StoryEditor
OstaloKultura vs korona

Dalmacija se pred pandemijom nije dekulturirala: unatoč nedaćama, nema ‘lockdowna‘. Baš suprotno, pregršt je događaja pred nama

Piše Siniša Kekez
27. rujna 2020. - 16:41
Mjerenje temperature na vratima HNK SplitJakov Prkić/Cropix

Pandemija koronavirusa tema je godine u cijelom svijetu, pa tako i u kulturi i u Hrvatskoj. Kulturnjaci su uglavnom bili u takozvanom lockdownu, mnogi su prešli na mrežu, a nekako s proljeća izašli u otvorene prostore.

U mnogim stvarima, dobrima i lošima, u kojima se Split ističe jest i aktivni odnos prema pandemiji koronavirusa. Ne mislimo, naravno, na obaranje rekorda u broju zaraženih, nego na hrabre, a promišljene iskorake u otvaranju kulturnih događanja.
Led je probio HNK Split, 18. svibnja, predstavom "Laponija". Iza tog iskoraka stajao je intendant HNK Split Srećko Šestan. I sve je prošlo dobro. Manji broj gledatelja, dezinfekcija, mjerenje temperature. Bila je to prva predstava u zatvorenom prostoru u državi, skoro i u Europi, da odvažni Česi nisu prvi zaplivali morem izvedbi.

U Istri druga priča

Trend hrabrog Splita teatar je nastavio i sa Splitskim ljetom. Išle su manje predstave, tri dramske, po jedna operna i baletna premijera, uz mjerenje temeperature i davanje osobnih podataka. I 25. srpnja bio je zabilježen tek jedan slučaj koronapozitivnog, i to noćnoga čuvara, za kojeg se nije doznalo je li ga zarazio ćuk ili netopir. Splitski teatar pobijedio je virus. I sada HNK planira ući u sezonu bez ostatka.

I to nije sve. Uz Splitsko ljeto održan je i Festival mediteranskog filma, koji je teška srca prorijedio publiku. Održani su Ljetne čari klasične glazbe, Splitski Loop i MAG festival, izložbe HULU-a.
Dubrovnik se također hrabro držao s Igrama. Igre su smanjile programe, ukinule nastupe inozemnih umjetnika uključivši se u akciju Ministarstva kulture i medija "Zapošljavajmo hrvatsko".

Šibenske tvrđave također su imale što ponuditi, baš kao i Festival šansone. Manje, ali jednako slatko. Iako insajderi tvrde da je Zadar bio kulturno gotovo siromašan, događanja je ipak bilo, jazza, kazališta, plesa.

Omiš je imao jako kulturno ljeto, Trogir, Sinj, Kaštela, Zagvozd i Tučepi, kao i Hvar, Korčula i Brač imali su svoje priredbe. Dovoljno da se pokaže kako se Dalmacija pred koronom nije dekulturirala.

Istra je bila druga priča. Motovunski filmski festival odlučio se za online izdanje jer motovunski je trg gotovo zatvoren prostor. Ali suprotni slučaj bila je odgoda 67. Pulskoga filmskog festivala.

Jedna od najvećih otvorenih filmskih pozornica u Europi, koja u normalnim prilikama može primiti više od pet tisuća gledatelja, u koronskim je uvjetima mogla primiti najmanje tisuću i pol! Ali 67. Pula nije se održala u svome terminu. Odluka istarskoga Kriznog stožera s razlogom je razljutila ministricu Ninu Obuljen Koržinek. Pula je nedavno ponovno održana i sve je prošlo najbolje. To je još jedan dokaz da se epidemiolozima ne može dati da vode kulturne festivale.

Pričigin digao ručnu

Split i Dalmacija nastavljaju s aktivnostima i planovima za dalje. Gradsko kazalište lutaka, koje je upravo nedavno odigralo premijeru "Miša u toću", izašlo je s programom sezone. Odmah koncem rujna kreću s festivalom "Mali Marulić", a onda slijede najavljene premijere.

- Do sada smo na temelju suradnje sa školama i predškolskim ustanovama prodavali 90 posto ulaznica. U ovom trenutku, kada je komplicirano organizirati i redovitu nastavu, takve suradnje neće biti i moramo se potpuno okrenuti slobodnoj prodaji. Spremni smo izvoditi predstave i za tridesetak djece u gledalištu, pa i za manje ako treba - rekla je za "Slobodnu" ravnateljica GKL-a Marija Tudor.

U samoizolaciji neće stajati ni HNK Split. Krenuo je upis pretplate i jubilarni 30. Marulićevi dani, koji su morali preskočiti travanj, održat će se od 19. do 26. listopada. Izvodit će se i opere, a vrijedni plesači plesat će i dalje. "Lockdown" je, srećom, zadnja opcija jer za teatar, i kulturu uopće, ključ u bravu je i ključ u glavu.

Koliko god su potezi HNK Split bili odvažni, još se hrabrijom čini odluka Mediteranskoga festivala knjige. U situaciji kada je u županiji zaraza obarala rekorde, na dnu Velike dvorane na Gripama, gdje je stalno bonaca, održao se MFK. Brojila se publika, pola stolitra dezinficijensa, rekli su organizatori, uliveno je u ulazni tepih, mjerila se temperatura, unosili osobni podaci. I kupovale su se i potpisivale knjige, gostovali pisci, odavale počasti i lansirale ideje, uz golemi trud prodavača pod maskama. I nije bilo zaraženih, čini se da knjiga pred očima štiti od virusa.

Iza toga su stali predstavnici Zajednice nakladnika i knjižara, Slavko Kozina, Mišo Nejašmić i ostatak uigrane ekipe te vratili festivalski dug iz svibnja. To je bilo moguće uz hrabru podršku splitskoga gradonačelnika Andre Krstulovića Opare, koji je i sudjelovao u dva programa.

Iz splitske scene prvi je, i zasad jedini, korak unatrag napravio Pričigin otkazavši izdanje od 23. do 25. rujna iako je na raspolaganju imao ljetno kino na Bačvicama, što sigurno nije razveselilo njihovu publiku.

Prijedlozi Nikše Bareze

Pametna hrabrost MFK-a trebala bi biti obrazac za Interliber, koji se pretvorio u knjišku šopingholiju. Opstanak knjižarskog sektora trebao bi biti razlog da se Interliber održi. S protuepidemijskim mjerama, manjom gustoćom štandova i akcijskih rasprodaja, naravno. Nadamo se da će istarski Krizni stožer dopustiti i Sa(n)jam knjige u Istri u prosincu.
Što se tiče teatra, HNK u Zagrebu, predvođen Dubravkom Vrgoč, nije se dao ni prvome hiru korone. Vozili su se kamionom i pjevali po gradskim kvartovima, "Kafku na plaži" postavili su na kazališne daske u lipnju, svirali i pjevali pred zgradom i s balkona, gostovali. Sada će odmah krenuti radno.

- Radit ćemo ekskluzivna događanja, manje dramske forme. Dakle, predstave koje se rade tri tjedna, bez velike "prtljage", odigraju se nekoliko puta i ide nešto novo. Zatim ćemo izvoditi koncerte koje publika dugo nije mogla čuti. Veliki dirigent i umjetnik Nikša Bareza predložio je nekoliko sjajnih koncerata, jedan čudesan božićni koncert... Ako, primjerice, ponudimo atraktivnu izvedbu "Eroice" u Beethovenovoj godini, i to samo jednom, sigurna sam da će gledatelji doći. Bez publike teatar nema nikakva smisla.

Od danas imamo novi slogan "Kazalište kojem vjerujem" - rekla je Vrgoč u Jutarnjem listu.
I ZeKaeM sada izlazi s premijerom, o Kerempuhu, Exitu i ostalima ne treba ni govoriti. Dapače, čini se kada bi gospodarstvo, politika i birokracija bili produktivni kao kazalištarci, možda ne bismo bili mala Švicarska, ali mogli bismo biti mala Češka.
I zato umjetnički izvođači i publika ne trebaju ostati doma.

Jer, riječima Siniše Glavaševića iz jednog drugog, Domovinskog rata, "tko će ostati ako se svi odreknemo sebe i pobjegnemo u svoj strah".

GOLEMI GUBICI Virus u muzejima

Koronavirus je, nažalost, ušao i u muzeje. Ne u stalne postave ni u depoe, nego u blagajne. Nedavno je objavljeno da su hrvatski muzeji ovoga ljeta, pa tako i godine, imali goleme gubitke. Muzej grada Splita, koji skrbi o Podrumima, u srpnju i kolovozu zabilježio je pad od 84,3 posto, a Dubrovački muzeji od 78,4 posto. Arheološki muzej Istre, pod čijom je kapom pulska Arena, imao je pad od 55,6 posto, a zagrebački Klovićevi dvori za osnovni program veći od 90 posto. Treba se nadati da ravnatelji i kustosi to neće dokono promatrati, nego da će pojačanim aktivnostima pokušati podignuti posjećenost, a ne vjerovati samo u Noć muzeja, čija bi masovnost ove godine mogla doći u pitanje.

I KINA U PROBLEMU Blokada iz Hollywooda

Kina, naročito multipleksi, najkasnije su se uključili u rad nakon prvog naleta pandemije. S objašnjenjem da je dvorane teško prozračiti i da ne dolaze novi filmovi. I zaista, Hollywood je blokirao distribuciju hitova, obustavio montažu i sva nova snimanja. Vlasnike studija očito ne zadovoljavaju polupune dvorane. A prikazivači se nisu sjetili zavrtjeti hrvatske, europske filmove i one "malih" svjetskih kinematografija ili okrenuti još jedan krug nekoga hita. Gledatelji, željni velikoga platna kao cjepiva, vjerojatno bi došli.
Iznenađujuće je da prikazivači nisu snažnije potražili još neko otvoreno kino. Zagreb i Rijeka otvorili su drive-in kina i gledanje u parkovima. Ali ne i Split, a prostora na TTTS-u, na zadnjoj etaži City Centra, na terasi "Tesle", Bedemima, parkinzima.. koliko hoćeš. Možda se drive-in kino doveze s drugim valom korone.

UPITNI KONCERTI Stižu kiše jesenje

Veliki koncerti još su veće žrtve korone. Samo su rijetki, poput Predina ili Massima, iskoristili ljeto, a kod drugih krutost i megalomanija. Razmišljalo se samo o dupke punim dvoranama, s najvišim cijenama. Ali kad u glazbene cipele prodru kiše jesenje, vjerojatno će se drugačije razmišljati. Pravila i iznosi nastupa morat će se mijenjati jer bolje su polupune arene, ali 100 dana u godini, nego krcate 15 dana godišnje. Promijenit će se, srećom, i dočeci novih godina. Za iznose koji se tu plaćaju u hrvatskim gradovima mogla bi se kupiti godišnja doza testova, maski i dezinficijensa za cijeli grad.

TELEVIZIJA Dobar program, mir u kući

U koronskoj situaciji televizija je od velike važnosti, dobar program može zadovoljiti filmske i glazbene potrebe gledatelja, pa i one književne i kazališne. Programom 'Sunčana strana Prisavlja' HTV je prešao na sunčanu stranu. Nadamo se da će tamo i ostati.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

21. listopad 2020 21:17