Štoviše, neopravdano korištenje antibiotika može samo produljiti bolest ili u budućnosti izazvati neku drugu, još težu. Nažalost, još je uvijek mnogo liječnika koji se pokoravaju željama i pritiscima pacijenata koji su uvjereni da je za njih antibiotik "spasonosni" lijek.
Sadašnja potrošnja antibiotika u Hrvatskoj iznosi 22 DDD definiranih dnevnih doza, a to znači da 22 osobe na 100.000 stanovnika piju svaki dan antibiotike, što je svakako puno i ne odgovara realnoj učestalosti bakterijskih infekcija.
Zabrinjavajući je i podatak da se 90 posto ukupne potrošnje naših antibiotika troši izvan bolnice, i to za blage infekcije koje bi prošle same po sebi i koje su u većini slučajeva izazvane virusima - istaknula je prof.dr.sc. Arjana Tambić-Andrašević, voditeljica Referentnog centra za praćenje rezistencije na antibiotike pri Bolnici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ u Zagrebu.
Kad smo već spomenuli strah koji može u određenom smislu biti ljekovit, razmislite malo o činjenici da neprimjerena upotreba antibiotka može uzrokovati i rak. Uzimanje antibiotika više od deset puta u djetinjstvu povećava vjerojatnost pojave Non-Hodgkinova limfoma (NHL) za 80 posto, pokazali su podaci iz dosad najveće anamnestičke studije rizika od NHL-a i uzimanja lijekova.
Druga istraživanja istog pitanja također potvrđuju povezanost s rakom, uključujući povišenje stope raka dojke, koja je porasla s porastom recepata za antibiotike. Poznato je i da davanje antibiotika djeci u prvoj godini života potiče astmu i alergije koje se razvijaju kasnije u djetinjstvu. No više od polovine djece dobiva antibiotike prije navršene prve godine!
Zato kada ste prehlađeni, imate temperaturu, grlo vam je upaljeno, boli vas cijelo tijelo, nos vam je začepljen i iskašljavate gustu žutu ili zelenu sluz, ne zavaravajte se da će vam antibiotici pomoći. Zapamtite da su to vrlo rizični lijekovi koje bi trebalo sačuvati za nedajbože ozbiljnu bakterijsku infekciju koja može ozbiljno ugroziti život i zdravlje.
Umjesto bilo kakvih lijekova svoj imunosni sustav osnažite izvrsnom prehranom koja će dotući blaže infekcije i bez pomoći lijekova. Uostalom, da ste se pravilno hranili, do infekcije ne bi vjerojatno ni došlo jer bi prirodna obrana bila dovoljno snažna da im se odupre.
I na koncu kratki podsjetnik na 'dobre' bakterije koje marljivo obavljaju posao probave hrane u našem probavnom sustavu. One između ostalog prerađuju vlakna i stvaraju vitamine B skupine i vitamin K te druge hranjive tvari.
Mnogi ne znaju da crijevne bakterije čine oko 95 posto ukupnog broja stanica ljudskog tijela i da ti sićušni stanovnici naših crijeva imaju presudnu ulogu u zdravlju našeg imunosnog sustava. Jeste li znali da se čak 70 posto našeg imunosnog sustava nalazi upravo u gastrointestinalnom traktu koji je vrlo složen ekosustav koji se može promatrati kao tjelesni organ.
Iako su mnogima naša crijeva samo neprivlačna cijev kroz koju putuje i razgrađuje se hrana, ona je mnogo više od toga. U našem crijevnom mozgu nalaze se jednaki živčani receptori kao i u mozgu u glavi, a 95 posto serotonina, hormona sreće, koji proizvodi naše tijelo, nastaje u stanicama crijeva.
Stoga ako su crijeva sretna i ako su sretni svi njegovi stanovnici, sretni su i ljudi. Korisna mikroflora u njima obavlja niz blagotvornih aktivnosti i pomaže našem organizmu da normalno funkcionira, jer ''dobre" crijevne bakterije izlučuju antibakterijske tvari koje "štetnim" bakterijama uzročnicima bolesti onemogućuju da se množe, ali ujedno štite debelo crijevo od raka.
Ako je vaša prehrana zdrava i bogata mikronutrijentima, potičete razvoj dobrih bakterija, a ako učestalo uzimate antibiotike, slabite populaciju 'dobrih' bakterija. Naime, primjenom antibiotika gubi se više od stotinu različitih korisnih crijevnih bakterija.
Više od stotinu tisuća ljudi godišnje umire od infekcija mikrobima otpornima na antibiotike kojima su se zarazili u bolnici, jer bakterije vrlo brzo mutiraju prenoseći genetski materijal na neotporne bakterije, te i njih čine otpornima.
I tako se krug polako zatvara. Ljudi umiru od infekcija koje smo u prošlosti lako liječili antibioticima, jer su mikrobi postali otporni zbog nekritične upotrebe tih lijekova za liječenje virusnih bolesti.
- Sposobnost da ostanemo zdravi i te kako je dostižna - tvrdi dr. Fuhrman. A možete početi odmah. Umjesto brda lijekova, bezreceptnih pripravaka za snižavanje temperature, smirivanje kašlja, iskašljavanje, tijelu pomozite da prirodno izgradi obranu. To znači više se odmarati, zdravo se hraniti i dopustiti tijelu da obavi svoju imunosnu funkciju.
Od svih prirodnih, pučkih i bakinih savjeta i recepata za liječenje prehlade i gripe – od povećanog unosa vitamina C, pileće juhe, ovlaživača zraka, ispiranja nosa slanom vodom, echinaceje... malo koji drži vodu i nije znanstveno dokumentiran.
Štoviše, njihova je djelotvornost osporena. Prolazi jedino preporuka – jedite luk i češnjak cijele godine i u svakoj bolesti jer zaista podiže imunitet. Osim toga, povećajte unos cinka koji većina ljudi ne unosi dovoljno (dnevno bi ga trebalo unositi 15 mg), vitamina D, flavonoida iz bobica bazge i bobičastog voća i smanjite ukupni kalorijski unos - konzumirajte uglavnom sok od povrća, juhu od povrća, vodu i salatu od sirovog povrća.
Uz unos zdravih masnoća, ugljikohidrata i bjelančevina tijekom cijele godine možete izgraditi superimunitet. I ne zaboravite da bakterije i virusi nisu bez razloga tvorbe koje prežive svaku prirodnu katastrofu i sa svakom preprekom koja im se nađe na putu obračunaju se i postaju sve snažniji. To je razlog zbog kojih preventivna i kurativna sredstva, među koja spadaju i cjepiva imaju na ljude sve manji učinak, ili ga uopće nemaju.