StoryEditor
Ljepotabevanda viška

Znate li što je 'dalmatinski alkoholizam' i kako vam jetra poručuje da ste pretjerali?

Piše PSD.
2. rujna 2015. - 21:24
Naše tijelo reagira na naš stil života koji obilježavaju stalni stres, brza prehrana puna masnoća i šećera i sjedilački način života. Taj nezdravi trio uzrokuje glavobolje, bolove u zglobovima, neurednu probavu, nesanicu... što govori da nešto ne radimo dobro i da smo zaboravili osluškivati vlastito tijelo.

I prekomjerna tjelesna težina je znak da smo pretjerali s unosom kalorija, da loše kombiniramo namirnice i da ih nedovoljno trošimo.
Ljeto je vrijeme kada mnogi ljudi izgube kočnice pa, u želji da se opuste i zabave, često izgube mjeru te konzumiranjem hrane i pića opterete svoju jetru koja više nema snage prilagoditi se nezdravim navikama.

Koje su najvažnije od 500-injak funkcija koje obavlja jetra i što joj je najveći teret, pitali smo prof. dr. sc. Izeta Hozu, pročelnika Zavoda za gastroenterologiju i hepatologiju KBC-a Split i pročelnika katedre Klinička propedeutika Medicinskog fakulteta u Splitu.

– “Jetra je centralni laboratorij ljudskog organizma”, davno ju je definirao slavni francuski fiziolog Claude Bernard. Ona zauzima središnje mjesto u izmjeni tvari u organizmu. Svake minute kroz jetru prolazi oko 1,5 litara krvi, što je 25 posto ukupne količine krvi koju izbaci srce.

Više od dvije trećine te krvi dolazi u jetru putem portalne vene, one koja je zapravo prijenosnik hranjivih tvari koje se apsorbiraju u probavnom traktu, koje se potom u njoj prerađuju, dijelom pohranjuju ili ponovno vraćaju u krvotok.

Stanice jetre imaju brojne metaboličke funkcije i sudjeluju u metabolizmu najvažnijih gradivnih i zaštitnih tvari ljudskog organizma: bjelančevina, masti, ugljikohidrata, žučnih boja – bilirubina, žučnih kiselina, vitamina, minerala i nekih hormona uz metaboliziranje lijekova i toksina.

Jetra je specifičan organ koji ima sposobnost obnavljanja. Često joj se tepa da se ponaša kao “pravi prijatelj” koji nam oprašta mnoge grijehe. No, gdje je granica kad joj to postane prenaporno i koji znakovi upućuju da smo pretjerali?

– Zaista, jetra je fantastičan organ koji ima iznimno veliku moć prilagođavanja i širok raspon aktivnosti svojih funkcija. Međutim, ako je jetra izložena dugi niz godina toksičnim materijama, lijekovima, alkoholu, kemikalijama…, njezine funkcije propadaju i dolazi do nakupljanja masti, upala, ciroze.

Ponekad se to dogodi naglo, na primjer zbog toksina iz gljiva, kao što su poznata smrtonosna sezonska trovanja kod neiskusnih berača gljiva, zatim pretjerane upotrebe paracetamola i slično.

Pojednostavljeno rečeno, kada funkcija jetre padne ispod 50 posto, javljaju se neizlječivi znakovi njezina propadanja, kao na primjer kod alkoholne jetrene ciroze. To su žutica, natečeni trbuh zbog slobodne tekućine, povraćanje krvi, pojava smetenosti...

Do tada zdrava osoba koja je pila veće količine alkohola ali se nije opijala, odjednom, u nekoj pedesetoj godini, primijeti žutilo bjeloočnica i natečeni trbuh, a tada je već kasno.

Što je “masna jetra”, kako se manifestira i zašto je to opasna dijagnoza?

– Masna jetra je termin koji je poznat u medicini odavno, a riječ je o nakupljanju masti u jetrenim stanicama koje počinju bujati, što u konačnici dovodi do njezina oštećenja i kasnijeg propadanja. Najčešći uzrok u našim uvjetima je alkohol, međutim kod nekih osoba, osobito kod žena koje imaju povišene vrijednosti masnoća u krvi (kolesterol i trigliceridi), razvija se takozvani sindrom NASH (nealkoholni steatohepatitis), kako sam naziv kaže, propadanje jetre i bez konzumacije alkohola.

Steatoza jetre je podmukla bolest, bez ikakvih subjektivnih simptoma. Najčešće se otkriva na rutinskom laboratorijskom pregledu kada se otkriju povišene vrijednosti jetrenih testova, potvrdi se ultrazvukom jetre, a ponekad je potrebna i elastografija, kao i dodatni laboratorijski testovi, a “zlatni standard” je biopsija jetre.



Može li se uspješno liječiti?

– Smatra se da je steatoza, kao i steatohepatitis, reverzibilna bolest i ako se dijagnosticira na vrijeme, jetra se može oporaviti. Nema specifičnog lijeka za steatozu jetre. Postoje neki eksperimentalni pokušaji, međutim najbolja je samopomoć: osim promjene načina prehrane (smanjenje unosa masti, alkohola, ugljikohidrata), nužna je promjena stila života, redukcija tjelesne težine, svakodnevna tjelovježba.

Alkohol se smatra najčešćim uzročnikom masne jetre. Koji su još rizični faktori?

– Alkohol je u većini zemalja glavni uzročnik nastanka masne jetre. S druge strane, u zapadnim zemljama je široka akcija protiv konzumacije alkohola i alkoholizma, tako da u prvi plan izbija nealkoholna masna bolest jetre koja se danas smatra jednom od najčešćih bolesti jetre u razvijenim zemljama.

Skraćenice NAFLD (nealkoholna masna jetra) i već spomenuti NASH (nealkoholni steatohepatitis) upućuju na promjene u jetri koje sliče alkoholnoj bolesti jetre iako nastaje u odsutnosti konzumacije alkohola.

Stajalište moderne medicinske znanosti je da je nealkoholna masna bolest jetre dio tzv. metaboličkog sindroma (prekomjerna debljina, šećerna bolest, povišene masnoće u krvi, povišeni krvni tlak i smanjena osjetljivost tkiva na inzulin), koji se nalazi u podlozi niza metaboličkih promjena u organizmu. Ali uzrok može biti i prekomjerno gladovanje, dugotrajna upotreba kortikosteroida i slično.

Kad je riječ o prekomjernom uživanju alkohola, tko su ugroženiji, vinopije ili pivopije?

– Nema bezopasnog alkohola, svi štetni učinci ovise o koncentraciji alkohola u piću. A to je zaista širok dijapazon, od ruma (70 posto alkohola), votke (60 posto), viskija (do 50 posto), rakija (30 do 40 posto), vina (od 12 do 14 posto), piva (5 posto) do radlera (2 posto).

Dakle, nije isti učinak popijene litre vina i iste količine piva. Međutim, drugo i važnije je pitanje količine dnevno popijenih pića. Zanimljivo je, glede konzumacije pića, da različita pića pokazuju različiti štetni učinak na pojedine organe.

Na primjer, žestoka koncentrirana pića kao što su votka, rakija, viski... napadaju mozak, to je tzv. nordijski tip alkoholizma u hladnim klimatskim područjima, dok je u mediteranskim područjima poznat tzv. mediteranski, ili dalmatinski tip alkoholizma, kada se u vrućim ljetnim danima za rashlađenje pije veća količina razblaženog vina – bevanda i gemišt, ali je nevolja da vino ima najveći cirogeni učinak – napada jetru.

Pivo, iako sadrži najmanju koncentraciju alkohola, napada gušteraču (pankreatitis) i srce, dovodi do tzv. Munchenerbierhertza kod pivopija u Njemačkoj. Dakle, manja je koncentracija alkohola, ali ako se popije “gajba” piva, lako se utvrdi količina popijenog alkohola, a ona nije mala.

Dakle, ako se pije u tradicionalno prihvaćenim i medicinski prihvatljivim količinama, a to su dvije bevande ili dva piva dnevno, neće biti štetnih učinaka. No, ako se pije nekoliko litara razblaženog vina i gajbe piva, onda će se vinopije morati suočiti s oštećenjem jetre, pivopije s pivskim trbuhom u početku, a poslije i ozbiljnijim problemom, na primjer upalom gušterače i nizom drugih oštećenja.

Što biste preporučili ljudima s tzv. pivskim trbuhom?

– Umjerenost kao jedna od najvećih vrlina ljudskog roda i recept za dugovječnost, biblijski je prepoznata. S druge strane, pretjerivanje u bilo čemu, pa tako prejedanje i pretjerana konzumacija piva u konačnici rezultiraju debljanjem i pojavom pivskog trbuha, koji je lako steći, a teško ga se riješiti

. I zaista, pivo u većim količinama uz obilnu prehranu i sjedeći način života vodi samo jednom: debljanju i pojavi pivskog trbuha. To je ne samo golemo opterećenje za zdravlje, jer se masno tkivo trbuha počinje ponašati kao zaseban organ, nego i estetska kategorija jer je neprilično vidjeti mlade ljude s ogromnim, visećim pivskim trbuhom (venter pendulans).

javorka luetić, foto: shutterstock

Crna statistika

Svjetska gastroenterološka organizacija (WGO) navodi da je učestalost nealkoholne masne jetre u SAD-u u gotovo 27 do 34 posto opće populacije, u Europi 20 do 30 posto, na Dalekom istoku do 15 posto, a učestalost nealkoholnog steatohepatitisa je oko 10 do 20 posto kod opće populacije.

Smatra se da je u Hrvatskoj oko 250.000 alkoholičara. Godišnje se prvi put od alkoholizma liječi 7000 osoba, međutim broj hospitalizacija je puno veći, a učestali su i recidivi, među ostalim i zato što je nakon izlaska iz bolnice skrb još uvijek slaba ili nedovoljno razvijena.

Smrtnosti od bolesti jetre u Hrvatskoj je također vrlo visoka i prema podacima iz Worldhealthrankingsa (smrtnost se izračunava na 100.000 stanovnika), Hrvatska zauzima vrlo visoko, 40. mjesto s 18,9 smrti od bolesti jetre.

Najgore su loše navike

Jetra voli sve namirnice ako su u umjerenim količinama i ako su za ljudsku prehranu. Dapače, jetra lako prebrodi pojedinačne ekscese pijenja i prehrane, problem je kada eksces postane navika, a to je onda početak kraja.

Dakle, uz izbalansirani unos hrane i pića, uz tjelovježbu i zdrav način življenja, jetra će vjerno služiti i obavljati svoje funkcije. Svako odstupanje od ovih (općenitih) pravila nosi svoju cijenu s kojom se treba suočiti onaj koji (ne)svjesno ugrožava svoje zdravlje.


Pušenje i lijekovi

Negativni učinci pušenja najčešće se spominju zbog negativnog učinka na pluća i krvožilni sustav, međutim pušenje je također opterećenje za jetru. Duhanski dim razvija brojne štetne i karcenogene tvari koje dospijevaju u krvotok pušača, potom se u jetri detoksiciraju, što nije samo opterećenje, nego i opasnost za oštećenje jetre.

Osim duhana, rizik za nastanak bolesti jetre je šećerna bolest, te upotreba brojnih lijekova kao, na primjer, velike doze paracetamola i drugih nesteroidnih antireumatika, potom kortikosteroidi, citostatici, amiodaron, tetraciklini i brojni drugi.

Osim toga, loše higijenske navike, narkomanija i promiskuitetno ponašanje (izloženost virusima hepatitisa, HIV-a) također vode oštećenju jetre.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

26. studeni 2020 23:04