Kultura Kultura

PRIZNANJE NAŠEM KIPARU

Skulptura 'Frižider' Ivana Kožarića uvrštena je u zbirku slavnog newyorškog Muzeja moderne umjetnosti (MoMA)

PRIZNANJE NAŠEM KIPARU

Kao pravi i neočekivani poklon i priznanje za 98. rođendan Ivana Kožarića (Petrinja, 10. lipnja 1921.), njegova skulptura "Oblik prostora (Frižider)" iz 1963. uvrštena je u zbirku newyorškog Muzeja moderne umjetnosti (MoMA).


Riječ je o jednom od antologijskih djela Ivana Kožarića iz ciklusa "Oblici prostora", koji je započeo 1962. godine.

Odljev "Frižidera" u gipsu dimenzija 28x25x24 centimetara iz vlasništva obitelji Kožarić, MoMA je otkupila posredstvom berlinske galerije "Gregor Podnar", koja uz hrvatske umjetnike Julija Knifera i Gorana Trbuljaka od 2017. godine zastupa i Ivana Kožarića.

Donatorskim udjelom za otkup njegova djela uvelike je zaslužna i Neda Young, poznata američka kolekcionarka umjetnina hrvatskog podrijetla, priopćeno je iz MSU-a.


U vrijeme stvaranja ciklusa "Oblici prostora" Kožarićevu pozornost privlače ideje o postojećoj, ali nevidljivoj unutrašnjosti i međuprostoru među stvarima kojima daje oblik i tvarnost.

Iste godine kada nastaje spomenuto djelo datira i njegov odgovor na pitanje "Je li moguće načiniti kolektivno djelo?", postavljeno svim članovima neoavangardne grupe "Gorgona" na jednom od njihovih "protokolarnih" sastanaka na koji, u specifičnom gorgonskom tonu, Ivan Kožarić daje apsurdan i duhovit odgovor: "Kolektivno učiniti odljeve u gipsu unutrašnjosti glava svih gorgonaša, nitko ne može biti oslobođen.

Učiniti diskretno odljeve unutrašnjosti nekoliko značajnih automobila, unutrašnjosti garsonijera, stabala, unutrašnjost jednog parka itd. uglavnom svih značajnih šupljina u našem gradu."

Sloboda je rijetka ptica

Taj "Oblik prostora" koji predstavlja unutrašnjost hladnjaka, Kožarić tada izrađuje i u fiberglasu u mnogo većim dimenzijama te ga 1975. godine nakratko postavlja ispred Etnografskog muzeja, kao predložak za javnu skulpturu kao institucionalnu kritiku.

U isto vrijeme kad i "Frižider", Kožarić je u malenim dimenzijama napravio i odljev unutrašnjosti jedne kupaonice, a oba oblika nastala su, kako u katalogu njegove retrospektive "Sloboda je rijetka ptica" zapaža kustosica Patrizia Dander, nekoliko godina prije glasovitog djela "A Cast of the Space under My Chair" američkog umjetnika Brucea Naumana.

Veliki "Frižider", koji je 1975. postavio na ulicu, danas se nalazi u Gliptoteci HAZU-a, dok se u Atelijeru "Kožarić" u stalnom postavu Muzeja suvremene umjetnosti čuva prvi model tog djela izrađen u glini.


Jedno djelo Ivana Kožarića bilo je izloženo i poklonjeno Splitu, i to u sklopu Art ljeta 1987.

Tada je, zajedno s još 12 umjetnika, i on napravio jednu skulpturu koja je bila poklonjena gradu. No, kao i sve skulpture, izuzev "Ruže vjetrova" Jagode Buić, i Kožarićevo je djelo – nestalo.


Kažimir Hraste je svoj rad i rad Ivana Kožarića, vidjevši da grad ignorira skulpture, premjestio u Omiš.

No, u Omišu su oba djela također nestala. Tek su lani na otpadu pronađene skulpture Slavomira Drinkovića "Pusti me proć" i "Hefestov stup" Koste Bogdanovića, koje su prošlog mjeseca i vraćene u javni prostor Splita.


– Najviše mi je žao što sam u Omišu bio postavio i skulpturu Ivana Kožarića.

Za jedan mali gradić, Omiš, skulptura Ivana Kožarića danas – i uvijek! – bila bi nešto fantastično. No, eto, i Kožarića je pojeo mrak – kazao je akademik Hraste Slobodnoj Dalmaciji.


No eto, što nije bilo vrijedno u Splitu i Omišu, svoju je valorizaciju pronašlo u – New Yorku.

 

 

Naslovnica Kultura