuje svoju sudbinu uzeti u svoje ruke i učiniti sve što je potrebno da se toga tereta riješi – rekao je sigurnosni stručnjak.

Što se tiče SAD-a, službeni podaci pokazuju kako je velik dio napadača koji su počinili višestruka ubojstva u školama i studentskim kampusima u prošlosti bio maltretiran od vršnjaka – i to dugo vremena, te da im se nije pružila adekvatna psihološka potpora.

– To ne znači da institucije ne rade svoj posao, nego da društvo kao takvo prevenciju mora podignuti na višu razinu. Kad na to sve dodate veliku dostupnost i lakoću nabavljanja naoružanja, dobijete katastrofalnu statistiku. Svi ovi podaci i slučajevi pokazuju nam da se rješenje nalazi u preventivnom djelovanju usmjerenom na rano prepoznavanje i sprječavanje nasilja – pogotovo nasilja među djecom, vršnjacima i adolescentima.

Prepoznati nasilje

– Pod tim ne mislim samo na fizičko nasilje, već i na sve raširenije psihičko maltretiranje, bullying na društvenim mrežama i slično. Kao dugogodišnji sigurnosni profesionalac i osnivač tvrtke za poslovno i sigurnosno savjetovanje koja često u praksi radi s mladima školske i fakultetske dobi, zaključno bih istaknuo da gotovo svi oni vrlo pozitivno reagiraju na edukativne aktivnosti koje su usmjerene na povećanje sigurnosne kulture, smanjenje nasilja i promociju mirnog rješavanja sporova i konflikata.

Naime, cilj svakog suvremenog društva mora biti stvaranje okoline koja je spremna prepoznati sve oblike nasilja, pružiti sigurnu okolinu žrtvi kako bi se mogla povjeriti stručnom kadru, roditeljima ili vršnjacima, te, naravno, proaktivno reagiranje na nasilje u obliku edukacije, razgovora s profesionalcima, aktivno uključivanje roditelja u ovu problematiku, povezivanje javnog i privatnog sektora i slično – istaknuo je dr. Prodan, dodavši kako samo na ovaj način dugoročno možemo očekivati manje nasilja.

item - id = 1095908
related id = 0 -> 1128882
related id = 1 -> 1128156
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
24. rujan 2021 02:03