Diljem svijeta razmišlja se o regulaciji umjetne inteligencije, pa se tako u više od 60 zemalja, uključujući i članice Europske unije, razmatra preko 800 različitih mjera regulacije.
I nije čudo da je tako - komentiraju stručnjaci za primjenu umjetne inteligencije u The Boston Consulting Group jer umjetna inteligencija moćan je alat koji pojedincima i društvima može donijeti znatne koristi, ali može biti i tzv. "crna kutija". Načine na koje umjetna inteligencija funkcionira, kao i rezultate koje proizvodi, često je teško razumjeti u cijelosti. No, vladama država u interesu je zaštititi društvo od promašaja umjetne inteligencije kao što su pristranost u algoritmima ili netočni rezultati upita i naloga umjetnoj inteligenciji.
Zbog potencijala rasta poslovanja potaknutog korištenjem umjetne inteligencije, očito je kako tvrtke također imaju velik interes za nju, no velika je opasnost od poslovnih promašaja zbog pogrešnih ishoda koje umjetna inteligencija može proizvesti. Baš zbog toga, iznenađujući su rezultati velike globalne ankete The Boston Consulting Group koji su pokazali da je samo 28 posto od 2700 anketiranih tvrtki spremno za novu regulaciju umjetne inteligencije.
- Hrvatska ima više kompanija koje su regionalni lideri digitalne transformacije, posebice u telekomunikacijskom i tehnološkom sektoru. Upravo su to i tvrtke koje će biti najspremnije na uvođenje regulative korištenja umjetne inteligencije, kad ona stupi na snagu u Europskoj uniji i zatim bude transponirana u Hrvatskoj – komentira Tomislav Čorak, hrvatski partner u BCG-u.
- Za hrvatske je tvrtke važno osvijestiti da umjetna inteligencija dolazi i da treba pokrenuti vlastite inicijative odgovornog korištenja umjetne inteligencije upravo sada kako ne bi zaostali u gospodarskom razvoju koji će se ubrzati, upravo zahvaljujući umjetnoj inteligenciji.
Sigurno je kako je nužno da se načini primjene umjetne inteligencije reguliraju kako bi se spriječili nepovoljni ishodi koji bi mogli nastati zbog nesavjesne i neodgovorne primjene. S druge strane, odgovorno korištenje umjetne inteligencije stvara goleme prilike za ubrzani rast kompanijama.
U BCG-u se nadamo da će smjernice koje smo razvili kao pomoć kompanijama u odgovornom korištenju umjetne inteligencije biti skroman doprinos i radnoj skupini Ministarstava gospodarstva i znanosti i obrazovanja, da Hrvatska uhvati korak u odgovornoj primjeni umjetne inteligencije i iskoristi njene potencijale za razvoj hrvatskog gospodarstva – smatra Čorak.
U BCG-u su odlučili istražiti načine na koje se kompanije već sada mogu pripremiti na regulativu koja tek dolazi, i koja će izgledno različito izgledati u različitim dijelovima svijeta.
Najbolji je način pripreme unutar kompanije pokrenuti tzv. Inicijativu za odgovornu umjetnu inteligenciju (Responsible Artificial Intelligence - RAI). U središtu svake takve inicijative trebaju biti načela koja naglašavaju odgovornost, transparentnost, zaštitu privatnosti i sigurnost, kao i pravednost i uključivost pri razvoju i primjeni algoritama. Riječ je o okviru kojeg bi se trebali pridržavati oni koji razvijaju, kao i oni koji umjetnu inteligenciju primjenjuju.
Uz anketu koju je BCG proveo u suradnji s MIT-jevom Sloan Management revijom radili su i anketu o primjeni RAI inicijativa, Inicijativa za odgovornu umjetnu inteligenciju u kompanijama. Jedna od glavnih informacija do koje su došli bila je da kompanijama trebaju oko tri godine da postignu napredak u odgovornom korištenju umjetne inteligencije. Iako je u Europskoj uniji regulativa umjetne inteligencije (EU Artificial Intelligence Act) još u fazi prijedloga, kompanije ne smiju čekati njezino stupanje na snagu kako bi počele primjenjivati vlastite inicijative za odgovorno korištenje umjetne inteligencije.
Zbog konkurencije i mogućih propuštenih prilika, pritisak na poduzeća raste. Odgovorno korištenje umjetne inteligencije kompanijama pomaže da dizajniraju i upravljaju sustavima koji su u skladu s kompanijskim vrijednostima i uvaženim i prihvaćenim shvaćanjima ispravnog i pogrešnog. Ali, RAI pomaže potaknuti i transformativne procese unutar kompanija, pomaže im rano prepoznati i riješiti probleme, te na kraju, ulakšati prihvaćanje korištenja umjetne inteligencije od strane zaposlenika, kupaca i drugih dionika.
Pridržavanjem RAI načela, kompanije minimiziraju negativne posljedice korištenja umjetne inteligencije, dok u isto vrijeme kroz inovacije stvaraju korist sebi i društvu u cjelini. No, neke su kompanije u tome već odmakle dalje od drugih.
Pripremljenost na odgovorno korištenje umjetne inteligencije korespondira s digitalnom zrelošću, odnosno s time koliko daleko su kompanije odmakle u digitalnoj transformaciji poslovanja. Nije čudo da su upravo kompanije iz sektora telekomunikacija, tehnološke tvrtke i tvrtke koje se bave potrošačkom robom najbolje pripremljene, dok najviše zaostaju energetske kompanije i javni sektor. To bi moralo biti ozbiljno upozorenje zakonodavcima, jer promašaji u korištenju umjetne inteligencije mogu naštetiti povjerenju u vlast, što je upravo suprotno tome što svaka odgovorna vlast želi.
Nadalje, pripremljenost na odgovorno korištenje umjetne inteligencije razlikuje se i među regijama. Veća je vjerojatnost da će kompanije iz regije Azija-Pacifik prije imati zaposlenike odgovorne za etično korištenje umjetne inteligencije nego europske, ili kompanije iz SAD-a i Kanade.
Primjena regulative puna je neizvjesnosti, a čak 82 posto ispitanika u anketi BCG-a odgovorilo je kako im politike i alati regulative nisu jasni.