Kultura Kultura

LE MÉRIDIEN IZLOŽBE

Otvorena je izložba Vaska Lipovca 'More ljudi i obale': 'zavičajna nostalgija' bila je i postala crvena nit koja se provlačila Lipovčevim opusom od samih početaka

LE MÉRIDIEN IZLOŽBE

Jučer je u hotelu Le Méridien Lav, Split svečano otvorena izložba Vaska Lipovca - More ljudi i obale. Tom prigodom goste su pozdravili Arnoud Zaalberg, generalni direktor Le Méridien Lav, Split i Mario Lipovac i sve zaljubljenike u umjetnost pozvali da do 1. listopada pogledaju ovu iznimnu izložbu.

Izložba je privukla brojne poznate Splićane poput: Anamarije Asanović, Roberta i Miju Pauletić, Mariju i Juricu Pirića, Nedu Makjanić Kunić, Sandru Ledenko, Ivu Perkušića i brojne druge. Umjetnost i autentičnost oduvijek su privlačili pažnju i ostavljali u nasljeđe djela neprocjenjive vrijednosti.

A da hrvatska scena po pitanju vrsnih umjetnika nimalo ne zaostaje za svjetskom dokazuje nova izložba ateljea Vaska Lipovca, koji na jednom mjestu objedinjuje tradiciju i suvremenost u svom prepoznatljivom morskom izričaju. Izložba, koja će se moći pogledati od 19. svibnja do 1. listopada u foajeu hotela  Le Méridien Lav Split, donosi elemente Dalmacije i Mediterana, prepoznatljive boje i pejzaže te zaziva da ju doživite ne samo osjetom vida, nego i vlastitom maštom. Uostalom, najbolja su iskustva ona koja možemo doživjeti u više dimenzija!

LE MÉRIDIEN IZLOŽBE
Fokusiran na neočekivano, Le Méridien predstavlja autentične i inspirirajuće programe. Kombinirajući modernu umjetnost sa svojim europskim porijeklom, Le Méridien stvara atmosferu koja inspirira sve sudionike da uživaju u trenutku u kojem se nalaze te svakodnevnim životnim situacijama. Umjetnici koji izlažu svoje radove u Le Méridien Lavu uglavnom dolaze iz Splita ili imaju značajne poveznice sa Splitom i lokalnom zajednicom. „Chic, cultured, discovery“.... su osnovne vrijednosti Le Méridiena stoga smo ponosni da Vam možemo predstaviti IZLOŽBU Vasko Lipovac

More ljudi i obale

Čudan je svat bio Vasko Lipovac; umjetnik sudbinski ozračen zavičajnošću i tradicijom ali istovre­meno potpuno otvoren suvremenosti. Nikad ovisan o kurentnim trendovima u koje bi uskakao poput slijepog putnika već prvenstveno usmjeren na propitkivanja mogućnosti drugog i drugačijeg likovnog pogleda. A nalazio ga je bez obzira na odabrane likovne forme, na materijal i stilske mi­jene.

Svojevrsna „zavičajna nostalgija“ bila je i postala prepoznatljiva crvena nit koja se provlačila Lipovčevim opusom od samih početaka. Prisutna čak i u onoj ranoj fazi „antropomporfne geometrije“ sa stilizacijama jedrenjaka i riba, zaigranih sportaša od uglačanog metala nalik boćarskim čunjevima ili starih pomoraca i njihovih mladenki svedenih na geometrijske likove. Bili su to začeci osebujne ikonografije kojoj je Vasko — kao rođeni Kotoranin — ostao trajno vjeran; ikonografije koja je u svojoj osnovi dalmatinska i mediteranska.

No nikad očitana kao sankrosanktni totem, kao strogo definiran kanon. Dapače. Bila je predložak za reinterpretaciju, za osobnu reviziju. S obilatom dozom topline i onog suptilnog Lipovčevog humora. Rekao bih i duhovitih višeznačnih „posvajanja“ i resemantiziranja nekih općih mjesta iz povijesti umjetnosti.

Ne samo baroknih interijera kapetanskih tinela s votivnim slikama njihovih brodova, klasičnih portreta brkatih pomoraca ispred svojih lađa i topovnjača već i duhovitog naslanjanja na Magrittea s marinerima kojima je u ustima lula, na glavi kapetanske kape stilizirane
poput polucilindra ili pak stari jedrenjaci. Kao prepoznatljive karake ili radikalne geometrijske stilizacije. Repertoar upotpunjuju crteži, grafike i slike mornarskih spoža, parobroda i jedrenjaka, zaigranih kupača u idiličnom plavetnilu ili pak prijeteće „nevere ča se valja“ — kako bi kazala pjesma — usred kotorskog fjorda...

I ova izložba nije tek pokazna vježba Lipovčeve ikonografije Dalmacije i mediterana već i pametan zbir krajputaša ključnih Vaskovih stilskih mijena i čudesnog puta od geometrijskih redukcija i minimalizma ka „deskripciji“ i figurativnoj stilizaciji. Čak i začetaka erotskog ciklusa koji je prošao dugačak put od geometrije obnaženih „valjaka“ i „kugli“, antropomorfnih „cona“ do prepletenih kuglasto-putenih volumena koji su u kasnijim fazama dobili i jasne fizionomije.

Kao simboli jednog vremena prošlog — a opet i mitske dalmatinske i mediteranske izvanvremenosti— ili pak kao sveprisutni otisci emocionalnog umjetnikovog rukopisa.

Naslovnica Kultura