- Mjere Programa ruralnog razvoja već se provode. Raspisani su natječaji za nekoliko mjera, gotovo svakog mjeseca se raspisuju novi. Koliko ste sami zadovoljni programom uopće?
Do sada je raspisano već nekoliko natječaja za različite mjere programa. Pokrenuli smo taj „kotač“ i nemamo ga namjeru zaustaviti sve do 2020. Treba te 2,4 milijarde eura potrošiti. Veliki su to novci. Ako govorimo o zadovoljstvu programom, u načelu sam zadovoljan, iako prostora za poboljšanja svakako ima.
Poznata je činjenica kako je na razini EU-a reforma ZPP-a prilično kasnila, a zbog toga su kasnile i sve uredbe, tako i ona o ruralnom razvoju, koja je usvojena tek krajem 2013. Iako smo imali već pripremljen program, od tog trenutka smo započeli s „finim brušenjem“ kojim smo usklađivali sve pojedinosti s uredbom. Spomenut ću i onih 378 komentara, o čemu su se raspisali mnogi, nerijetko i uz komentar kako je odbijen „Jakovinin program“.
Nije to moj program, već je program svih građana RH, ne samo poljoprivrednika, već doista svih. Ovaj program ima za cilj unaprjeđenje poljoprivrede, šumarstva i prerađivačke industrije, ali i ruralnih krajeva uopće.
Sve pristigle komentare djelatnici Ministarstva apsolvirali su u vrlo kratkom vremenu, te je program, zajedno s još 23 programa, odobren 26. svibnja ove godine.
Posebno smo ponosni što je naš program bio među 51 odobrenim od 118 prijavljenih programa ruralnih razvoja zemalja članica. Ne treba smetnuti s uma kako je jedino kod RH ovo bio prvi „pravi“ program ruralnog razvoja, dok su sve ostale članice imale dosta iskustva u programiranju.
- Mjera koja je pobudila vrlo veliki interes je mjera 4, oko koje se posljednjih mjeseci i u medijima vode velike rasprave. Otvoreno se progovara o pogodovanju određenim „igračima“...
Mjera 4 je po broju prijava i po iznosima tražene potpore nadmašila sva naša očekivanja, temeljena je u prvom redu na analizama rađenim prije samog raspisivanja natječaja.
Razloge tolikom odazivu treba tražiti u činjenici što natječaja za ovakva ulaganja nije bilo gotovo godinu dana, a potrebe su očito velike. Nakon sporog, ali evidentnog izlaska iz krize, očito je da se gospodarstvo ponovno okreće investicijama, što bi trebalo potaknuti još brži rast.
Dakle, na 1. natječaj za tri operacije mjere 4, koje se tiču ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju, preradu i zbrinjavanje gnojiva pristiglo je ukupno 1280 prijava, za koje je tražena potpora u iznosu većem od 2,6 milijardi kuna, dok smo mi natječajem predvidjeli ukupno 640 milijuna.
Kada je krenula obrada prijava i kada smo uvidjeli ogroman interes, predložili smo članovima Odbora za praćenje provedbe programa povećanje sredstava na iznos od skoro 1,35 milijardi kuna.
Ono što je u početku bilo prihvaćeno s oduševljenjem, s vremenom su neki dočekali na nož. Kada kažem neki, mislim u prvom redu na nezadovoljnike čiji projekti, reći ću, nažalost neće proći. Ne zato što su loši, već jednostavno zbog toga što su manje dobri od onih najboljih.
- Nedavno je najavljen novi natječaj za ovu mjeru, koji će ovoga puta biti otvoren samo za neke sektore poljoprivredne proizvodnje. Imaju li mogućnost na ovaj natječaj aplicirati proizvođači maslinovog ulja?
Upravo tako. Spomenuo sam i nešto ranije kako nas krajem listopada očekuje raspisivanje novih natječaja, a među prihvatljivim sektorima ulaganja je i sektor voća i povrća, u kojem su i masline.
Dakle, maslinarstvo spada pod prioritetne sektore, te će nas posebno razveseliti svaka pristigla prijava upravo za podizanje novih ili obnovu zapuštenih maslinika. Ako govorimo o preradi maslina, odnosno proizvodnji maslinovog ulja, takva su ulaganja apsolutno prihvatljiva u operaciji 4.2.1, a koliko vidim po podacima naše Agencije za plaćanja, neke uljare dobile su pozitivne odluke već i u prvom natječaju.
- Nakon katastrofalnih požara na Pelješcu i Korčuli, Ministarstvo je odmah reagiralo, raspisavši natječaj za mjeru 5, namijenjenu obnovi poljoprivrednog potencijala. Imate li podatak o interesu poljoprivrednika s opožarenih područja?
Budući da smo već imali iskustva u provedbi ove mjere, kada smo raspisali dva natječaja za područje Slavonije koje je bilo pogođeno velikim poplavama 2014., odmah smo odlučili raspisati natječaj za sanaciju poljoprivrednog potencijala uništenog od požara na koji mogu aplicirati ne samo poljoprivrednici s Korčule i Pelješca već i s drugih područja na kojima je proglašena elementarna nepogoda.
Zahtjevi se po ovom natječaju podnose od 31. kolovoza, a natječaj završava 30. listopada. Prve su prijave već pristigle, a konačni rezultati biti će poznati početkom studenoga.
- Sve je veći broj hrvatskih proizvoda koji postaju prepoznatljivi i na zajedničkom EU tržištu. Nakon gotovo desetljeća truda i nastojanja maslinara u Vašem mandatu je zaštita izvornosti odobrena dvama maslinovim uljima - korčulanskom i šoltanskom te k tome istarskom i krčkom. Kakvi su daljnji planovi vezani uz zaštitu?
Iako smo deset godina pregovarali i pripremali se za ulazak u EU, do 2011. smo imali samo pet proizvoda zaštite na razini RH. U ove nepune četiri godine napravili smo ogroman iskorak.
Tako Hrvatska trenutno ima šest proizvoda registriranih na razini EU-a: Krčki pršut, Ekstradjevičansko maslinovo ulje Cres, Neretvanska mandarina, Ogulinsko kiselo zelje/ Ogulinski kiseli kupus, Baranjski kulen i Lički krumpir. Još 12 ih je u postupku registracije na razini EU-a, a četiri su u postupku zaštite na nacionalnoj razini.
Ministarstvo poljoprivrede provodi Program potpora proizvođačima za izradu specifikacije za zaštitu proizvoda, za što je osigurano 500.000 kuna godišnje. Namjeravamo ga provoditi i sljedeće dvije godine.
- Iz mjera tzv. „vinske omotnice“ već je raspisano nekoliko natječaja. Vinari obnavljaju vinograde, opremaju podrume, ali što je s podizanjem novih vinograda? U pretpristupnom razdoblju to nam je bilo onemogućeno...
Podizanje novih vinograda niti u jednom razdoblju, pa tako niti u pretpristupnom razdoblju nije bilo onemogućeno, a isto tako i sufinanciranje tih aktivnosti, u ranijim razdobljima kroz model investicijske potpore kapitalnim ulaganjima, a sada kroz mjere iz Programa ruralnog razvoja i sufinanciranje ulaganja u poljoprivredna gospodarstva.
- U tijeku je natječaj za mlade poljoprivrednike. Prema natječaju ispada da će se financirati 200 mladih, a gospodarstva su nam mahom staračka. Smatrate li dostatnim iznos od 10 milijuna eura za ovu mjeru?
Spomenutih 10 milijuna eura odnosi se samo na ovaj natječaj, koji je raspisan 30. rujna, a završava 23. prosinca. Samo u ovom natječaju financirat će se 200 mladih OPG-ova koji će s 50.000 eura potpore dobiti snažan „vjetar u leđa“ za unaprjeđenje svoje proizvodnje.
Ipak, pokaže li se da je interes mladih za ovom mjerom velik, ništa nas ne sprječava da novi natječaj raspišemo ubrzo nakon zaključenja ovog. Gledamo li na sedmogodišnje razdoblje, sredstava za ovu podmjeru ima kudikamo više, odnosno vjerujem kako ćemo zadovoljiti sve potrebe mladih za ulaganjima u poljoprivrednu proizvodnju.
Pomlađivanje poljoprivrede, odnosno promjena dobne strukture jedan je od glavnih prioriteta, kako našeg Programa, tako i smjernica navedenih u dokumentu Europa 2020.
- Što smatrate svojim najvećim uspjehom u mandatu, a što biste napravili drugačije?
Najbolji smo u povlačenju EU sredstava za poljoprivredu i ribarstvo. Uredili smo sustav poticaja i pripremili cijelu zakonsku regulativu. Doneseni su najvažniji strateški dokumenti vezani za EU i sustav potpora. Napravili smo snažan iskorak u zaštiti hrvatskih proizvoda.
Radimo na udruživanju proizvođača, na afirmaciji mladih poljoprivrednika. U šumarstvu i vodoprivredi imamo najbolje rezultate od javnih poduzeća. Još jako puno posla imamo na uređenju tržišta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, te daljnju još bržu provedbu zemljišne reforme, koja uključuje i provedbu komasacije (koja se u Hrvatskoj nije radila 25 godina).
Puno je kritika na zemljišnu politiku, a ono što se dijelom krije iza toga su i različiti interesni i politički pritisci, kao i ogromni dugovi prema državi za zakup zemljišta. Red, rad i odgovornost je nešto što se moralo uvesti u sustav. To na žalost 20 godina nije stanovalo u Ministarstvu.
Poljoprivreda raste u pojedinim segmentima, no nismo zadovoljni još uvijek. Rezultati će se pokazati nakon što sve reforme daju svoj puni zamah i efekt. Stvari u poljoprivredi se ne ostvaruju preko noći i treba vremena, nemamo čarobni štapić i ono što je krivo rađeno 20 godina ne možemo ispraviti u kratkom roku.
Kako skupiti 3 ha u Dalmaciji?- U krševitoj Dalmaciji, gdje se mrve zemlje oduvijek doslovno otimaju kamenu, površina od 3 ha pod maslinama, potrebna za prijavu na natječaj za mjeru 4 ili onu za mlade poljoprivrednike, predstavlja nemogući san za većinu...Ekonomska veličina je nešto oko čega nismo mogli tražiti previše ustupaka, budući je Europa u ovom pitanju neumoljiva. Naime, u prošlom razdoblju, koje je bilo znatno fleksibilnije što se tiče dodjele potpore, mnogo je „malih“ poljoprivrednika koji su krenuli u velike investicije propalo, odnosno dodijeljene potpore nisu postigle svoj primarni cilj – povećanje prihoda, povećanje zaposlenosti itd. Kako se u ovom razdoblju ne bi dogodilo slično, EK je odlučila kako se, ovisno o mjeri, određuje i minimalna vrijednost resursa koja je potrebna da bi pojedino gospodarstvo moglo aplicirati na natječaj za dodjelu sredstava. Zahvaljujući našoj upornosti, EK je ipak malo popustila, pa je u okviru mjere 4., za sektor voća i povrća, gdje spadaju i masline, za RH određen minimum ekonomske veličine od 6000 eura umjesto 8000, koji važi u drugim sektorima, i u ostalim članicama EU-a. |