StoryEditorOCM
PanoramaIZ PRVE RUKE

Navlačite li zavjese u stanu čim padne sunce? Ovo je priča o državi u kojoj je cijeli život svima ‘na izvol‘te‘, utočište je progonjenima i baš ih to čini sretnima, a evo i zašto

2. studenog 2022. - 12:48

Prva asocijacija na Nizozemsku mnogima je zemlja velikih sloboda. Zatim se spominje uživanje marihuane ili amsterdamska Četvrt crvenih svjetiljki, u kojoj su prijateljice noći “na izvol’te”.

Ne razmišljate odmah o tome da je priča o ljudskim pravima kompleksnija od činjenice da vam, recimo, u muzeju prostitucije u Amsterdamu dvije umirovljene dame “pod normalno” pričaju na koje su sve načine opslužile 32 tisuće mušterija.

Nizozemci su, naime, od toga što su stoljećima utočište progonjenima, stvorili - brend. I to turistički, pa u najvećem i najpoznatijem gradu - Amsterdamu, visoka sezona traje od ožujka do kraja rujna, a onda od listopada do trećeg mjeseca slijedi ona koju nazivaju niskom jer je, kao, manjeg intenziteta, iako nećete izbjeći gužve.

Naići ćete nerijetko na izmoždene, duhom često odsutne konobare i hotelsko osoblje, skašene “turizmom 365” o kojem ovdje sanjamo. Nećete se zato oduševiti ni ne znam kakvom čistoćom trgova i ulica, iako amsterdamski komunalci svojski rade: bujice domaćih i gostiju za sobom, ipak, ostavljaju trag, najčešće u vidu ambalaže.      

image

Zalazak sunca u Amsterdamu

/Shutterstock


No, vratimo se slobodama kojih se i člankopisac odlaskom u Niskozemsku, kako smo je nekada i službeno imenovali, poželio napojiti. Protestanti, Hugenoti koji su nakon pokolja poput onoga u Bartolomejskoj noći bježali glavom bez obzira od razjarenih katolika, ili Židovi na koje bi se svako malo netko okomio, kriveći ih zločesto za širenje kuge, siromaštvo i druga zla, skrasili su se u Niskoj Zemlji. U slobodi.

No, to ne znači da su ih tu odmah objeručke prihvatili i da su uživali prava koja su im drugdje osporavana. Nitko ih, dok nacisti nisu okupirali pola Europe, u Nizozemskoj nije progonio, zlostavljao, ubijao, oduzimao im imovinu, ali su bili prisiljeni na život u svom skučenom svijetu.

Prekrasne uske kuće

Kad spomenuh imovinu, još jedna stvar koja vam upadne u oči čim zađete u neobičnu Holandiju jesu prekrasne, nakićene, a uske kuće. U Amsterdamu će vam objasniti da je tako jer su oni dosjetljiv i praktičan narod, pa kad su im odrezali porez po širini stambenog objekta, krenuli su graditi što uže kuće, a kvadraturu su djelomično nadoknađivali visinom.

Kuće su nerijetko u Nizozemskoj izgrađene i na polderima, zemlji koja je oteta od mora, pa isušena. Ako se radi o poljoprivrednim zonama, prvo se godinama sade kulture otporne na sol, a kad one prežive, i ostale. Uglavnom, ne da ih više more ne preplavljuje pa uzima na tisuće žrtava kao što je u prošlosti bio slučaj, nego su ga Nizozemci pokorili i u oranice pretvorili.

image

Ulica Damrak u Amsterdamu


E, sad opet riječ-dvije o tim arhitektonski dojmljivim kućama. Veliki prozori koji ih rese posebna su priča. Naravno da graditelji namjerno ostavljaju takve otvore jer su Nizozemci željni sunca koje tu i tamo promoli glavu, i da zato kao prodavačice ljubavi s amsterdamskih kanala ne navlače zavjese nakon što dogovore posao.

Za podastiranje vlastite intime prolaznicima s ulice, i u prvom redu susjedima, diljem Nizozemske, a ne samo u zoni Crvenih ferala, postoji i drugo objašnjenje vezano za početak ovog teksta.

Premda je Nizozemska uključiva, pa joj nije bio problem primiti ugrožene manjine bilo koje vrste, ne znači da je ona bila i tolerantna prema njima. Godinama su u zatvorenim zajednicama živjeli nizozemski katolici, protestanti i socijalisti, koji su bili upućeni samo na članove svojih društvenih grupa.

Solidarnost se prakticirala među braćom po religiji, život im se odvijao u istom krugu i nikako izvan njega. Kako je standard rastao, a Nizozemska se, poznato je, dobro “fudrala” još dok je bila kolonijalna, čitaj - ugnjetavačka sila, polako je kopnjela potreba zatvaranja u svoj tor, dok jednom društvo nije dostiglo takvu civilizacijsku razinu i životni standard da je solidarnost u zatvorenoj zajednici postala suvišnom.

Pred susjedom nema tajni

Bile su to slobodarske i berićetne šezdesete prošlog stoljeća. Od tada Nizozemci ne navlače zavjese: puštaju sunce i susjede da p(r)ovire u njihov dom. Udomaćila se maksima da pred susjedom ne smiješ imati nikakvih tajni. Tek se tako postaje punokrvnim članom zajednice, otvorenog društva najliberalnije zemlje na svijetu.

image

Ovako se u slobodoumnom Amsterdamu prosvjeduje protiv klimatskih promjena

Romy Arroyo Fernandez/Nurphoto Via Afp


A to najliberalnija danas znači ne samo činjenicu da se nitko ne osvrće za muškarcem u vjenčanici i štiklama s buketom cvijeća u naručju, već i to da u Nizozemskoj obitava i zajednica nereformiranih kršćana koji ne koriste radio i televiziju, a njihov život po selima ne razlikuje se puno od načina na koji su živjeli njihovi pređi u srednjem vijeku.

Uz takve fanatične bogomoljce, koji još održavaju mise na latinskom, čak pola građana Nizozemske ne pripada nikakvoj vjerskoj konfesiji, a osamdeset posto ih nikada u životu nije zašlo u crkvu.

To “liberalno” znači i da na trgu pred Kraljevskom palačom po kojoj, u skladu s proklamiranim vrijednostima, možete slobodno šetati, jedni do drugih prosvjeduju Palestinci i Židovi. Bio, vidio: dijelilo ih je doslovno par metara, i svatko je nudio svoj pogled na sukobe bez početka i kraja u Svetoj zemlji.

Posla ko u priči

Nema suzavaca i razbijenih glava, niti policije koja razdvaja razjarene mase: u rukama su im megafoni, vratne im žile nabrekle, ne štede jedni druge u borbi za svoju stvar, ali šake ne rade.

A, opet, ako se netko drzne i kršiti javni red i mir, tu su uvijek policajci na biciklima kojih, treba li to pisati, bicikala a ne “pandura” - ima više nego stanovnika Amsterdama i kojih se, nota bene, trebate čuvati kad im zakoračite na stazu jer nalijeću bez upozorenja.

Policija je tu i da nekome ne padne na pamet pijan i/ili drogiran mokriti u kanale, kao u Splitu u već famoznu Piriju. Na svakom ih se mostiću preko rijeke Amstel upozorava da to ne rade po cijenu kazne koju će im odrezati.

image

Tzv. kanabis turisti obožavaju centar Amsterdama zbog coffe shopova u kojima se nesmetano uživa marihuana

Evert Elzinga/Afp


U kraljevini krajnosti, eksperimenata, ali prije i poslije svega - napretka, sljubljuju se različitosti zbog nevjerojatne činjenice da u Amsterdamu živi čak 180 naroda. Engleski im je, logično, postao jezikom sporazumijevanja i uživa jednak status kao “dutch”.

Najčešći natpis koji viđate okolo nije famozna “marijuana”, koja, nota bene, dominira samo u Amsterdamu, već “Staff wanted”. Da se zamijetiti da je sustav prenapregnut, i da im kronično nedostaje radnika, pa je jedna od glavnih tema u poslovnom svijetu kako ih pronaći na siromašnijem jugu Europe.

Obilati povrat poreza

Visoke cijene stanovanja i svakodnevnih potrepština, memljiva klima i dosadni obzori bez i najmanjeg brdašca - nisu im reklama, ali su tu zato to povrat poreza koji je toliko izdašan da cijeloj obitelji može omogućiti ljetovanje gdje ih je volja, trinaesta plaća, rad od kuće ili tri slobodna dana u tjednu.

Tako nizozemski poslodavci (još) uspijevaju zadržati radnu snagu koja fluktuira na mjesečnoj bazi, jer, istaknuli smo, raspoloživih je radnih mjesta toliko da možete birati s kime ćete potpisati ugovor o radu.

Nizozemska je zemlja Philipsa i Gaude, ali njezin gospodarski takt danas ne udaraju toliko elektronička ili poljoprivredna industrija, cvjećarstvo u kojem im je teško naći pravi konkurenciju, nego virtualni div Booking.com, čije je sjedište na Rembrandtovu trgu u Amsterdamu.

image

Philips je jedna od perjanica nizozemskoga gospodarstva

Sem Van Der Wal/Afp


Booking.com je potpuno promijenio turističku paradigmu, oni su praktički dali mogućnost svima da odu gdje god žele, pa kad obiđete Nizozemsku, shvatit ćete da nije samo Hrvatska ta koja ovisi o “Zimmer Freiu”, već to postaje globalna priča. I tamo kronično nedostaje kuhara, konobara, spremačica i recepcionara, jer se broj gostiju stalno povećava, a pravila o tome odakle dolaze i koliko dugo ostaju više ne postoje.

Moderan, ali sterilan Rotterdam

Sve je danas jedan veliki moving i svako je mjesto u Nizozemskoj, ali i drugdje na svijetu, destinacija, naročito ako je s ostatkom “balote” povezuju niskotarifne kompanije i ako se stalno organiziraju neki “eventi”, a u Amsterdamu se upravo to događa.

Ako baš ove sezone i ne ide Ajaxu, u koncertnim dvoranama oko stadiona u predgrađu Amsterdama, non-stop, iz dana u dan, nastupaju svjetske zvijezde i zvjezdice. Tko nije u Nizozemsku stigao zbog glazbe i sporta, lakih droga i lakih žena koje pozivaju prolaznike k sebi da zajedno navuku te famozne zavjese, pače, cjenkaju se glasno oko usluga koje pružaju kao na tržnici, putujte okolo kao što sam i uradio...

image

Četvrt crvenih ferala u Amsterdamu


Do Rotterdama, najveće europske luke, kojoj su nacisti bombama ubili dušu, pa je to danas moderan, ali prilično sterilan grad, osakaćen za kulturnu baštinu kakvu imaju Amsterdam i Den Haag, ili dalje: svugdje možete vlakom za sat, najviše dva.

Zaandam iz bajke

Haag, zbog obližnjeg Scheveningena, nas iz pokojne Jugoslavije instinktivno tjera na razmišljanja o zločinima i režiserima tragedije u kojoj su skončali milijuni, ali osim sudnice i zatvora krije nesvakidašnju ljepotu. Zlaćani pijesak Sjevernog mora, koje, naravno, nije plavo i primamljivo kao Jadran - savršen je za džogiranje ili izležavanje.

image

Sunčanje na plaži u Scheveningenu

 

/Anp Via Afp
image

Obala Sjevernog mora


To Sjeverno more ima nešto svoje: vjetrenjače koje na pučini pogoni hladni vjetar, palaču na obali od koje zastaje dah i zabavu na neki drugačiji način od one mediteranske, suzdržaniju, s manje cike i vike, ritma muzike za ples, a više zanimacija za najmlađe.

Kome je do vjetrenjača i krava koje pasu na polderima, neka skokne par stanica metroom od Amsterdama u slikoviti Zaandam. Potrefi li vas sunčano vrijeme, a za to valja imati sreće, naći ćete se usred bajke: “kućice Ivice i Marice”, vrhunski sirevi uz slikavanje u nizozemskim klompama, tulipane, prave ili suvenire, seksi “igračkice” poput vadičepa u obliku falusa ili dojki iz kojih ne teče majčino, nego kravlje mlijeko prve kvalitete...

Otkačeni su to podsjetnici na čudnovatu zemlju Nizozemsku. Svoju, jedinstvenu, nezaboravnu.

Praktični savjeti

Iz Amsterdama svugdje možete vlakom za sat, najviše dva, a evo vam i jednog korisnog savjeta: karte nabavljajte putem aplikacije lokalnog prijevoznika, a ne na šalterima ili automatima, jer su, što je udaljenost do cilja veća - i popusti značajniji. Prilično ćete na tome uštedjeti.

Prometna je povezanost, naravno, fantastična, a drugačije i ne bi smjelo biti u jednoj od najgušće naseljenih zemalja na svijetu. Smještaj je prilično skup, zato birajte hotele dvadesetak minuta vožnje metroom od Amsterdama, poput onih u Zaandamu.

Proći ćete jeftinije.      

Što im znači to ‘dam’?

Dam je nasip, pa tko je god obuzdao kakvu rijeku ili rječicu njegovom izgradnjom, dobio je taj prirepak. Rijeka Amstel pokorena je na isti način, pa imamo Amsterdam ili New Amsterdam, kako su nizozemski doseljenici nekoć prozvali Veliku jabuku.

Četvrt New Yorka Harlem nosi ime po gradu u blizini Amsterdama. Inače, u pomorskoj sili Nizozemskoj najvažniji ‘dam’ je Rotterdam, luka iz koje se praktički opskrbljuje.

Raj za studente

Nizozemska je raj za studente. Njihov je, uostalom, i književnik Erasmus Roterdamski po kojemu je nazvan projekt razmjene studenata, jedna od najboljih intelektualnih inovacija koje je ponudio EU.

Blagodati studiranja s brojnim benefitima, nastavom na engleskom, povoljnim školarinama i smještajem iskoristili su brojni mladi ljudi, a među njima i Hrvati.

Desetljeća ratova sa Španjolcima

Nizozemska je vjerojatno jedina zemlja na svijetu koja iz himne nije izbacila ime svojih okupatora, konkretno španjolske kraljevske dinastije koja je upravljala ovom zemljom od 1556. do 1648.

Još 1581., protestantska Nizozemska odbila je biti pod vlašću katolika iz Španjolske. Digli su se na oružje i ginuli za neovisnost sve do 1609., kada je nastupilo primirje, no još su gotovo četiri desetljeća prošla do dana kada je Nizozemska proglasila nezavisnost od Španjolske.

             

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
28. svibanj 2023 22:05