Kultura Kultura

IN MEMORIAM MILJENKO PROHASKA

Laku noć, jazzeru!

IN MEMORIAM MILJENKO PROHASKA

Glazbeno djelovanje Miljenka Prohaske više je nego impresivno

Miljenko Prohaska preminuo je u 89. godini u Zagrebu. Njegovo je glazbeno djelovanje više nego impresivno. Ne samo da je bio sjajan kontrabasist i član Zagrebačke filharmonije, Simfonijskog orkestra Radio Zagreba, Orkestra Jugoslavenske radiodifuzije, Komornog orkestra Radio Zagreba, sjajnog Zagreb Jazz Kvarteta te mnogih drugih jazz formacija, nego i dirigent koji je godinama ravnao Big Bandom Radio Zagreba, odnosno RTV Zagreb, i plodan autor te aranžer.

Golema glazbena erudicija koju je pokazivao i kao glazbenik instrumentalist i kao autor oplođeni su suradnjama s mnogim vrhunskim glazbenicima svih profila i žanrovskih nagnuća, no jazz je bio i ostao trajna Prohaskina ljubav.

Zagrebački jazz kvartet

U Zagrebačkom jazz kvartetu, koji je 1959. osnovao Boško Petrović, svirao je zajedno s klaviristom Davorom Kajfešom i bubnjarom Silvijem Glojnarićem ispisujući najblistaviju stranicu domaćeg jazza. Bio je to ne samo jedini domaći jazz ansambl s inozemnom karijerom i menadžmentom, nego i prava autorski i izvođački potentna “supergrupa” s prepoznatljivim zvukom i repertoarom vlastitih brojeva.

Svojevrsni zaštitni znak Kvarteta bila su nadahnuta naslanjanja na balkansko folklorno naslijeđe, što je za intenzivnih koncertiranja sve do 1967. – kad se “staje na loptu” i nastupa povremeno zbog Petrovićevih i Prohaskinih mnogih “sporednih projekata” – Zagrebačkom jazz kvartetu jamčilo popularnost i autorsku prepoznatljivost. Posebice u antologijskim brojevima koji su doživjeli brojne kasnije izvedbe, poput amblematske Petrovićeve “With Pain I Was Born”, izvanvremene Prohaskine “Intime” ili Kajfešove “Ornaments”.

Naravno, inozemni nastupi i kontakti donijeli su i brojne suradnje s istaknutim svjetskim glazbenicima, poput klavirista Johna Lewisa, pjevača Big Joea Turnea, trubača Bucka Claytona, tenor saksofonista Stana Getza, trombonista Alberta Mangelsdorffa...

O značaju jazzerske karijere Miljenka Prohaske – koji je, uzgred, kao skladatelj i aranžer i u poznim godinama bio povezan s jazz izvođačima poput znanog slovenskog vokalnog ansambla New Swing Kvartet i čudesnog mješovitog zbora Perpetuum jazzile – možda najbolje govori dirigiranje vlastitim skladbama na 10. Jazz festivalu u Montereyu u Kaliforniji 1967. godine.

Tada je, naime, ravnao orkestrom Dona Ellisa, potvrđujući još jednom da je njegovo uvrštavanje u referentnu “The Encyclopedia of Jazz In The Sixties” znanog Leonarda Feathera itekako bilo opravdano. Nakon što je Zagrebački jazz kvartet prestao djelovati, Boško Petrović, Miljenko Prohaska i Silvije Glojnarić su s trubačem Ladislavom Fidrijem i saksofonistom Ozrenom Depolom, uz povremena gostovanja trubača Arta Farmera, uspješno djelovali i kao Zagrebački jazz kvintet.

Od šlagera do simfonije

Prohaska je bio jednako uspješan i na polju šlagerske glazbe. Bio je direktor Zagrebačkog festivala te je, osim jazz skladbi, pisao i zabavnu, laku orkestralnu, ali i simfonijsku glazbu. Skladbe “Dilema”, “Intima”, “Koncert br. 2” i “Concertino za jazz kvartet i gudače” imale su svjetsku premijeru 1966. u New Yorku, u prestižnom Carnegie Hallu, te u Parizu u izvođenjima Modern Jazz Quarteta, USA Orchestra, Cincinnati Symphony Orchestra i Pariške filharmonije.

Prohaska je pisao i glazbu za radio i TV drame, kazalište, čak 15 cjelovečernjih igranih filmova, a ostaje zapamćen i kao koautor prve hrvatske rock-opere “Gubec-beg” te po orkestraciji za rock-operu “Grička vještica”.

Kao aranžer u pop i zabavnoj glazbi dao je golem doprinos i na antologijskom dvostrukom albumu “Homo Volans” Arsena Dedića. Album iz 1973. zamišljen je i ostvaren kao četverodijelna zbirka stilski rastresite i posve netipične žanrovske “robe”.

Prohaskini aranžmani u brojevima poput “Ponovno ti govorim” bili su avangardni te posve netipični jer su uključivali i atonalne ili disakordne elemente te gotovo “kakofonične” umetke, tipične za mnoge slojevite Prohaskine aranžmane.

Iza Miljenka Prohaske ostao je i pozamašan diskografski opus s biserima poput albuma “Intima” i trostrukog autorskog CD izdanja iz 2006. godine.

ZLATKO GALL

Naslovnica Kultura