StoryEditor
Kulturaljepota duha u kamenoj katedrali

Predstavljena monografija o šibenskoj katedrali sv. Jakova

Piše PSD.
13. travnja 2011. - 14:58
rgx time: 5.5074691772461E-5

Katedrala sv. Jakova u Šibeniku jedan je od najvećih simbola naše nacionalne baštine. Taj sklad i ta ljepota dokaz su vjere u Boga, i njezinih graditelja i šibenskog puka, ona je znak sklada i prema prirodi i među ljudima; složno ju je gradio puk, a građena je od domaćeg kamena. To je neprolazna, ne samo materijalna, već duhovna ljepota, ljepota za sva vremena.

Rekao je to u samom početku predstavljanja monografije “Katedrala sv. Jakova u Šibeniku - Prvih 105 godina”, autora dr. Predraga Markovića, u nakladi kuće “Ljevak”, šibenski biskup Ante Ivas, koji je upravo tom promocijom otvorio Dane kršćanske kulture u tom gradu.

Joško Belamarić istaknuo je zgodnu činjenicu:

- Da je knjiga predstavljena samo dva dana ranije, bilo bi to točno na 580. godišnjicu od postavljanja njezina kamena temeljca.

I sakralno i profano

U ovoj knjizi integrirano je sve što je dosad istraživano i pisano o šibenskoj katedrali, od sada ćemo na nju gledati kao na slagalicu stilova: od njezina gornjeg, renesansnog prema donjem, gotičkom dijelu.

Ta je katedrala sva u kamenu, i njen kor, i njen svod, u tom se interijeru obogaćuje i nadopunjuje sakralno i profano, kao u zrcalu ogleda se reljefnost ovoga grada - kaže Belamarić naglasivši da je Markovićeva monografija o katedrali istinska enciklopedija ne samo toga spomenika nego i cijele hrvatske obale 15. i 16. stoljeća.

Milivoj Zenić za Markovićevu monografiju kaže da je knjiga ko iz kamena isklesana a, opet, pomno i razumljivo po dijelovima složena. - Gradnja šibenske katedrale za malu je sredinu bila herojsko djelo, nesvakidašnji pothvat epskih dimenzija - rekao je Zenić.

Sam autor, Predrag Marković, kaže da ona u sebi nosi mnoga otvorena pitanja na koja valja dati odgovore.

Nije propustio spomenuti prethodnu monografiju, autora i njena istraživača Radovana Ivančevića, u velikoj mjeri zaslužnog što je Sv. Jakov 2000. godine uvršten na Popis svjetske baštine UNESCO-a.

j. grubač, foto: nikša stipaničev / cropix

Privilegij

- Ovo nije bio „običan“ znanstveni zadatak, baviti se šibenskom katedralom bio je privilegij - kaže autor knjige.

- Kad sam na ovome radio doktorat 2002. godine, mislio sam da je sve riješeno, sve zagonetke i enigme toga čuda. No kad sam završavao tekst, vidio sam da nije to tako jednostavno... puno je tu pitanja i odgovora, šibensku katedralu treba čitati polako.

Mislim da sam izvukao Nikolu Firentinca iz sjene Jurja Dalmatinca, Nikola je okrunio Jurjevo djelo. Riječ je o dva genija koja su se u trenutku susrela, Šibenik je imao privilegij imati ih, a oni su dali ono što se nitko nije nadao.

#šIBENSKAKATEDRALA

Izdvojeno