Veliku, sedamdesetu obljetnicu proslavio je Državni arhiv u Splitu, ustanova u čijoj je nadležnosti 15 gradova i 40 općina Splitsko-dalmatinske županije. U tvrđavi Gripe, gdje je Arhiv smješten, okupilo se mnoštvo gostiju, od sadašnjih i bivših zaposlenika do brojnih kolega arhivista iz čitave Hrvatske.
Ravnateljica Marina Grgičević kazala je kako u Arhivu nikada do sada nije bilo okupljeno toliko ljudi na nekom događanju, a uz to pozdravila je i Ivicu Puljka kao prvoga gradonačelnika koji je za njezina mandata kročio u tu ustanovu.
Za svečanu prigodu postavljene su dvije izložbe i izdana dva kataloga te je organizirano stručno vođenje po zgradi u kojoj se čuva memorija Dalmacije.
Marina Grgičević iznijela je i nekoliko zanimljivih podataka iz povijesti ustanove. Arhivska građa, razumljivo, nije se počela prikupljati tek prije sedamdeset godina – čuvanje dokumenata datira stoljećima ranije – ali je prije sedam desetljeća ustanova osnovana. Od tada je u više navrata mijenjala ime i adrese. Najveća nesreća dogodila se 1969. godine, dok je građa bila u sjeverozapadnoj kuli Dioklecijanove palače (Arnirovoj kuli), u kojoj je izbio požar i dio dokumenata bio zauvijek izgubljen. Ostatak se nakon vatrogasne intervencije sušio u tvornici duhana.
Danas, kazala je ravnateljica, smještaj u tvrđavi u kojoj Arhiv dijeli prostor s Pomorskim muzejom idealan je.
Ugovor je istekao
Inače, u proteklih 70 godina u Arhivu je radilo 80 ljudi, koji su se brinuli i brinu o 695 fondova i zbirki. Da ih je poredati, materijali bi zajedno bili dugi sedam kilometara.
Gradonačelnik je ovom prigodom čestitao arhivarima na očuvanju baštine. Kazao je kako je on čovjek okrenut budućnosti, ali je prošlost važno čuvati ne samo zbog sjećanja, nego da bi se iz nje učilo. Uz to je dodao kako se iz prošlosti nerijetko sjećamo loših stvari, ratova i nesreća, a bilo bi interesantno provjeriti, baš u arhivu, koliko je bilo dobrih. On vjeruje da je dobrih bilo više te da nam fokusiranost na ono loše iz prošlosti kvari kvalitetu života u sadašnjosti.
Državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Ivica Poljičak, koji je otvorio proslavu i izložbe, govorio je pak o arhivu i arhivskoj struci kao poveznici između prošlosti i budućnosti. Za mnoge stvari koje će se u budućnosti raditi i graditi, rekao je, prvo treba pronaći arhivske podatke.
O izložbi kojom je predstavljen rad ustanove govorila je Maja Demaria, koja je velik obol dala i katalogu koji izložbu prati, te kratkom filmu koji se uz nju prikazuje.
Kod susjeda, u Pomorskom muzeju, postavljena je pak izložba Mirjane Kos “Hrvatska jadranska kupališna baština”.
Jedan od najzanimljivijih izložaka je vuneni kupaći kostim s početka 20. stoljeća.
Marina Grgičević iskoristila je prigodu da napomene gradonačelniku kako je ugovor za korištenje zgrade istekao prije više godina, i dobila je odgovor da će to pitanje i formalno biti riješeno. •