Na šetnju Čiovom, od Lučice do Samostana sv. Ante, poziva Građanska akcija Trogir u subotu, 23. travnja poslijepodne uz priču o povijesnom razvoju trogirskog predgrađa koju će pričati dr. sci. Dunja Babić. Mjesto okupljanja je kod ulaza u ACI marinu i to u 17 sati. Ova 90.minutna šetnja namijenjena je prvenstveno lokalnom stanovništvu i zaljubljenicima u Čiovo te trogirsku povijest, s ciljem popularizacije znanosti u odnosu na lokalni kontekst. Naime, Dunja Babić obranila je na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu doktorski rad pod nazivom "Trogirsko predgrađe na Čiovu u kontekstu izgradnje otoka do 19. stoljeća". Njezino istraživanje obuhvaća naselje na Čiovu koje se razvilo ispred mosta koji spaja taj otok s Trogirom, a kojemu su kao prostorna potka poslužili davno zacrtani putovi i pustinjačke crkve.
Evo nekih zanimljivosti iz njene doktorske disertacije:
"...Tijekom antičkog, kasnoantičkog i ranosrednjovjekovnog razdoblja Čiovo je bio rijetko naseljen otok. Arheološki pronalasci i tragovi na postojećim sakralnim građevinama te podaci iz povijesnih izvora ukazuju da je u tom razdoblju na otoku postojalo nekoliko antičkih gospodarskih sklopova, zatim nastambi skupina izgnanih heretika i pustinjačkih zajednica....
Tijekom kasnog srednjeg vijeka teritorij Čiova bio je podijeljen između splitske i trogirske komune te je od tog vremena započela intenzivna ekonomska eksploatacija otoka. Unatoč zabranama, započelo je i intenzivno naseljavanje pa tako i formiranje otočnih sela i budućeg trogirskog predgrađa na Čiovu....Tijekom 13. stoljeća izgrađen je most koji je otok povezao s Trogirom... Trogirsko predgrađe na Čiovu razvilo se istočno i zapadno od mosta. Kao prostorna potka predgrađu je poslužila mreža starih putova i zatečenih crkava. Sustavno naseljavanje i razvitak predgrađa započelo je tijekom 15. stoljeća. U predgrađu su se tada počele nastanjivati novodoseljene obitelji iz različitih dijelova Republike, uglavnom trgovci, zanatlije i brodograditelji, ali i brojno gradsko stanovništvo koje je prepoznalo prirodne i zdravstvene prednosti tog položaja u odnosu na grad, koji su ugrožavale epidemije kuge i malarija...
Ratne okolnosti i prijetnje turskih osvajanja potaknuli su sredinom 16. stoljeća, a posebno nakon Kandijskog rata, doseljavanje mnogih, mahom zemljoradničkih obitelji. Raščlanjenost socijalne strukture stanovništva odražavala se u prostornoj slici predgrađa koja je pokazivala urbane i ruralne karakteristike, pa su tako, pored brojnih potleušica i skromnih prizemnica, podignute mnoge reprezentativne dvokatnice od kojih su poneke imale kasnorenesansna i barokna stilska obilježja...
Oko postojećih kapela i crkava na rubnim dijelovima predgrađa podignuti su samostanski sklopovi, koji su kasnije isto tako postali bitan čimbenik religioznog i društvenog života predgrađa.... Najintenzivniji urbanistički razvitak odvio se do kraja 17. stoljeća. Od toga se vremena prostorno širenje usporilo, a tijekom 19. stoljeća uslijedio je ponovni razvoj trogirskog predgrađa na Čiovu kada se oblikovalo današnje pročelje i izgradila postojeća obala."
Šetnja Čiovom dio je aktivnosti projekta Motel Trogir 2022. kojeg podržavaju Ministarstvo kulture i medija RH, te Zaklada Kultura nova.