StoryEditor
Gastrodetoksikacija na čekanju

Ostala vam je hrpa spize od blagdana? Ne očajavajte, i definitivno je ne bacajte: donosimo pregršt recepata za hranu koja se 'kiseli' u frižideru

Piše Tanja Šimundić Bendić
2. siječnja 2020. - 20:36
duje 1

Ostavili smo iza sebe Božić i Novu godinu, fešte, kolektivne zabave i druženja, poslovne domjenke, pune stolove blagdanskih jestivih izazova.

Novu je većina nas dočekala s nekoliko kilograma viška i čvrstim obećanjem kako ćemo od 1. siječnja, ili makar s prvim idućim ponedjeljkom, startati s radikalnom dijetom.

Ali prije toga nas čeka još podosta ostataka s bogatog stola - odojci, sarme, fažol, pečena kalorična mesna artiljerija i brdo kolača, sve te blagodati preostale nakon blagdanskih prekuhavanja.

Nedavno je u Slobodnoj Dalmaciji objavljen članak Linde Perić u kojemu autorica podsjeća na to da tone pripremljene, a nepojedene hrane ili, pak, neiskorištenih namirnica završavaju u smeću nakon svih većih blagdana, pa se očekivalo da će tako biti i ovoga Božića i Nove godine.

Pribojavajući se toga, u osječkom Centru za edukaciju i informiranje potrošača (CEIP) osmislili su edukativnu akciju pod nazivom “Božić bez bacanja hrane”.

- Ljudi vjerojatno i ne razmišljaju na način da u kantu, s viškovima hrane, doslovno bacaju novac. Istraživanja su pokazala da je glavni razlog u čak 43 posto slučajeva bacanja hrane taj što se hrana pokvari.

To nije ni čudo – nakon megalomanskih predblagdanskih kupnji potrošači pretrpaju hladnjake, zamrzivače i kuhinjske ormariće, koje potom ne pregledavaju redovito, odnosno ne planiraju obroke u skladu s tim što od namirnica prvo treba iskoristiti kako se ne bi pokvarilo – rekla je Tanja Popović Filipović, voditeljica programskog poslovanja u CEIP-u.

Promjene ponašanja

U Hrvatskoj se, inače, godišnje u prosjeku baci 75 kilograma hrane po stanovniku (u Europi još i više - 92), s tim da, kako pokazuju istraživanja, mnogi nisu ni svjesni koliko zapravo hrane bacaju.
Promjene u ponašanju, kad je hrana u pitanju - ne samo kad se radi o bacanju, nego i proizvodnji hrane, vrsti namirnica koje konzumiramo itd. - nužne su.

Stoga smo se - dok blagdansko raspoloženje i blagdanska jela još traju - odlučili obratiti stručnjaku, poznatom hrvatskom chefu Duji Piscu, da nas posavjetuje kako nakon što smo novogodišnju trpezu pretrpali hranom, u postblagdanskim danima ne puniti kontejnere, nego preostalu hranu maksimalno iskoristiti. Time ćemo i dalje imati specijalitete na stolu i istovremeno uštedjeti novac.

- Nema mi gore stvari nego vidjeti da se hrana baca u smeće. A primijetio sam da to mnogi rade jer ne znaju što bi napravili s ostacima. Ne znaju da se od njih mogu napraviti savršene delikatese, u kojima se još u podosta blagovanja može uživati – kaže chef Duje.

Krenimo s odojkom, koji nakon pečenja u frižideru može stajati pet dana.

Nije ga poželjno zaleđivati, a podgrijavati se može samo jednom nakon pečenja, drugi put već nije poželjno, prvenstveno zbog bakterija koje se mogu razviti tijekom idućih termičkih obrada, i prilično zagorčati postblagdansko razdoblje.

Pa ako vam nakon blagdana preostane veća količina odojka, chef Duje preporučuje da ga nakon tog prvog dozvoljenog zagrijavanja narežete na fine, uske trakice. I iduća dva dana ga konzumirate hladnog u obliku sočne salate.
- Možete mu dodati što god imate pri ruci. S odojkom će se dobro družiti i sezonske salate i rotkvice, luk, kuhana jaja. Uz umak, ili majonezu, ostatke francuske salate, imate odličan obrok. Slično možete napraviti i s novogodišnjim pečenjem.

Obično su to teletina i janjetina, koje također nije poželjno zaleđivati. Isto kao i odojak, mogu se zagrijati samo jednom, recimo za sutrašnji ručak, a poslije se mogu konzumirati u salati, ili na hladno – veli Duje.
A što ćemo s pašticadom?

Za razliku od prethodnih jela, nju možete nakon kuhanja zalediti, pa će vam u škrinji trajati i do nekoliko mjeseci. Podijelite je u manje porcije, pa kada se zaželite dobre spize, samo izvadite pašticadu.

Dok novogodišnju pašticadu podgrijavate, umaku dodajte malo friške goveđe juhe. S friško skuhanim njokima, tjesteninom, rižom ili purom, eto opet obilja na stolu. Pašta-fažol vam u frižideru komodno može stajati i do deset dana, a sa svakim novim podgrijavanjem ovo jelo postaje sve ukusnije.

Fažol kao čarolija

- Svaki je put ovo jelo sve bolje zbog škroba koji izlazi iz fažola. Fažol ga polako otpušta, ugušćuje, tako jelo dobiva sve bolji okus. I sarme se bez problema mogu zalediti u manjim porcijama. I kada ih se zaželite, izvadite ih iz dubokog, pustite da se polako odmrznu i guštajte u njima kao prvog dana, kad su tek spremljene. I one su ka’ i fažol, sve bolje i bolje s odmakom.
Što se tuke tiče, obično preostanu količine mesa dostatne za jedan (post)blagdanski obiteljski ručak.

Ono što ostane, naime, može se još jednom zagrijati za sutradan, a nakon toga najbolje je ostatke mesa staviti u salatu – veli naš mentor.
Pisac iznosi i zanimljivost vezanu uz umak od pečenja: preporučuju da ga se nipošto ne baci.


- Sačuvajte ga, povežite uz dinstano povrće, nadopunite jušnim temeljcem i dobivate savršeni umak za rižu, puru, tjesteninu. Ne bacajte ni stari kruh, grehota ga je hitnuti u smeće. Narežite ga radije na fete, uronite u razmućena jaja, pospite šećerom ili cimetom i imate savršene prženice za doručak.

A na kraju krajeva, zašto biste kupovali prezlu kada je od ostataka kruha možete sami napraviti.

Od starog kruha, kaže dalje chef Pisac, možete napraviti odlične baškotine, ili ga osušiti i samljeti, i eto domaće prezle za pohano meso.
- Moramo se dotaknuti i kolača.

Sve one suhe, kao što su makovnjače, orahnjače i druge, možete zalediti. Stavite ih u posudice ili na male kartonske pladnjeve, i vadite po potrebi, kada se zaželite slatkog uz popodnevnu kavu. Ili kada vam se najave gosti.

S kremastima treba biti pažljiv: ako su domaći mogu se zalediti, ali treba biti pažljiv kod njihova odleđivanja. Na mikrovalnu zaboravite, oni se moraju odleđivati polako, postupno.

Ako se radi o kupovnim kolačima, moj je savjet da s njima ne treba ići u duboko. U njima zna biti aditiva, pa ipak nemojte riskirati – savjetuje nam poznati hrvatski chef Duje Pisac.

Ramseya vesele ostaci ručka

Savjeti chefa Duje Pisca slažu se s onima popularnog kuhara Gordona Ramsaya, koji je jednom izjavio da se ponekad više veseli ostacima ručka nego samom ručku. Upravo zato što od njih može napraviti prvorazrednu čaroliju. I on bi se vjerojatno složio s receptom u kojem za glavnu namirnicu imamo ostatke povrća koji se mogu iskoristiti za vegetarijanske lazanje. Ili složenac u kojemu se redovi povrća slažu s dinstanim mljevenim mesom. Povrće možete staviti u musaku, ili zapeći sa špagetima. Tko bi odolio jednoj divnoj, slasnoj, povrtnoj piti, odnosno ostacima povrća koji bi zaigrali u varijaciji francuskog quichea, u kojemu se povrće ostalo od blagdana poveže s mladim sirom i zapeče u pećnici.

Tortilje, košarice, quichei...

Kuhana šunka pokrivena vlažnom krpom može u frižideru stajati i do deset dana. Piletina se ne drži duže od 48 sati, pečena riba maksimalno jedan i pol dan, kuhana do dva. Kuhanu šunku može se ispeći s jajima, dodati u variva, gulaše... Ostatke pečenog mesa možete staviti i u tortilje, ili punjene košarice, mesne štruce, musake, quicheve. A tek se s piletinom čuda mogu napraviti. Piletinu iskoristite u palačinkama, ubacite u rižot, napravite lazanje… Od ostataka ribe možete napraviti savršene polpetice ili paštetu, vrhunsku delikatesu koja se u brojnim restoranima diljem svijeta drži za specijalitet.

Pohane palačinke s piletinom

Napravite palačinke, ali u osnovno tijesto ne stavljajte šećer. Piletinu preostalu od ručka isijecite na manje komade, malo prepržite, začinite po potrebi. Palačinke premažite krem sirom, po njima nanesite usitnjeno pileće meso, te pokrijte fetama mekanog sira. Zarolajte, pričvrstite čačkalicom. Svaku palačinku zavaljajte u brašno, stučena jaja i prezlu, pohajte i poslužite s kiselim vrhnjem u koje ste dodali žlicu kopra.

#DUJE PISAC#BLAGDANSKA TRPEZA#SPECIJALITETI#OSTACI HRANE

Izdvojeno