StoryEditor
Film & TVDesk Kreativne Europe

Hrvatski filmaši u 6 godina ‘povukli‘ iz EU-a rekordnih 6.563.446€ i s tim iznosom osigurana je potpora za razvoj 49 dugometražnih filmova i TV serija

Piše Marko Njegić
2. travnja 2021. - 17:08
Martina Petrović, voditeljica Deska Kreativne Europe – Ureda MEDIA Hrvatske: Danas se 'Kino Mediteran' predstavlja kao uspješan primjer razvoja publike, kako na razini Hrvatske, tako i na razini EuropeDamjan Tadic/Cropix

Desk Kreativne Europe – Ureda MEDIA Hrvatske na čelu s voditeljicom Martinom Petrović ovih dana slavi odlične rezultate postignute od 2014. do 2020. godine.

Kako smo od Martine doznali u prijašnjem intervjuu, Desk ima savjetodavnu ulogu, pružajući savjete i odgovarajući na upite hrvatskih filmskih i televizijskih profesionalaca i autora videoigara u svezi s različitim strategijama financiranja i kriterija prihvatljivosti njihovih projekata za sufinanciranje u okvirima EU, a u sklopu Potprograma MEDIA.

Ukupni iznos koji su hrvatski korisnici uspjeli osigurati putem 11 različitih poziva Potprograma MEDIA od 2014. do 2020. je rekordnih 6.563.446 eura, što je puno više od iznosa za prethodno razdoblje od 2008. do 2013. godine.

Kako komentirate rast iznosa u kontekstu korisnika i Ureda?
- Često su hrvatski prijavitelji, tj. hrvatski korisnici, natječući se s "velikim" zemljama članicama, bili pri samome vrhu ljestvice uspješnosti s obzirom na ukupan broj odobrenih projekata ili na temelju ukupno ostvarenih financijskih iznosa. Iako su ponekad prilikom ispunjavanja određenih smjernica poziva na snazi bili iznimno visoki kriteriji, dosad se nije dogodilo da po zaključenju poziva hrvatski korisnici ne osiguraju financijska sredstva Potprograma MEDIA bilo u ulozi partnera ili samog prijavitelja.

Mišljenja sam da su osnutak Hrvatskog audiovizualnog centra te ulazak u tadašnji Program (današnji Potprogram) MEDIA uvelike pridonijeli pozicioniranju Hrvatske u okviru europske i međunarodne kinematografije, a hrvatski film, odnosno hrvatska kinematografija, danas zasigurno nije više nepoznanica. Kad jednom izađete izvan hrvatskih granica, onda lakše pronalazite partnere i dodatne izvore financiranja, a uspijevate se pozicionirati i kao izvoznik određenih znanja.

Tako i naše filmaše počinju sve češće zvati na različite radionice u drugim zemljama, oni sudjeluju u različitim vrstama edukacije i sve su prisutniji na europskoj, odnosno međunarodnoj sceni. Zahvaljujući ovom iznosu osigurana je potpora za razvoj 49 hrvatskih dugometražnih hrvatskih filmova i TV serija te jedan kratki animirani film (pojedinačni i skupni projekti), dva televizijska projekta i četiri hrvatske videoigre. Također, 14 hrvatskih kina osiguralo je potporu putem jedinstvene mreže kina Europa Cinemas, a deset hrvatskih distributera za distribuciju europskog filma.

Koliko ovo ima ekstra značenje u svjetlu koronske krize koja je snažno pogodila svijet filma?
- Točno je da je europski audiovizualni sektor doživio ozbiljne kratkoročne i dugoročne posljedice zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19. Trenutačne posljedice krize bile su raznolike i zahvatile su gotovo sve glavne grane audiovizualnog sektora, od prekida produkcijskih projekata do zatvaranja kina. No, ima i uspješnih priča koje treba promovirati u ovim teškim, odnosno izazovnim vremenima.

Primjerice, 2020. godina bila je s jedne strane izazovna zbog pandemije, a s druge rekordna i najbolja godina u kontekstu uspješnih hrvatskih rezultata. Drugim riječima, prvi su put hrvatski korisnici bili uspješni u 11 od ukupno 14 različitih poziva za predlaganje projekata Potprograma MEDIA. Odnosno, uspjeli su ostvariti ukupan i rekordan iznos od 2.260.241 euro, što prema visini sredstava predstavlja najbolji ostvaren godišnji iznos od 2008. godine!

Kako stoje hrvatski filmski festivali od kojih neki i sami sudjeluju u distribuciji filmova koje premijerno prikažu? Imate li neki primjer festivala koji bilježi dobar razvoj publike u kontekstu Europa Cinemas?
- Promatrajući iz hrvatske perspektive, filmski su festivali mjesta događanja, okupljanja filmofila, ali i svih onih koji sudjeluju u mnogobrojnim popratnim festivalskim aktivnostima. Također, filmski festivali u kontekstu Potprograma MEDIA puno su više od samog prikazivanja europskog filma i znatno pridonose njegovoj boljoj vidljivosti i prepoznatljivosti. Stoga nije slučajnost da ih se često povezuje s pojmom “alternativne distribucije”.

Festival mediteranskog filma Split i projekt razvoja publike "Kino Mediteran" uspješni su nacionalni i lokalni primjeri razvoja publike iza kojih stoji Alen Munitić i njegov tim. Moram priznati da je te 2014. godine Alen prvi put prijavio "Kino Mediteran" u sklopu poziva za razvoj publike. Europska komisija je odmah prepoznala vrijednost projekta i nekako mu dala tzv. financijski vjetar u leđa, odnosno poticaj da nastavi ulagati i razvijati projekt.

Znam da na početku nije bilo jednostavno pronaći odgovarajuće partnere na nacionalnoj i lokalnoj razini, ali danas se "Kino Mediteran" predstavlja kao uspješan primjer razvoja publike, kako na razini Hrvatske, tako i na razini Europe, a Alen je čest gost predavač na konferencijama Europe Cinemas te u sklopu događanja DKE – Ureda MEDIA RH.

Kada govorimo o FMFS-u, volim često istaknuti i našu suradnju – organizaciju radionice "Kako razvijati i predstaviti projekte za međunarodno tržište?" putem koje nastojimo potaknuti mlade filmaše, posebno one koje dolaze iz Splita i okolice, da prijave svoje projekte, odnosno svoje priče. U početku nas je bilo strah hoće li se itko prijaviti, a danas smo ponosni što su polaznici radionice kombinacija iskusnih producenata i redatelja do onih koji su tek na svojim počecima razvoja. I to nam je uvijek lijepo vidjeti.

Uspješne su i radionice koje organizirate poput "Euro Connectiona", a na primjeru "Biciklista" Veljka Popovića, kojeg ste "natjerali" da se prijavi, zatim "Tango Siesta" redatelja Dinka Božanića i producenta Ivana Perića te "Obiteljskog portreta“ Lee Vidaković, redom splitskih filmaša.
- Radi boljeg razumijevanja, važno je pojasniti da je “Euro Connection” europski koprodukcijski forum kratkog filma koji se svake godine odvija tijekom filmskog sajma u sklopu Međunarodnog filmskog festivala kratkog filma u Clermont-Ferrandu. Najprije DKE – Ured MEDIA, u suradnji s nacionalnim žirijem, predloži hrvatski projekt (ako se radi o više prijava moguće je predložiti i dva projekta). Filmovi su poslije podvrgnuti daljnjem ocjenjivanju koje će provesti međunarodni žiri.

Moram priznati da od 2016. godine hrvatske projekte, koje je predložio DKE – Ured MEDIA RH, odabire međunarodni žiri te oni sudjeluju u sklopu Euro Connectiona. Nekako je sve počelo projektom "Biciklisti" autora Veljka Popovića, a koji su nadahnuti radovima Vaska Lipovca. Sjećam se da sam Veljka nagovorila u posljednji tren da pošalje prijavu projekta, čak mislim da smo organizirali i "pitching" projekta "online".

Već tada je postojao velik interes europskih televizija i koproducenata te se sjećam da sam negdje 2017. godine primila e-mail od Veljka: "Arte je kupio 'Bicikliste' i to direktno kao rezultat Euro Connection 'pitching' foruma gdje je ekipa iz Arte vidjela projekt!" I, naravno, sve ostalo se odvijalo uspješno i kako treba – od sudjelovanja u službenom natjecateljskom programu Međunarodnog filmskog festivala kratkog filma u Clermont-Ferrandu do dobivanja posebnog priznanja žirija na Međunarodnom festivalu animiranog filmu u Annecyju 2018. te nagrade za najbolji hrvatski kratki film u sklopu FMFS-a iste godine.

Dinko Božanić (autor i redatelj) i Ivan Perić (producent) zajedno stoje iza projekta "Tango Siesta" koji je bio jedan od odabranih projekata u sklopu prošlogodišnje radionice Ureda MEDIA i FMFS-a. No, ono što zaista smatram hvalevrijednim i što treba istaknuti jest da, bez obzira na status profesora na UMAS-u, Dinko i Ivan nenametljivo sudjeluju na radionicama te su puni ohrabrenja i podrške prema svojim studentima i filmašima koji su na svojim počecima.

I na kraju, tu je i Lea Vidaković – autorica i redateljica već nagrađivanih animiranih projekata – koja je svojim osebujnim stilom jednostavno "rasturila" na ovogodišnjem virtualnom izdanju "Euro Connectiona". Svi smo uvijek u komunikaciji i zajedno se veselimo svakom pojedinačnom sudjelovanju i nagradama. Sretna sam vidjeti da sam putem Ureda MEDIA uspjela postati dio uspješne splitske priče i svima ponaosob čestitam od srca na dosadašnjim uspjesima te im želim puno uspjeha i kreativnih projekata i dalje!

Kako vidite Ured narednih sedam godina? Koliko vam rad otežava korona?

- Približavamo se novom Potprogramu MEDIA 2021. – 2027. i, iskreno govoreći, radi se punom parom, a sve kako bi pozicija hrvatskih filmaša, hrvatskih filmskih festivala i drugih korisnika iz Hrvatske bila ravnopravna s prijaviteljima iz drugih, odnosno 37 zemalja članica Potprograma MEDIA. Točno je da se kasni sa svime, ali nadam se da nećemo dugo čekati na objavu novih poziva.

Preostaje usvajanje pravnog okvira na razini Europske unije pa se iskreno nadam da će postojati određeno razumijevanje s obzirom na situaciju. Krajem prošle godine, nakon dugotrajnih pregovora, postignut je politički dogovor između Europske komisije, Europskog parlamenta te država članica Vijeća Europske unije, a kojim se stvara temelj za nastavak budućeg i novog Programa Kreativna Europa, u sklopu kojeg je i Potprogram MEDIA.

Vjerujem da će Potprogram MEDIA nastaviti podržavati projekte s europskom i međunarodnom dimenzijom, promovirati kulturne i jezične raznolikosti, ali i nastaviti njegovati talente iz različitih zemalja članica te poticati korištenje novih tehnologija za jačanje konkurentnosti audiovizualnog sektora.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
31. srpanj 2021 16:48