Kultura Kultura

godina neravnoteže

Festival svjetske književnosti: U Zagrebu gužva, u Splitu domaće autorice

godina neravnoteže

Puno gostiju stiže s prtljagom velikih međunarodnih priznanja. Paul Beatty prvi je američki dobitnik nagrade Man Booker, Nicola Lagioia laureat je Strege, najveće talijanske književne nagrade, Leïla Slimani dobitnica je Goncourta, Dragan Velikić Vilenice, a Ljudmila Ulicka nema što nije dobila...

Premda se radi o fešti od slova, program sedmog Festivala svjetske književnosti, koji počinje u nedjelju, a traje sve do subote, 14. rujna, najlakše je predočiti osloncem na brojke: u sedam dana Zagreb će pohoditi više od stotinu pisaca, književnih kritičara, znanstvenika, likovnjaka i glazbenika koji dolaze s tri kontinenta i iz 18 zemalja.

Famozni slogan "za svakog ponešto" vrlo često se zna izvrgnuti u vlastitu suprotnost, jer prividno programsko obilje može prikrivati manjak ozbiljno artikuliranih sadržaja. Toga se, međutim, u slučaju "Frakturine" festivalske brend ekstenzije ne trebate plašiti. Jer, popis uglednih gostiju uistinu pokriva široki žanrovski i tematski raspon, od literature s vrhova svjetskih top-lista pa sve do razmjerno hermetičnih tekstova po mjeri sofisticiranih knjigoljubaca.

Ove godine u fokusu je književnost španjolskog jezika, koju će predstavljati uistinu moćna autorska selekcija. Festival otvara Fernando Aramburu, kojemu je nedavno kod nas preveden nagrađivani roman "Patria", potresna priča o baskijskome nacionalizmu i njegovim posljedicama po živote običnih ljudi, koji bi naša publika iz razloga koje, pretpostavljam, nije potrebno detaljnije obrazlagati, trebala pročitati s puno više interesa od publike iz neke od zemalja koje nisu kontaminirane toksičnim šovenskim virusom. Na drugoj strani kreativne vage stoji, pak, hiperpopularni argentinski gestalt psiholog i pisac Jorge Bucay. Osim njih dvojice, stiže još cijeli niz zanimljivih hispanskih autora od kojih su neki kanonizirane veličine, a drugi uživaju u reputaciji nadolazećih zvijezda (Samanta Schweblin, Laura Restrepo, Elena Medel, Carles Torner, George Mario Angel Quintero).

Puno gostiju stiže s prtljagom velikih međunarodnih priznanja. Paul Beatty prvi je američki dobitnik nagrade Man Booker, Nicola Lagioia laureat je Strege, najveće talijanske književne nagrade, Leïla Slimani dobitnica je Goncourta, Dragan Velikić Vilenice, a Ljudmila Ulicka nema što nije dobila. Miljenicima književnih žirija – ali i publike – mogu se, nadalje, smatrati i Burhan Sönmez koji nam stiže iz Turske, Irkinja Eimar McBride, Austrijanac Robert Menasse (kojega se šeretski, ali ne bez razloga, reklamira kao pisca prvoga romana o Europskoj uniji), Srbin Srđan Valjarević, Slovenka Mojca Kumerdej, Francuskinja Maylis de Kerangal... Konačno, na popisu gostiju nalazi se i David Lagercrantz, pisac koji je trilogiju Millennium Stiega Larssona pretvorio u šestoknjižje.

Naravno, kao i svake godine, "uvoznoj" selekciji pridružit će se birana postava domaćih spisateljskih aduta (Marina Vujčić, Olja Savičević Ivančević, Nebojša Lujanović, Jurica Pavičić...).

Pozornost publike sigurno će izazvati i dva zanimljiva okrugla stola. Prvi pod naslovom "Svijet bez zidova" organizira se u povodu tridesete godišnjice pada Berlinskoga zida, a u svjetlu Trumpove najave podizanja barijere na granici s Meksikom i drugih sličnih izolacionističkih projekata. Drugi, "Uloga katedrala danas i sutra", potaknut je požarom koji je devastirao parišku katedralu Notre-Dame.

Njemački filozof Wolfgang Eilenberger održat će predavanje o četiri najveća filozofa prve polovine dvadesetog stoljeća (Benjaminu, Cassireru, Heideggeru i Wittgensteinu), Walter Fanta, Andy Jelčić i Miljenko Jergović razgovarat će o ulozi Robert Musila u europskoj književnosti (neposredni povod ovoj diskusiji izlazak je treće knjige "Čovjeka bez osobina"), a Alessandro Vezossi održat će predavanje o Leonardu da Vinciju.

Posebnu poslasticu predstavlja scensko uprizorenje slavnog predavanja što ga je Miroslav Krleža održao 1930. godine u zgradi Hrvatskog glazbenog zavoda. Iza ovog projekta stoje leksikograf i krležolog Vlaho Bogišić, glumac Ozren Grabarić i redateljica Aida Bukvić.


Uistinu prebogati književni program bit će dodatno začinjen zanimljivim filmskim projekcijama i izložbama, a u večeri otvorenja nastupit će i gitaristički virtuoz Damir Kukuruzović sa svojim gypsy jazz ansamblom. Ukratko, autentičnim librofilima svaka je preporuka suvišna.


Splitski program
Dašak festivalskog šušura protegnut će se sve do Splita, gdje u ponedjeljak, u Gradskoj knjižnici Marka Marulića, gostuje Ivana Šojat, u utorak Aleksandra Kardum, Tanja Mravak i Nada Topić, u srijedu Vesna Z. Mimica, a u četvrtak Darko Cvijetić, jedan od, izvan svake sumnje, najzanimljivijih autorskih glasova ovoga vremena i na ovim prostorima.


Adio, kino 'Europa'!
Festival svjetske književnosti godinama je bio "podstanar" u kinu "Europa". No, nakon što je ta adresa izgubila svoj nezavisni prefiks, program i smisao, morali su pronaći drugo utočište. Od ove sezone to je zgrada Hrvatskoga glazbenog zavoda. Ulaz na većinu događanja bit će slobodan, ali će se večernji programi u velikoj dvorani HGZ-a naplaćivati, pri čemu će svaka ulaznica vrijediti kao vaučer za popust u festivalskoj knjižari.

Naslovnica Kultura