Splitska Galerija Meštrović prekrasna je pozornica za radove makedonskog kipara dr. Nikole Smilkova.
Splitskoj publici se Smilkov večeras s početkom u 19 sati predstavlja s tridesetak skulptura u kamenu i bronci nastalih od 2020. do 2022. godine. Nikola Smilkov je rođen 1973. u Štipu. Završio je kiparstvo 1999. na Sveučilištu Sv. Kirila i Metoda u Skopju. Doktorirao je 2012. na području metodologije likovnog obrazovanja na Pedagoškom fakultetu sv. Klementa Ohridskog na Sveučilišta u Bitoli. Organizator izložbe je Galerija 46, a evo što je o izložbi rekao njezin kustos dr. Dalibor Prančević:
”Djela Nikole Smilkova koja načas zaposjedaju Meštrovićev prostor različita su od monumentalnih karijatida i po naravi i veličini, ali bliska prema intenzitetu interesa za oblikovanje kiparske figuralike. Smilkova antropomorfna figuralika možda i jače korespondira s djelima Ivana Meštrovića koja zazivaju svojevrsni mediteranski hedonizam i izložena su u ostalim prostorijama Galerije Meštrović, ali mediteransko ozračje i ovdje je prisutno jer se atelijeru pristupa direktno iz vrta, u kojemu se susreću mediteranska flora i skulpture barda hrvatskoga kiparstva dvadesetoga stoljeća odabrane posebnim marom.
Doista, temeljna umjetnička preokupacija Nikole Smilkova na ovim djelima ljudska je figura koju on, poučen kiparskim praksama koje inkliniraju i zagovaraju sintezne postupke oblikovanja, interpretira i donosi na sebi osobit način.
Njega zapravo i ne zanima statičnost volumena, nego pokret koji postiže napetošću silnica kiparske kompozicije.
Kada oblikovane figure i zauzmu položaj koji se isprva povezuje s mirovanjem, stanovitom tenzijom umjetnik figuru pokreće i uvodi impuls nemira. Podosta skulptura oblikovano je u bijelom prilepskom mramoru koji umjetnik zarana počinje koristiti, međutim sada pribjegava i bronci kao materijalu čijim tretmanom površine i patiniranjem postiže različit karakter ekspresije.
Usto, nedjeljiva komponenta cjeline brojnih djela smirujuća ja tektonika postamenta na kojem figura sjedi ili se na njega naslanja. On može biti oblikovan od istoga materijala pa sa figurom čini neodvojivo jedinstvo sugerirajući gotovo sraslost antropomorfnoga motiva i geometrijskoga uzorka, no može biti i potpuno odvojen i distingviran drugim materijalom sugerirajući tako posve drugačiji odnos tijela i neposrednoga mu okoliša.
U kojem god se smjeru interpretacije krenulo, taj statični postament uvijek ističe vitalnu gibljivost kiparskoga tijela, njegovu volju za pokretom.
Nadalje, ono što spaja sve figure Nikole Smilkova u jednu tipološku zajednicu impostacija je njihovih elegantnih tijela i neobično geometriziran oblik glave...Ova nevelika Smilkova djela pravi su trodimenzionalni psihogrami, a temeljno raspoloženje koje emaniraju donijeti su blagom konvulzijom tijela i neznatnim otklonima glave. Sami naslovi koje im umjetnik dodjeljuje korespondiraju s njihovom općom pojavom pa se tako među djelima izdvajaju Meditacija, Introspekcija, Optimizam, Čežnja, Pogled u prošlost, Spokojstvo, Jutarnja kontemplacija, Let uma, Refleksija, Zanos, i tako redom.
Nije nevažno napomenuti kako su ova Smilkova djela intimnoga formata mahom nastajala u vrijeme pandemije koronavirusa, odnosno ekstremnim uvjetima društvene izolacije i globalnoga straha te nelagode.
U tom smislu posebnu težinu nosi naslov ciklusa ovih radova, Pogled u nebo, kojim se aludira na svojevrsni eskapizam i usamljeno plutanje misaonim beskrajem. Ipak, o žilavosti humaniteta kao da progovara djelo Humano srce komponirano od četiri međusobno isprepletene figure nalik obliku ljudskoga srca, koje nedvosmisleno posvjedočuje narativ o čovjeku kao inherentno društvenom biću...”, navodi Dalibor Prančević.
Izložba je otvorena do 1. studenoga 2022. godine, a sufinancirala ju je Turistička zajednica grada Splita.•