More Nautika

58. SALONE NAUTICO

Hrvatica osvaja Italiju

58. SALONE NAUTICO

Da ste prije nekoliko godina nekoga pitali koji će hrvatski brod biti zvijezda sajma u Genovi sigurno bi pomislio kako je u pitanju neki novi model Pičuljana ili Salone koji su tamo nekoć imali zapažene nastupe. No, vremena se mijenjaju i, vjerovali ili ne, između tisuću brodova svih oblika i veličina najviše pažnje je privukla polupodmornica biogradskog inovatora Mladena Peharde. Smatrali smo kako u doba interneta već cijeli svijet zna za plovilo koje je u proteklih desetak godina osvojilo cijelu istočnu obalu Jadrana i pokoje egzotično mjesto, poput Maldiva. No, Talijanima je dolazak neobičnog crvenog plovila u ligursku prijestolnicu bio pravo otkriće. Tamošnje televizijske i novinarske ekipe su opsjedale talijanskog zastupnika i priču o neobičnom proizvodu distribuirale u svijet.
Izlagač i vlasnik plovila je turistička agencija Nemo Sub iz obližnje La Spezije, koja po cijeni od 20 eura za pola sata prevozi putnike u akvatoriju oko parka prirode Porto Venere. Bogato opremljen brod za 12 putnika s klimatizacijskim uređajem je ponuđen po akcijskoj cijeni od 140 tisuća eura, u što nije uključen tamošnji porez od 22 posto. Sudeći po velikom interesu publike, brodograditelji iz Biograda ove bi jeseni i zime mogli imati pune ruke posla.

Fali samo Ferretti

Agenina uspješnica nije bila jedini hrvatski proizvod jer su ljubitelji jedrilica mogli uživo razgledati Salonu 380 i Kufner 54. Upravo strani izlagači poput njih razveselili su organizatore iz UCINA-e (Talijanske udruge nautičke industrije) koji su ih ove godine zabilježili 57 više nego lani. To im je važan argument u uspoređivanju s tjedan ranije održanim sajmom u Cannesu gdje sreću traže i mnogi talijanski proizvođači jer samo 10 posto produkcije ostaje unutar granica Apenina. Azimut se nakon lanjskog povratka vratio u Genovu, ove godine s čak 13 jahti, no organizatorima najteže pada što kineski vlasnici Ferretti grupe još uvijek smatraju Francusku boljom pozornicom za promociju i prodaju.
Po pitanju turističke atraktivnosti i broja svjetskih premijera Cannes je u puno boljoj poziciji jer ima više glamura i održava se ranije, no nakon desetljeće dugog pada i stagnacije, Genova Boat Show je ove godine pokazao da je s razlogom u srcima mnogih nautičara. U šest sunčanih dana rujna moglo se puno toga vidjeti i u nastavku donosimo pregled najzanimljivijih modela.
Tradicionalni gucevi oduvijek su bili zaštitni znak Ligurije i Genove, a model BCS 6.8 ugledne restauratorske tvrtke Bianchi & Cecchi osvaja na prvi pogled. Trupom boje pistacija, drvenom razmom i argolom vraća nas u povijest, dok karbonsko-plastični trup i moderan kokpit s jastucima daju do znanja kako od ribolova tu neće biti ništa. Ovisno o željama i snazi motora, cijena broda dužine 6,5 metara je od 27 do 57 tisuća eura. Izloženi primjerak s dizelašem Beta marine postiže 11 čvorova.

Offshore sloep

Lekker Damsko 750, također kombinira starinski duh s modernom brodogradnjom. Taj nizozemski sloep izgrađen od aluminija na sajam je stigao u najsnažnijoj offshore verziji s Mercruiserom od 350 konja i maksimalnom brzinom od 47 čvorova. U amsterdamskim kanalima tradicionalni brodovi takvog tipa ne smiju ploviti brzinom iznad šest čvorova, pa je ovaj podvodni dio duboki gliserski V sa širokom stabilizacijskom platformom. Cijela unutrašnjost oko središnje konzole s nadstrešnicom je okružena klupama za, po nizozemskom registru dopuštenih, 25 putnika. Neobičan brod dimenzija 7,5x2,68 metara košta 120 tisuća eura.
Aluminij je prvi izbor Akesa S24 talijanske tvrtke Mondino nautica. Futuristički dizajniran gliser s velikom stopom na sredini trupa, dužine 7,5 metara, težak je 1100 kilograma i nosi sedam osoba. Uz ležaj za dvoje unutrašnjost krije i odvojenu toaletnu kabinu. Motor sa Z-prijenosom najveće snage 430 konja ide više od 50 čvorova, a za izložbeni model s Volvo Pentom V8 od 350 KS traži se 156 tisuća eura.
U toj klasi se s plastičnim trupom može proći puno jeftinije, uz jednako atraktivan dizajn. Ranierijeva linija Next proteklih je godina s razlogom vrlo popularna. Novi model 220 SH formata 7,35x2,50 metara mogao bi biti pravi hit jer se s motorom i porezom može složiti već za 50 tisuća eura. S najvećom pentom od 250 konja i dodatnom opremom će koštati više, no svakako spada u zanimljivije opcije jer po izgledu i kvaliteti preslikava veće i znatno skuplje modele istoga škvera. Uz udoban prostor za sedam putnika, sunčalište na pramcu i prostranu kabinu za dvoje (troje) nedostaje mu samo odvojeni toalet. To kao opciju nudi broj veći 240 SH koji ispod kokpita za šestero ima i poprečni ležaj tako da na brodu može spavati troje odraslih ili dvoje odraslih s dvoje djece. Taj brod dužine 7,80 metara s motorom košta od 60 tisuća eura naviše...

VIŠE PROČITAJTE U NOVOM BROJU OTVORENOG MORA


Beneteau iz Ljubljane
Poznata grupacija Beneteau preuzela je mali slovenski škver Seascape iz Ljubljane. Francuzi su naime kupili 60 posto dionica Seascapea, dok je preostalih 40 posto ostalo u vlasništvu osnivača – Kristijana Hajnšeka i Andraža Mihelina. Informacija o preuzimanju malog, ali uspješnog slovenskog škvera od strane najvećeg proizvođača jedrilica i motornjaka na svijetu, možda zvuči nestvarno, no postaje puno jasnije nakon izjave generalnog menadžera Benetaua Gianguida Girottija. On je, naime, istaknuo da njegova kompanija već godinama prati rad Slovenaca i izrazito cijeni performanse i kvalitetu njihovih jedrilica, te dodao: – Tri su ključne riječi povezane sa slovenskim jedrilicama – super zabava, jednostavnost i cjenovna pristupačnost. Vjerujem da će naša suradnja unijeti promjene u svijet jedrenja u budućnosti, zaključio je. Prema odluci uprave francuskog diva, kompanija iz Ljubljane ostaje na istoj lokaciji s istim ljudima, no mijenja se ime tvrtke i brend, iz Seascape u Beneteau. Zbog toga slovenske jedrilice sada imaju nove oznake – Beneteau First 14, First 18, First 24 i First 27. Premijerno su predstavljene na nautičkom sajmu u Cannesu i Genovi. Jedrilice Seascape u Hrvatskoj nudi tvrtka Ultra iz Splita, već godinama i zastupnik Beneteaua, što je nevjerojatna slučajnost. Priča o globalnom uspjehu malog škvera iz Ljubljane može biti pouka i poticaj i nekim malim hrvatskim brodograditeljima. (Ž. S.)


Nautika nije elitni biznis

Carla Demaria, predsjednica Udruge talijanske nautičke industrije (UCINA), na tradicionalnom druženju sa stranim novinarima pristiglima u organizaciji Talijanskog instituta za vanjsku trgovinu (ICE), govorila je o posljednjim novostima na tržištu.

- Mnogi ne znaju podatak da u nautici radi 170 tisuća ljudi što je više nego u kemijskoj industriji. A Italija kao velika industrijska nacija izgubila je sajam automobila, ali zahvaljujući trudu UCINA-e nautički sajam u Genovi je preživio. Kada se samo sjetimo stanja u biznisu 2013. godine opstanak sajma je pravo čudo. Danas imamo kontinuirani rast domaćeg tržišta i izvoza s ukupnim prometom od 3,8 milijardi eura, a posebno nas raduje dolazak stranih izlagača, navela je Demaria.

Novinarima je bio na raspolaganju i ministar turizma Gian Marco Centinaio koji je rekao da od Italije s osam tisuća kilometara obalne linije želi stvoriti Floridu Europe. Uz ranije provedeno smanjenje poreza za usluge u marinama na 10 posto, najavio je nastavak ukidanja birokratskih prepreka kako bi se mogao nastaviti rast nautike. Okupljenim novinarima je kazao kako Vlada Giuseppea Contea želi skinuti stigmu s nautike kao elitnog biznisa i omogućiti ravnomjeran razvoj cijele zemlje, a ne samo bogatog sjevera.

Naslovnica Nautika