StoryEditor
Gastrozeleni ponedjeljak

Klice su superhrana budućnosti, saznajte kako ih uzgojiti kod kuće

Piše PSD.
27. srpnja 2015. - 15:47
Svakodnevno smo pred izazovom hoćemo li pojesti nešto što nam je „na dohvat ruke“ ili se organizirano posvetiti obrocima i konzumirati hranu bogatu nutrijentima. Iako suvremene prehrambene preporuke na vrh piramide stavljaju isklijalo sjeme – klice - rijetko posežemo upravo za tim namirnicama.

Često ne znamo kako male proklijale sjemenke uklopiti u standardne jelovnike. No, to se mijenja upoznavanjem ljekovitosti ovih moćnih namirnica - tvrdi Tončika Cukrov, inače profesorica povijesti i povijesti umjetnosti, koja je zanimanje za zdrave stilove življenja i prirodnu prehranu otkrila još početkom 80-ih godina prošlog stoljeća, a prva znanja s područja makrobiotike stekla je kod Jadranke Boban-Pejić te drugih svjetskih renomiranih stručnjaka za to područje.

Budući da u Makronova centru djeluje kao učiteljica kuhanja te vodi različite radionice, seminare kuhanja te predaje na Makronovinoj školi kuhanja te je ujedno i autorica kuharica "Wok", Za posao", "Zimnica" i "Klice", ugostili smo je u ovotjednom Zelenom ponedjeljku kako bismo razgovarali o klicama, tim malim vitaminsko-mineralnim bombama, i njihovu uzgoju te upotrebi u kuhinji.

Koja je nutritivna vrijednost klica, odnosno zašto je dobro konzumirati biljke u ovom obliku?

- Proklijale sjemenke zahvaljujući procesu klijanja postaju supernamirnice. Uvećava im se postotak hranjivih tvari posebice vitamina i minerala, a bjelančevine se razlažu na enzime, pa postaju probavljivije. Klorofil koji se u njima nalazi, pridonosi oksidaciji u stanicama pa dolazi do kvalitetnije izmjene tvari, regeneracije stanica i jačanja imuniteta. Osim toga, obzirom na vrstu sjemenke, klice imaju svoje specifično ljekovito djelovanje.

Koje su biljke najpogodnije za ovakav uzgoj?

- Klice možemo uzgojiti od različitih vrsta cjelovitog, organski uzgojenog sjemena, od žitarica, sjemenki i orašastih plodova, trava, povrća i mahunarki. Među popularnijima su alfalfa klice koja sadrži bogatstvo vitamina i minerala, alkaliziraju i potiču apsorpciju bjelančevina. Klice kresa ugodna su ljutkasta okusa i dodaju se u malim količinama, a smatrane su afrodizijakom.

Većinu sjemenki jednostavno je uzgojiti, kao što vidimo na primjeru pšenice, koju uglavnom uzgajamo za ukras u blagdansko vrijeme. Svoj eksperiment klijanja mogli biste započeti žitaricama, npr. quinoom koja je bezglutenska namirnica, ili sa sjemenkama mungo graha, leće ili rotkvica.

Njih je dovoljno kratko namakati, sljedeća dva dana po dva puta ispirati te će nakon toga klice već probiti opnu i postati spremne za „berbu“ i pripremu za jelo.

Kako je najpraktičnije uzgojiti klice? Treba li možda dati prednost staklenom pred plastičnim inkubatorom za rast klica?

- Za klijanje treba osigurati određene uvjete - prikladnu temperaturu i odgovarajuću razinu vlage. Temperatura bi trebala biti između 19 i 25 stupnjeva C, može biti i nešto niža, ali proces je tada sporiji. Sjemenke je potrebno prvo namočiti, a potom ih ostaviti u klijalištu, odnosno staklenci.

Ujutro i uvečer sjemenke treba isprati vodom pa ostaviti na sobnoj temperaturi u sjeni. Drugi dan će se pojaviti klice koje će sa svakim sljedećim danom biti veće te vrlo brzo spremne za jelo. Neke klice treba pustiti da izrastu u male izdanke: soju i kres, na primjer.

Na tržištu se danas mogu nabaviti različite vrste klijališta, a česti su oni koji imaju nekoliko istih posuda poslaganih jednu na drugu, na katove. U takvim klijalištima može istovremeno klijati više sjemenki. No postoje i mala klijališta namijenjena samo za jedno klijanje. Namjenski oblikovana klijališta imaju prilagođene detalje koji olakšavaju proces klijanja, npr. rupičastu/rebrastu podnicu, posebno oblikovani poklopac i sl.

No, za kućno klijalište uvijek može poslužiti i staklenka koju zatvaramo gazom ili poklopcem koji tek pritvorimo. Staklenka nam prvo služi kao posuda za namakanje, a potom kao klijalište koje tijekom postupka trebamo položiti na blagu kosinu kako bi zaostala tekućina među sjemenkama poklopca ili gaze istekla.

Ako je potrebno da klica izraste u mladu biljku, u slučaju pšenične ili ječmene trave ili kresa, npr, tada za klijalište koristimo plitku posudu čiju podnicu treba redovito vlažiti.

Mnogima je prva asocijacija uz klice kineska ili japanska kuhinja. U kakva ih sve jela možemo dodavati, mora li se raditi baš o nekim egzotičnim jelima?

- Suvremene prehrambene navike su takve da nam klice više nisu tako egzotične namirnice kap što su bile nekad. Na našem tržištu nalazimo više domaćih proizvođača klica te je njihova dostupnost sve veća. Možemo ih koristiti u sendvičima, salatama ili u drugim laganim jelima koja ne zahtijevaju termičku obradu. Posebno je jednostavno napraviti supernapitak s klicama kao jednim od sastojaka. Uz fine začine i marinadu, naše omiljeno jelo lako možemo obogatiti ovim moćnim namirnicama.

Je li klice bolje jesti u sirovom obliku ili ih se može i termički obrađivati?

- Klice je najbolje konzumirati u sirovom obliku jer su takve nutritivno najkvalitetnije. No, klice mahunarki potrebno je kratko prokuhati, s komadom kombu alge ili s nekoliko listova lovora. Klice graha se kuhaju oko 15 minuta, a klice zelene leće ili mungo graha od 2 do 5 minuta. Ove klice izvrsni su sastojci u pirjanim jelima te u kuhanim salatama.

Klice se mogu konzumirati više puta tjedno, posebno su u proljeće prava blagodat za uspavani organizam. Pokušajte već danas isklijati vama drage sjemenke, ugodno će vas iznenaditi kad izrastu, a organizam će vam biti zahvalan zbog pruženog zadovoljstva i dobivene snage.

Siniša Jović, foto: shutterstock

Nadjev za sendviče s klicama alfaalfa

Sastojci:

- 400 g svježeg tofua
- 2 žlice ječmenog misa
- 1 žlica tahinija
- 2 žličice senfa
- 1 šalica alfaalfa klica
- 1 šalica naribane mrkve
- ½ šalice naribanog kupusa
- 1 mladi luk/vlasac, za ukrašavanje

Priprema:

- Blanširajte tofu pa ga izmiksajte uz dodatak misa, tahinija i senfa.
- U smjesu umiješajte alfaalfa klice, mrkvu, kupus i time nadijevajte sendviče.
- Ukrasite mladim lukom i vlascem.

Postupak klijanja Alfaalfa:

Namakati 4 – 6 sati, dva dana ostaviti na tamnom mjestu, kasnije ostaviti na svjetlu. Ispirati 2 puta dnevno. Klijati 4 – 6 dana. Duljina izdanaka za žetvu je 2,5 – 4 cm.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

16. rujan 2020 20:12