StoryEditor
Hranačudesna biljka

Porcija ove pseudožitarice dnevno može doslovno spasiti život. Ima protuupalna svojstva, pomaže u mršavljenju, ne sadrži gluten, te je odličan izbor i za dijabetičare

Piše PSD
12. travnja 2021. - 09:54
Jean-michel Renaudin/AFP

Sve je popularnija, i to ne samo među vegetarijancima. Riječ je o dobro iskoristivoj biljci jer se, osim sjemenki, mogu jesti i listovi, a uz to je izuzetno hranjiva - piše Nina Čiča za Živim.hr.

Kvinoja je namirnica kojoj zbog brojnih zdravstvenih dobrobiti vrlo brzo raste popularnost, i to ne samo među vegetarijancima. S razlogom. Iako se sjemenke kvinoje mogu kuhati i jesti na sličan način kao i mnoge žitarice, biljka je zapravo puno sličnija cikli i špinatu nego žitaricama te je stručnjaci ubrajaju u tzv. pseudožitarice ili lažne žitarice.

Riječ je o dobro iskoristivoj biljci jer se, osim sjemenki, mogu jesti i listovi, a uz to je izuzetno hranjiva. U svijetu se uzgaja više od 120 vrsta kvinoje, no one najčešće vrste koje su dostupne u supermarketima i trgovinama prehrambenim namirnicama su bijela, crvena i crna kvinoja.

Bijela je najraširenija i najzastupljenija u trgovinama i po okusu je slična crvenoj, samo što crvena nakon kuhanja bolje zadržava oblik, a zadržava i lijepu crvenu boju te se zbog toga često koristi za pripremu salata i recepte u kojima je poželjno da zrna budu vidljiva. Crna kvinoja je nešto slađa i ima više zemljasti okus od bijele te zadržava crnu boju i nakon kuhanja.

Zašto su svi ludi za kvinojom?

Sjemenke kvinoje obiluju vlaknima, proteinima, vitaminima B-skupine, mineralima poput željeza, magnezija, kalija i fosfora, a sadrže i izuzetno vrijedne biljne tvari kvercetin i kaempferol. Prirodno ne sadrži gluten pa je prikladna za osobe koje imaju netoleranciju na gluten, a ima i niski glikemijski indeks, što znači da je odličan izbor i za dijabetičare.

Tu su i antioksidansi te druge korisne tvari koje je čine superhranom. Jedna od dobrobiti, koja je mnogima važna, jest to što pospješuje mršavljenje, i to zahvaljujući vlaknima kojih ima više nego većina žitarica i sjemenki, a koja pomažu i u ublažavanju zatvora i drugih probavnih problema.

Kad je riječ o mršavljenju, sadrži i ekdisteron (ili 20-hidroksiekdison), tvar koja, prema istraživanjima, pomaže u bržem sagorijevanju kalorija i manjoj apsorpciji masti iz hrane. Kvinoja pomaže i u prevenciji osteoporoze jer obiluje magnezijem, koji ima važnu ulogu u izgradnji kostiju, te manganom i proteinima, ali sadrži i svih devet esencijalnih aminokiselina koje tijelo ne može samo proizvesti, a nužne su za zdrave kosti.

Kvinoja je i odličan prijatelj srca jer smanjuje razinu lošeg kolesterola, a time i rizik za aterosklerozu i srčane bolesti. S obzirom na to da je bogata vitaminima B-skupine, ne čudi što poboljšava zdravlje kože, a naročito treba istaknuti vitamin B3, koji pomaže u liječenju akni, te vitamin A, koji je ključan za usporavanje procesa starenja kože.

Djeluje protuupalno i smanjuje rizik za rak

Vlakna u kvinoji proizvode butirat, važnu masnu kiselinu koja "isključuje" gene povezane s upalnim procesima. Vitamini B u kvinoji smanjuju razinu upalnog hormona homocisteina u tijelu, a ova čudesna biljka sadrži i tvari koje se nazivaju saponini, a za koje su istraživanja pokazala da imaju protuupalna svojstva.

Istraživanje provedeno na Sveučilištu Harvard pokazalo je da zdjelica kvinoje dnevno može doslovno spasiti život jer je upravo ta količina dovoljna da smanji rizik od prijevremene smrti uslijed raka. I Yale Cancer Center preporučuje uvođenje kvinoje u prehranu s ciljem prevencije raka, i to zato što obiluje antioksidansima koji uništavaju slobodne radikale i druge štetne tvari koje uzrokuju rak.

Prema jednom istraživanju brazilskih znanstvenika, prehrana obogaćena kvinojom može pomoći u kontroli dijabetesa tipa 2 i hipertenzije povezane s tom bolešću. Naime, kvinoja je složeni ugljikohidrat te se u tijelu vrlo sporo razgrađuje omogućujući tako da se razina šećera u krvi održi stabilnom, dok visok udio magnezija i kalija pomaže u snižavanju krvnog tlaka.

image
Jean-christophe Riou/AFP

Samo jedna šalica kuhane kvinoje sadrži 15 posto dnevno potrebne količine željeza pa redovit unos ove namirnice može pomoći u prevenciji anemije. No, kvinoja je bogata i riboflavinom, čiji manjak također može uzrokovati anemiju. Uz to, riboflavin pomaže u razvoju stanica stijenke probavnog trakta, dok tijanin, također prisutan u kvinoji, pomaže u proizvodnji hidroklorne kiseline koja pospješuje probavu.

Kvinoja sadrži i glutaminsku kiselinu, koja se u tijelu pretvara u glutamin, a on je odgovoran za zdravlje sluznice kojom je obložena unutrašnjost želuca. Naposljetku, kvinoja obiluje lizinom, koji je važan za obnovu i rast tkiva, a bogata je i kvercetinom i kaempferolom, koji su poznati po tome da pomažu u borbi protiv upala te imaju antivirusna i antidepresivna svojstva.

Prijateljica kose

Nije naodmet spomenuti ni to da devet aminokiselina u kvinoji štiti i jača vlasi kose, obnavlja oštećene vlasi i potiče rast kose, dok humektanti koje sadrži hrane vlasište i stvaraju nevidljiv film na kosi koji je štiti od zagađenja i prašine. Vitamin E prisutan u kvinoji smanjuje pucanje vlasi jer uravnotežuje proizvodnju prirodnih masti na vlasištu.

Minerali poput kalcija, željeza i fosfora čuvaju vlagu u vlasištu te ga na taj način štite od peruti. Možda će vam koristiti informacija da se peruti možete riješiti i spriječiti njezinu pojavu ako zgnječenu kvinoju jednom do dva puta tjedno nanesete na kosu i vlasište te ostavite da djeluje 15 minuta. Inače, proteini u kvinoji pomažu u saniranju ispucalih vrhova, dok tirozin pomaže u očuvanju prirodne boje kose.

Nutritivni profil

Iako je riječ o takozvanoj pseudožitarici, ona se koristi na sličan način kao žitarice, odnosno može se mljeti u brašno, i ima sličan nutritivni profil. Nutritivno kvinoja je cjelovita žitarica, što znači da se koristi cijela sjemenka i kao takva sadrži esencijalne vitamine, minerale i vlakna kojih ne bi bilo kad bi se uklonili njezini vanjski dijelovi.

Šalica kuhane kvinoje ima 222 kalorije, 8,14 g proteina, 5,18 g vlakana, 3,55 g masti i 39,4 g ugljikohidrata, a sadrži i visok postotak dnevno preporučenog unosa magnezija, mangana, folata, fosfora, bakra, željeza, cinka, kalija, vitamina B1, riboflavina i vitamina B6 te vitamin E, B3 i kalcij u tragovima.

Kako je koristiti u kuhinji

Kvinojine sjemenke koriste se za pripremu kaša, juhe i odrezaka, a samljevene u brašno za pripremu kruha, okruglica, pahuljica, keksa i kolača, tjestenine pa čak i hladnih napitaka. Odlično se slaže sa zelenom salatom i drugim lisnatim povrćem te je idealan sastojak salata. Listovi i cvjetovi koriste se kao povrće za pripremu juha i salata, no treba ih blanširati u vreloj vodi prije kuhanja jer sadrže oksalnu kiselinu koja može uzrokovati stvaranje bubrežnih kamenaca ako se konzumira u velikim količinama.

Hladno prešano ulje kvinoje jedno je od najukusnijih ulja za kuhanje i kao preljev za salate jer jelima daje posebnu aromu i okus.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
14. travanj 2021 09:54