StoryEditor
Kultura28. Marulićevi dani, 21. - 28. travnja

Izbornica Mira Muhoberac: odabrala sam dvanaest predstava različitih, a vrhunskih kazališnih estetika

7. travnja 2018. - 12:35

Festival hrvatske drame 28. Marulićevi dani održat će se u Splitu od 21. do 28. travnja s rekordnim brojem predstava. Obično ih bude deset, a izbornica dr. art. Mira Muhoberac odlučila se za 12 predstava u službenoj konkurenciji, a posljednjeg će dana izvan konkurencije Balet HNK u Zagrebu izvesti plesnu predstavu "Gospoda Glembajevi" Lea Mujića. Balet na zatvaranju dramskog festivala također je kuriozitet.

U konkurenciji za nagrade su: "Ol' smo za jedan dan" splitskog HNK, "Mirna Bosna", Kamernog teatra 55 iz Sarajeva, "Črna mati zemla" i "Ono što nedostaje" Zagrebačkog kazališta mladih, "Povratak" (Eurokaz/Hrvatska kuća/ADU), "Tko pjeva zlo ne misli" i "Ciganin, ali najljepši" zagrebačkog HNK, "Tesla Anonimus" dramskog kazališta Gavella, "Ustav Republike Hrvatske" Satiričkog kazališta Kerempuh, "Ljubavni slučaj Fahrije P." Teatra &TD, "Vrzino kolo" Gradskog kazališta "Joza Ivakić", Vinkovci, i Hrvatskog kazališta Pečuh, te "Aziz" splitskog HNK.

Izbornica dr. Mira Muhoberac, rođena Dubrovkinja, dramaturginja je, teatrologinja, redateljica, urednica i kazališna kritičarka, a bila je i ravnateljica Kazališta Marina Držića.

Uvodić, Međimurje, predratni Zagreb
 

 


Po njezinu sudu, u predstavi "Ol' smo za jedan dan", nastaloj prema Uvodićevim novelama, vrlo uigrana i iznimno glumački i pjevački sposobna i talentirana ekipa glumaca uspijeva, vođena lucidnom režijom Trpimira Jurkića, donijeti scenski inventivan prikaz života, u luku od rađanja do umiranja, ljubavi i nadanja, komičnosti, melodramatičnosti i iskrene tuge.

Predstava "Mirna Bosna", koju je režirao Saša Peševski, redatelj iznimnoga senzibiliteta za nijanse promjena u društvu, pripada opsegom manjim predstavama, komornoga izraza. Dramu s elementima crne komedije napisao je mladi autor Boris Lalić. Njegovi junaci, našavši se u nezavidnoj materijalnoj situaciji, počinju gotovo trilerovski i alanfordovski prodavati "travu", pokazujući, humorno i humoristički snažno, egzistencijalnu težinu i dubinu tmurne današnjice.

Kristian Novak, preispitujući ranjivu dječju i mladenačku psihu i djetinjstvo kao temelj i inspiraciju kasnijih razvoja, niz neobičnih smrti, tabu-teme seksualne eksploatacije djeteta i manipulacije, kao i neke tople ljudske odnose, u romanu "Črna mati zemla" predočio je romaneskno neistražen svijet Međimurja. Dramatizaciju je obavio Tomislav Zajec, a redateljica je Dora Ruždjak Podolski.

 

 

 

 


Srđan Tucić najčešće se povezuje s hrvatskim naturalizmom. Relativno je rijetko viđen na hrvatskim pozornicama. Zato je posebno intrigantno pogledati kako se danas, nakon toliko godina, percipira njegova tema odlaska i povratka, siromaštva, ljubavi i preljuba, sredine koja određuje odnose, novca kojim se (ne) može sve kupiti, gubljenje dijela tijela kako bi se dobila novčana nadoknada i omogućilo vraćanje u besmisao. Sve su to posebnosti predstave "Povratak" redateljice Arije Rizvić.

Izazovi postavljanja predstave "Tko pjeva zlo ne misli" bili su usredišteni oko problema dramatizacije proze Vjekoslava Majera i moguće komparacije s kultnim filmom Kreše Golika. Redatelj Rene Medvešek svojim je specifičnim redateljskim nervom donio novosti u čitanju silnica predratnoga zagrebačkoga vremena, oživljujući prošlo vrijeme lijepih manira, pristojnih suodnosa, senzibilne pjesme, šlagera i arija, drži izbornica.

 

 

 

 

 

 


Glumac i redatelj Filip Šovagović godinama je proučavao specifikum Tesline karizme, neobičnosti i paradoksalnosti njegova života, elemente legendi koje su se prele i isprele oko Tesline osobnosti i njegovih znanstvenih dostignuća, fizikalne genijalnosti, ruba siromaštva i života u hotelu – i na scenu ih donio u autorskom projektu "Tesla Anonimus".

Predstava Tomislava Zajeca "Ono što nedostaje" u režiji Selme Spahić nije bila prijavljena na Marulićeve dane, pa je Mira Muhoberac iskoristila izborničku mogućnost odabira jedne neprijavljene predstave. Komad govori o raspadu obitelji, a u izvedbi je posebno bitan hladan, bolnički ambijent i prisan odnos publike i glumaca.

 

 

 

 

 

 


Zatvaranje s Lucićem

"Ciganin, ali najljepši" proglašen je najboljim romanom u mnogim književnim natječajima 2017. godine. Autor Kristian Novak prožeo je roman različitim strahovima prema neistraženim područjima, nepoznatim ljudima i drugim civilizacijskim obzorima.
Zbog slobode prikaza i aktualnosti, predstava "Ciganin, ali najljepši", redatelja Ivice Buljana, postala je hit: u Zagrebu se za nju teško može dobiti ulaznica.

Autor satiričnog senzibiliteta, pogotovo prema političkim temama i nedosljednostima, kritičar i kolumnist uvijek na rubu komičnosti i tragičnosti, razapet između osude čitatelja i smijeha zbog prepoznatljivosti i pitkosti izrečenoga, Ante Tomić – bilježi izbornica – s Rajkom Grlićem potpisuje autorstvo teksta predstave "Ustav Republike Hrvatske". Predstava se usjedištuje u nekoliko prostora svakodnevice, u stanovima, krevetima, stolovima, ormaru, parku, s nekoliko karaktera idealnih za ismijavanje određenih elemenata sustava i kritičan odnos prema Ustavu i državi koju protagonisti na svoj specifičan način ipak vole i cijene.

 

 

 

 

 

 


Posebna poetika i strip travestije poznatoga kazališnoga i filmskoga redatelja, scenografa, kreatora lutaka, pisca i ilustratora, prerano preminuloga Željka Zorice Šiša inspirirala je njemu estetski blizak autorski tim na stvaranje predstave "Ljubavni slučaj Fahrije P.", utemeljene na kazališnoj adaptaciji triju Zoričinih stripova. Komad se izvodi u nekoliko prostora, uz stalnu glazbu i videoanimaciju, kao posveta životu i smrti.

Isprepleten i neobično zapleten dramski tekst "Vrzino kolo" Joze Ivakića režirao je glumac Vjekoslav Janković. Napravio je zanimljivu, brzu, duhovitu predstavu u koju su interpolirani kabaretni i folklorni kodovi koji nagovješćuju predstavu ili je lome u cjeline povezive kolom kao etnografskim elementom.

 

 

 

 

 

 


I na kraju, tekst "Aziz ili Svadba koja je spasila Zapad", napisao je Predrag Lucić prije više godina, anticipirajući događanja našega turbulentnoga vremena, problem dolaska i asimilacije izbjeglica, stigmatizacije drukčijih, kao i potrošačku, konzumerističku percepciju svijeta invertiranih vrijednosti. Za tekst je Lucić dobio nagradu "Judita" za najbolje postignuće na Splitskom ljetu 2017. Ova predstava zaslužuje zatvoriti Marulićeve dane, zaključuje Mira Muhoberac.

 

 

 

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

25. veljača 2021 17:28