StoryEditor
Ljepotaprava prijetnja

Dr. Fred Kummerow (102): Neće vas ubiti kolesterol, nego transmasti!

Piše PSD.
15. studenog 2015. - 11:25
U lipnju ove godine američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) donijela je odluku da se u industriji prerađene hrane zabrani korištenje transmasti, odnosno industrijskih transmasnih kiselina koje nastaju procesom (djelomične) hidrogenizacije biljnih ulja. Proizvođačima je dan rok do 2018. da tu vrstu masti izbace iz procesa proizvodnje.

U javnosti je ta odluka dočekana s velikim odobravanjem, s obzirom na to da je znanost u međuvremenu dokazala koliko su transmasti štetne za zdravlje. No za takvu odluku Agencije za hranu i lijekove najzaslužniji je dr. Fred Kummerow, profesor usporednih bioznanosti na Sveučilištu Illinois, čovjek koji se već više od 60 godina trudi ne samo dokazati koliko su transmasne kiseline štetne nego natjerati FDA da ih zabrani.

Nakon više traženja, peticija i na koncu tužbe koju je podnio 2013. godine, dr. Kummerow je pobijedio. On sam kaže da je pobijedila znanost, i da je vrlo važno nemati transmasti u prehrani, a FDA će, smatra Kummerow, ovakvom odlukom spasiti tisuće života.

Odluka o izbacivanju transmasti iz procesirane hrane bila je zapravo najljepši dar koji je dr. Kummerow dobio za svoj 101. rođendan, proslavljen početkom listopada.

Rodio se 9. listopada 1914. godine, malo nakon što je počeo Prvi svjetski rat. Za dugovječnost i zdravlje čovjeka koji se i u 102. godini, iako već više od 30 godina formalno umirovljenik, još uvijek vrlo aktivno bavi znanstvenim radom, vjerojatno je dobrim dijelom zaslužna i prehrana u kojoj nije bilo transmasnih kiselina.



Pedesetih godina prošloga stoljeća dr. Fred Kummerow je od bolnice u kojoj je tada radio zatražio i dobio odobrenje da istraži arterije pacijenata umrlih od bolesti srca. Ono što je znanstvenik slutio pokazalo se točnim – arterije su sadržavale visoke količine transmasti koje su ih “zakrčile”.

U to su vrijeme transmasti, već desetljećima poznate, postale sveprisutne u procesiranoj hrani: bile su jeftinije, osiguravale dulji rok trajanja na policama, kao i privlačniji ukus proizvoda.Kummerow je prvi znanstvenik koji je, u svom radu iz 1957. godine, objavio upozorenje o opasnosti od zakrčenja arterija zbog unosa u organizam transmasti.

Desetak godina kasnije kao član pododbora American Heart Associationa, iznosio je podatke o ogromnim količinama transmasti u hidrogeniziranim biljnim uljima i margarinima, te uspio postići da prehrambena industrija u nekim proizvodima te količine smanji.

No, ukupno govoreći, transmasti su i dalje “harale”, uz podršku prehrambene industrije, kao i mnogih znanstvenika i javnozdravstvenih radnika koji su smatrali da transmasti treba staviti ispred prirodnih zasićenih masti.

Kummerowa je to frustriralo, a još mu je više smetao izostanak akcije kojom bi se nešto promijenilo. Stvari su se presporo pomicale naprijed, iako je pomaka bilo: više istraživanja početkom devedesetih godina pokazalo je da su upravo transmasti ključni krivac za porast stope srčanih oboljenja.



Centar za znanost u javnom interesu tražio je još 1994. godine od FDA da obaveže proizvođače na unošenje podataka o transmastima na deklaracije – što je i učinjeno, ali 12 godina poslije. Početkom dvijetisućitih Institut za medicinu utvrdio je da bi ljudi doista trebali konzumirati što je moguće manje transmasnih kiselina.

Što je javnost bila bolje upoznavana s opasnostima od transmasti, jačali su i zahtjevi za njihovo uklanjanje, na što su proizvođači reagirali tako što su neki ove masnoće uklonili, neki smanjili, no mnogi su stvari ostavili onakvima kakve jesu, bez obzira na sva upozorenja, pa transmasti i dalje ima u širokom rasponu proizvoda, od zamrznutih torti do pekarskih proizvoda.

Sporost u eliminiranju transmasti dr. Kummerowa je potaknula da ubaci u “petu brzinu”, pa je krenuo prema FDA sa zahtjevom kojemu je prva rečenica bila: „Tražim da se u prehrani Amerikanaca zabrani djelomično hidrogenizirana masnoća“, i o kojemu poslije ništa nije čuo četiri godine, pa je angažirao odvjetnike i 2013. tužio FDA, tražeći zabranu djelomično hidrogeniziranog ulja.

Tri mjeseca poslije FDA je objavila plan kako transmasti ukloniti, dajući proizvođačima trogodišnji rok da se tome prilagode – ili podnesu agenciji molbu za izuzeće. A dr. Kummerow ide dalje – među ostalim, bavit će se novim istraživanjima o djelovanju prženih masnoća na metabolizam.

Lidija Gnjidić, foto: shutterstock

Što jede ovaj 102-godišnjak?

Dr. Kummerow autor je knjiga „Kolesterol vas neće ubiti, ali transmasti bi mogle“ i „Kolesterol nije krivac: Vodič za preveniranje srčanih oboljenja“, iz čega je jasno da kolesterol nipošto nije protjeran iz njegove prehrane, koja svaki dan za doručak uključuje jedno jaje, zobene pahuljice pomiješane s jogurtom, jednu bananu i tri šljive.

Ručak je pečena piletina ili riba s povrćem kuhanim na pari i salatom zalivenom octom ili sokom od naranče, a večera je ista kao ručak, ali u manjim količinama. Pije punomasno mlijeko, a alkohol ne pije nikad.

Nikad se nije ni odmarao – uvijek je radio, što dokazuje i u ovim godinama; objavio je oko 460 različitih publikacija, proputovao 32 zemlje. Upravo je zatražio financiranje projekta istraživanja veze između ugljikohidrata i Alzheimerove bolesti i demencije.
Što su transmasti?

Transmasti mogu sadržavati (industrijski) krekeri, peciva, pizze, tijesta, margarin i hidrogenizirana biljna ulja, pržena hrana (krafne, pomfrit…), razne grickalice (čips, kokice), umaci, preljevi za salate itd.

Transmasne kiseline su jedan od nusproizvoda hidrogenizacije, no stvaraju se i pri prženju. U organizmu se ne otapaju, ne razgrađuju i tijelo ih teško izlučuje, čemu su posljedice ono što se naziva ‘zakrčenjem’ krvnih žila, povećana razina štetnog kolesterola (LDL), povećavne razine inzulina u krvi itd.
Alternativa

Ovo su dobri izvori masti, te su neka odličan izvor za pečenje jer su stabila na visokim temperaturama.

- Svinjska mast (izvrsna i stabilna na visokim temperaturama)
- Kokosovo ulje (povoljno za pečenje)
- Palmino ulje
- Ulje avokada
- Maslinovo ulje
- Sezamovo ulje
- Maslac (povoljan za pečenje, prženje...)

“Popularna” rafinirana ulja poput suncokretovog, uljene repice, kukuruznog, sojinog, ulja sjemenki pamuka izbjegavajte, jer, navodi dio stručnjaka, škode zdravlju.

R.N. 


Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

02. ožujak 2021 21:19