Električni automobili osvajaju svijet. O njima se svakim novim danom sve više govori. I imaju sve više pobornika. U situaciji kad zbog ispušnih plinova cijelom planetu prijeti ekološka katastrofa, jedini izlaz je u električnim vozilima koja će u ropotarnicu povijesti poslati ona na benzinski i dizelski pogon. I tako doslovno spasiti planet.
Naš poznati poduzetnik Hrvoje Prpić, predsjednik je udruge "Strujni krug" koja okuplja sve one koji se bave vozilima na električni pogon. Prpić je optimističan što se tiče "elektro (r)evolucije" u Europi, no napominje da naša zemlja u tom smislu kaska za naprednijim članicama EU-a.
Kojom progresijom raste udio električnih automobila u Hrvatskoj? Je li na istoj razini kao i u bogatijim zemljama EU-a ili u tome prilično zaostajemo?
- Progresija rasta se pokazala jednaka u svim državama s time da je Norveška prva krenula i otišla u tome najdalje. Zadnje vozilo koje nije električno u Norveškoj prodat će se u travnju ove godine. Prema našim procjenama većina EU država će stopostotnu prodaju ostvariti 2028. odnosno 2029. godine, osim Italije i Španjolske, te naravno država istočne Europe koje će taj rok prebaciti za godinu, odnosno, četiri godine. Mi u "Strujnom krugu" očekujemo stopostotnu prodaju električnih vozila u Hrvatskoj tek 2032., naravno, ako ne dođe do nekih značajnih promjena na kojima radimo s raznim ministarstvima.
Država daje subvencije za kupovinu električnih automobila i tako potiče njihovu prodaju. Jesu li procedure za dobivanje takvih potpora komplicirane i duge i koliko one u prosjeku iznose?
- Procedura je izuzetno jednostavna. Od prošle godine sve rješavaju autosaloni tako da kupci vozila moraju popuniti tek jedan jedini papir, a ako se učlane u "Strujni krug" onda imaju pomoć udruge i zajednice oko popunjavanja. Cijela procedura je stvarno vrlo jednostavna, međutim, novca nema dovoljno za sve pa oni koji prekasno naruče automobil - ostaju bez poticaja. S obzirom na to da se danas vozila čekaju od 9 do12 mjeseci, kupci su već krenuli naručivati vozila za ovogodišnje poticaje.
Cijene "električara" padaju
Je li pitanje izdržljivosti i cijene baterija za električne automobile ključno? Naime, često se govori o tome da će električni automobili zamijeniti benzinska i dizelska vozila, tek onda kad se budu proizvodile baterije koje neće biti ekstra skupe, niti će ih se morati mijenjati "svako malo" što za vlasnika električnog automobila predstavlja znatan trošak i gnjavažu?
- Baterije se uopće ne mijenjaju. U svijetu su poznati tek deseci slučajeva zamjene baterije, a u Hrvatskoj i okolici niti jedan. Današnje baterije traju od 600.000 kilometara do nekoliko milijuna tako da se ne morate brinuti za bateriju. Cijene vozila se približavaju cijenama benzinaca i dizelaša, ali ne zbog toga što cijene "električara" padaju, već stoga što cijene ostalih rastu. Naime, veliki je problem s narudžbama vozila i trenutno jedino "Tesla" proizvodi dovoljno vozila za pokrivanje narudžbi, ostali proizvođači imaju velikih problema s isporukama pa su podigli cijene da smanje prodaju. Tako da ako već danas usporedite cijene dizel Golfa s istom razinom opreme kao ID.3, vidjet ćete da su cijene već danas slične.
Kako u Hrvatskoj stojimo s "punionicama" za električne automobile? Ima li ih dovoljno s obzirom na broj električnih automobila? Gdje ih najviše nedostaje?
- Punionica ima sasvim dovoljno za većinu potreba. Neki gradovi su bili proaktivniji (Zagreb npr.) pa ih ima na jako puno mjesta, dok su drugi gradovi poput Splita nažalost potpuno stali s izgradnjom punionica. Ono što je bitno je da su sve autoceste potpuno pokrivene i danas skoro svaka benzinska pumpa na autocesti ima barem jedan punjač. Ono čega nedostaje su spori punjači na rasvjetnim stupovima za građane koji žive u zgradama i nemaju svoju garažu. Na tom projektu radimo, a pilot bi trebao krenuti krajem ove godine. Nažalost, Split nije zainteresiran za projekt tako da većina vaših čitatelja neće moći uživati u tom pilot-projektu.
Jesu li naši serviseri i automehaničari potkovani znanjem i iskustvom kad su u pitanju električni automobili?
- Nisu svi, ali sad ih već ima dovoljno koji znaju rješavati probleme "električara". Tih je problema daleko manje, ali uvijek ostaju standardni problemi mehanike, poput, recimo, amortizera i limarije, koje mehaničari rješavaju na isti način kao i do sada.
Koliko su dijelovi za električne automobile skuplji u odnosu na "benzince" i "dizelaše"?
- Moramo znati da baterija i motori kod "električara" traju po barem 400.000 km tako da su kvarovi izuzetno rijetki. Međutim, kad dođe do kvara, tada se cijene popravaka razlikuju jako od marke do marke. Trenutno imamo informacije da su popravci Smarta i Mercedesa izuzetno skupi, dok su popravci automobila marke Tesla i po deset puta jeftiniji. Znači, treba se informirati prije kupnje. U "Strujnom krugu" imamo grupu s više od pet stotina članova gdje se mogu postaviti takva pitanja prije kupovine električnog automobila.
Vozila s umjetnim zvukom
Električni automobili su praktički bešumni. To je ekološki prihvatljivo jer se smanjuje razina buke u velikim gradovima, no s druge strane zna biti opasno u prometu jer se pješacima na neki način "šuljaju" iza leđa. Kako se rješava taj problem koji je vezan ne samo uz automobile, nego uz sva vozila na električni pogon?
- Dosta novih vozila ima umjetni zvuk do 30-tak km/h tako da se ta vozila čuju. Međutim, općenito treba paziti na pješake kad se vozite jer čak da vaše električno vozilo i ima zvuk, nikad ne znate kad će dijete istrčati na cestu neovisno o tom zvuku. Tako da treba biti pažljiv u svim situacijama.
Je li realno vjerovati da će se u Hrvatskoj jednog dana masovno proizvoditi električni automobili i druga vozila na električni pogon? Mogu li Mate Rimac i drugi poduzetnici pokrenuti takvu vrstu proizvodnje koja do sada ovdje nije postojala, a ono što smo imali i imamo svodi se samo na proizvodnju rezervnih dijelova i autoopreme za velike proizvođače automobila iz svijeta?
- Moramo razlkovati masovnu proizvodnju vozila i masovnu proizvodnju tehnologije koju radi Rimac. Masovna proizvodnja vozila kakvu imamo po Slovačkoj i Poljskoj stvara jeftinu radnu snagu. Masovna proizvodnja visoke tehnologije proizvodi skupe inženjere koji itekako doprinose društvu. Tako da ne treba navijati za tvornice automobila jer je to slično tvornicama tekstila. U njima su zaposleni ljudi koji puno rade, a malo zarađuju. Ono što nam treba su visoke tehnologije poput Rimac Automobila, Infinuma, Infobipa, Nanobita i sličnih tvrtki gdje radnici imaju između dvije i tri tisuće eura plaće.
Ako želite saznati više o ovoj temi pročitajte i ovaj tekst: