donijeli je stari grciNa Hvaru maslina - starija od Krista!

Premda su se do sada najstarijim maslinama u Hrvatskoj smatrale one u Kaštel Štafiliću i na Brijunima, stanovnici Zastražišća na otoku Hvaru uvjereni su da u njihovom mjestu postoji maslina stara između 2000 i 2500 godina.

Stablo je u vlasništvu Zastražišćanina Mate Beroša – Matunića i nalazi se na predjelu Kuharača, neposredno pored nekadašnjeg zaseoka Harašići, što je udaljeno tek 300-tinjak metara sjeverno od naselja, a ako je to uistinu tako, onda je od spomenutih maslina starija barem 500 do 600 godina, možda i više.

- Mom je ocu još 1962. godine pokojni dr. Niko Duboković Nadalini, osnivač i ravnatelj Centra za zaštitu kulturne baštine otoka Hvara, dostavio pisani akt u kojem stoji da je maslina na Kuharači spomenik kulture, odnosno prirodna rijetkost, jer po svojoj starosti vjerojatno datira iz vremena Starih Grka, prije 2500 godina, a kad je dr. Niko ljudima nešto govorio, onda je to uvijek bilo shvaćano s maksimalnom ozbiljnošću.

Zato sam ja poslije toga osobno tražio djelotvorniju zaštitu stabla, međutim, uvijek sam nažalost dobivao odgovor da za nešto takvo nema mogućnosti, ni financijskih sredstava – kaže vlasnikov sin Tihomir Beroš, kojeg smo zatekli kod masline zajedno s njegovim kolegom Karmelinom Barbarićem, također iz Zastražišća.

Dakle, pretpostavlja se da su ovu kraljicu među maslinama na Otok sunca donijeli Stari Grci, a zna se da su oni drevni Faros utemeljili 384. pr. Krista. Po tome bi mogla biti u ravni s najstarijom maslinom na svijetu, onom iz Bara u susjednoj Crnoj Gori.  

Stablo je danas promjera gotovo 6 metara i trebalo bi nekoliko ljudi da je opašu raširenih ruku. Rodno je, tako da vlasnici s njega svake godine uberu i do 20-tak kilograma plodova, ne može biti više jer mu grane uslijed starosti pucaju, naročito za vrijeme većih hladnoća.

- Maslina za koju se usudimo reći da je najstarija u našoj domovini je ustvari oblica, a po njenim divljim izbojcima zaključili smo da je zasigurno kalemljena. Eto, i to je jedan vrijedan podatak, jer smo spoznali da je kalemljenje na ovim prostorima poznato čak i duže od 2000 godina – dodao je Barbarić, napomenuvši kako bi svi Zastražišćani konačno željeli imati i znanstvenu potvrdu njihovih pretpostavki, primjerice s Instituta "Ruđer Bošković" u Zagrebu, gdje bi se takvo istraživanje moglo provesti za manje od 2000 kuna.

Osim toga, u tom pravcu ide i činjenica da su u isčezlom zaseoku Harašići zapravo obitavali prvi stanovnici Zastražišća. Tragovi života na tom području vidljivi su i dan-danas, poput kule, suhozidina, volta, gustirni, keramike, groblja, pa i crkve sv. Barbare na obližnjem brežuljku, čime se prije samo nekoliko godina bavio poznati hvarski arheolog pok. Nikša Petrić, koji je Zastražišće tada vizitirao zajedno s našim uglednim meteorologom Markom Vučetićem.

Tekst i foto: Mirko CRNČEVIĆ