Mišljenja Završni račun

Završni račun

Frenki Laušić

Kad uvedemo euro, mijenjat ćemo ga za 7,40 kuna

Čini se i kako su građani počeli biti pozitivniji prema mogućnosti usvajanja eura

Sastanak Euroskupine održan u ponedjeljak kasno poslijepodne na kojem je prihvaćeno hrvatsko pismo namjere o ulasku Hrvatske u Europski tečajni mehanizam (ERM2), prvo je službeno zeleno svjetlo koje je naša zemlja dobila od institucija Europske unije u ovom procesu.

Tim formalnim prihvaćanjem pisma započeto je zanimljivo putovanje prema euru koje može trajati minimalno do 2023., a iskustvo ostalih članica koje su poželjele prijeći na jedinstvenu europsku valutu govori da može potrajati i 12-ak godina.

Vlada je u svom pismu navela kako očekuje istovremeni ulazak u ERM2 i bankovnu uniju do sredine 2020. nakon što Europska komisija i Europska središnja banka daju pozitivne ocjene učinkovite implementacije prethodnih obveza u njihovim pripadajućim područjima nadležnosti, a EK i ESB su u priopćenju od ponedjeljka upravo to i „obećale“. ESB i EK su, naime, naznačile kako očekuju da će u roku od godinu dana donijeti cjelovitu ocjenu reformskih poteza na koje se Hrvatske obvezala u Pismu namjere o ulasku u ERM2, a koje su pobrojane u Akcijskom planu.

Naravno, kako ističu i u Vladi, izrada pisma namjere i pripadajućeg akcijskog plana bio je višemjesečni proces pregovora Europske komisije s našim institucijama. Tek nakon što je izvršena diplomatska „topnička priprema“ Vlada se ohrabrila poslati pismo namjere europskim institucijama.

Ako zbilja 2020. uđemo u ERM2, uspješnim sudjelovanjem u tečajnom mehanizmu kroz najmanje dvije godine Hrvatska bi trebala formalno zadovoljiti tečajni kriterij nominalne konvergencije, koji u stvari znači određivanje pariteta eura i kune. To je naravno jako osjetljiv trenutak, s tim da raspon tečaja ne smije biti veći od plus/minus 15 posto, ali se može dogovoriti i uži raspon.

Kako je kuna zadnjih 20 godina fluktuirala plus/minus 4,2 posto oko prosjeka od 7,42 kune za euro, može se očekivati da će središnji paritet zamjene biti utvrđen približno oko sadašnje tržišne razine tečaja, kao i da se tečaj u okviru ERM2 neće mijenjati više nego do sada.

Europski nadzor

Preostale kriterije – stabilnost cijena, održivost javnih financija i konvergenciju kamatnih stopa – Hrvatska zadovoljava već neko vrijeme, a to će se, uvjeravaju u Vladi, „i nastaviti vođenjem odgovorne monetarne i fiskalne politike, te daljnjim smanjenjem udjela javnog duga u BDP-u“.

U tu svrhu je Vlada svečano prisegnula da će izvršiti reforme u okviru šest područja, od kojih se tri odnose na monetarnu politiku u širem smislu, jedna na jačanje kapaciteta statistike, a preostale dvije na depolitizaciju javne uprave, bolje upravljanje javnim poduzećima i ubrzanu privatizaciju, te na smanjivanje administrativnog opterećenja i parafiskalnih nameta.

Nije Vlada u prijedlogu tih reformi koje mora provesti – donijeti zakone i potrebne mjere do travnja 2020. – bila pretjerano ambiciozna, ali ipak one predstavljaju značajan korak naprijed u poboljšanju javnih servisa. Uz to, jedno je, na primjer, raspisati natječaje za privatizaciju 90 tvrtki, a drugo je provesti te natječaje do kraja (taj kriterij „završetka“ natječaja nije formalno naveden u Akcijskom planu).

Možemo se samo nadati da će europska kontrola svih reformskih mjera na koje se Vlada obvezala trajati i nakon travnja 2020., odnosno da će tijela EU pratiti njihovu daljnju realizaciju.

Konačno, čini se i kako su građani počeli biti pozitivniji prema mogućnosti usvajanja eura, iako, jasno, sve ankete valja uzimati sa zrnom skepse, barem kada se radi o „neizravnim“ pitanjima.

Tako je u posljednjih godinu dana, prema novom istraživanju Flesh Eurobarometra, u Hrvatskoj porasla potpora uvođenju eura ako ćemo suditi prema tome da se postotak onih koji su pozitivno odgovorili na pitanje “Što mislite o utjecaju uvođenja eura u zemljama koje ga već koriste” povećao se s 42 na 48 posto, a da se istodobno broj onih s negativnim stavom smanjio se s 47 na 40 posto.

Sentiment građana prema euru, naime, bit će posebno važan ako krene ozbiljna referendumska inicijativa o usvajanju jedinstvene europske valute, ali znamo i da takvi referendumi ponekad u stvari izražavaju stav prema Vladi i političkoj eliti.

A kako znamo koji sve skandali prate aktualnu vladajuću koaliciju, unatoč rastu ekonomskog optimizma među građanima na takvom referendumu bi bilo koji ishod bio moguć. Zbog toga će „putovanje“ prema euru biti jako zanimljivo, jer ono nije sastavljeno samo od formalnih ekonomskih kriterija i uvjeta, već od iracionalnih političkih silnica. Čekaju nas i te kako zanimljive godine kada je europrojekt u pitanju.

Naslovnica Završni račun