Kultura Kultura

dok dobuje kiša

Bračni i glazbeni par Ivona Bosančić Lasić i Marko Lasić u petak pjevaju Beethovena, ali ne u Meštrovićevu kašteletu, nego u zgradi HNK

dok dobuje kiša

Mladi pjevački par sa sinom živi u Konjskome i žele biti okruženi hrpom unučadi

U petak, u 21 sat, u Meštrovićevu će se Kašteletu u sklopu Splitskog ljeta održati glazbeno-scenski program koji donosi nesvakidašnji portret Ludwiga van Beethovena.

Program se većim dijelom sastoji od Beethovenovih "narodnih pjesama", manje poznatih skladbi koje je pisao po narudžbi Georgea Thomsona, škotskog javnog službenika i sakupljača narodnih melodija.

Nastupit će talijanski ansambl "Umberto Giordano" (violinist Dino De Palma, violončelist Luciano Tarantino te pijanist Marco Moresco), splitski glumac Mijo Jurišić u ulozi skladateljeva nećaka Karla, te mladi bračni par, mezzosopranistica Ivona Bosančić Lasić i bariton Marko Lasić. Lasići su članovi Zbora HNK Split, ona je vanjska suradnica, on je stalno zaposlen, a u zadnje vrijeme prihvaćaju se i solističkih uloga. Redovito se – što znači dvaput tjedno – usavršavaju u opernom studiju splitskog tenora Ante Ivića.

Pjevački par živi u Konjskom, u obiteljskoj kući dvadesetak kilometara od Splita. Lijepo im je tamo, kažu, dijete im odrasta u zdravom i prirodnom okolišu, ali mjesto je malo, sinčiću će trebati i društvo druge djece, kad još malo naraste, trebat će ga upisati na nekakve aktivnosti – ali za sada je dobro, premda potroše čudo goriva odlazeći i vraćajući se s posla u HNK-u Split. A ni jedno nije planiralo "ozbiljno" se baviti glazbom.
Ivona je studirala računarstvo i pohađala Glazbenu školu Josipa Hatzea. Prije toga pjevala je svugdje – u crkvenom zboru i u klapi, ali onda je osjetila da se zamara od "svaštarenja".

– Baš zato sam upisala glazbenu školu, da se pronađem. I profesorica Sanja Erceg Vrekalo me je nakon samo dva mjeseca rada odvela u Beograd na međunarodno natjecanje, gdje sam osvojila prvo mjesto. Poslije sam osvojila još niz nagrada, a lani sam kao solistica nastupila u programu "Filharmonije budućnosti". Sada pjevam u kazališnom zboru, a imala sam i manje uloge u "Trubaduru", "Normi" i "Rigolettu" – kaže Ivona.

Marko, inače apsolvent ekonomije, također je počeo u klapi, pa je nastavio pjevati u Zboru splitske Opere.
– I ja sam osjetio potrebu poraditi na svojem vokalnom aparatu. U kazalištu sam upoznao Antu Ivića, koji je godinama nosio tenorski repertoar, pa smo odlučili vidjeti što mogu ili ne mogu sa svojim glasom, gdje su mi otvorene mogućnosti, a gdje su mi granice. Uz rad s njim pomalo sam sazrijevao u solista. U ovom zadnjem "Rigolettu" pjevam Marulla. Nastupio sam kao grof Luna u "Trubaduru" – nakon te uloge uspio sam odmjeriti svoje sposobnosti i sve mi je puno lakše – a posebno sam sretan što u "Eri s onoga svijeta" tumačim mlinara Simu. Taj mi je karakter baš legao. Premda sam zapravo odrastao u Splitu, dijete sam Dalmatinske zagore, osjećam njezine posebnosti i kolorit. Valjda su proradili neki atavizmi – kaže Marko.

Za koncert koji ih čeka u petak par se već dulje priprema i jako su zadovoljni što su dobili priliku nastupiti na Splitskom ljetu.
– Kompozicije s kojima nastupamo nisu općepoznate, štoviše, i u svijetu se rijetko izvode. Teme su intimni ljudski osjećaji, ljubav, bol, čežnja zbog odvojenosti. Uvršten je i jedan vrhunski ljubavni duet. Te su skladbe tako lijepe i tako pune energije da mi se uz njih u glavi odmah javljaju slike. Stvarno, kao da su to osjećaji naslikani glazbom, kao da je Beethoven kistom pisao te note. Pa ipak, naručitelj Thomson nije bio zadovoljan – očito je želio jednostavniju obradu narodnih melodija, pa je u pismu prijatelju iz 1821. godine naveo kako Beethoven sklada za budućnost, kako se pokazao preučenim i ekscentričnim i, ukratko, da je novac kojim je isplatio skladatelja bačen novac – napominje mezzosopranistica.

Priprema za koncert bila je zahtjevna i zbog toga što Lasići izvode pjesme na četiri jezika, engleskom, njemačkom, španjolskom i talijanskom, a neke su pisane i na dijalektima.

Glumac Mijo Jurišić čitat će pak zamišljena pisma Beethovenova nećaka Karla izdavaču Thomsonu u kojima piše o ujakovoj smrti – i u tim pismima bit će sažeta priča o skladateljevu životu. Ta su pisma djelo Francesca Sanvitalea koje je s engleskog preveo Goran Golovko. Osim narodnih pjesama, na koncertu će se čuti i dijelovi poznatih Beethovenovih kompozicija poput "Mjesečeve sonate" i "Za Elizu" – za koju ni danas još nije utvrđeno tko je bila.

Ivonu i Marka Lasića zapitali smo i o planovima za budućnost. Žele, jednog dana, biti okruženi hrpom unučadi, a sve između trebala bi biti pjesma.

Naslovnica Kultura