U Dresdenu u Njemačkoj 1. srpnja započinje veliko bijenale suvremene umjetnosti "Ostrale 021" na kojoj će radove izložiti 140 umjetnika iz cijelog svijeta, a među njima dvadesetak iz Hrvatske, te nekoliko dosta poznatih imena splitske umjetničke scene: Lana Stojićević, Gildo Bavčević, Glorija Lizde, Toni Meštrović i Neli Ružić.
Bijenale se prvi put odvija u modernističkoj zgradi bivše radničke kantine tvornice "Robotron'", jednog od najvećih proizvođača elektronike u bivšem DDR-u, u samom središtu Dresdena.
Zgrada se smatra jednim od važnijih primjeraka moderne istočnonjemačke arhitekture, tzv. ostmoderne, i simbol je sustavne borbe aktivističke i kulturne scene za očuvanje zanemarene arhitektonske i društvene povijesti Dresdena druge polovice 20. stoljeća, pa je s razlogom odabrana za centralni prostor bijenala.
Ta činjenica povezuje našu Udrugu slobodne veze koja vodi višegodišnju borbu za očuvanje modernističke arhitekture druge polovine 20. stoljeća sa sličnim borbama u Europi, pa su osnivačice udruge Nataša Bodrožić i Ivana Meštrov, poznate po aktivnostima na zaštiti Motela Trogir, uključene u kustoski tim ove međunarodne manifestacije. Uz njih su još u timu Patricija Gilyite (Kaunas 2022) i Krisztian Kukla (Art Quarter Budapest).
Marginalizirani prostori
Osim zgrade Robotron kantine, programi Bijenala se održavaju na više lokacija i u suradnji s brojnim partnerskim organizacijama i institucijama, primjerice Memorijalnim centrom u zgradi nekadašnjeg Ministarstva državne sigurnosti DDR-a ili centralnim kompleksom Gradskog vodovoda Dresden.
"Ostrale" Biennale u Dresdenu treća je najveća međunarodna izložba suvremene umjetnosti u Njemačkoj, koja se kontinuirano održava od 2007. godine, a od 2017. bijenalno. "Ostrale" izložbene prezentacije afirmiraju marginalizirane urbane prostore ili lokacije čiji je status "nejasan", a opstanak ugrožen.
Tema ovogodišnjeg bijenala i naziv centralne izložbe je "Breathturn", "Mijena daha" koja se referira na istoimenu zbirku poezije Paula Celana iz 1967. godine ("U rijeke sjeverno od budućnosti bacam mrežu"), a bavi se i aktualnim trenutkom globalne pandemije.
- Izložba istražuje radikalne vidove koegzistencije, sagledavajući načine na koji dišemo zajedno, kao ljudi, s drugim vrstama i organizmima na zemlji, kao i s našim složenim okruženjima - dodatno je objasnila Nataša Bodrožić.
- Testiranjem promjene perspektive, razmatraju se odnosi između materijalnih uvjetovanosti antropocena, digitalnih imaginarija nove afektivnosti i scenarija još jednog kraja svijeta, potenciranog aktualnim virusnim stvarnostima. Pritom, poezija i poetske reference nisu slučajnost pa ni Celanove pjesme, "jezične rešetke", satkane od tkiva zagonetnih metafora.
Usporavajući ustaljene komunikacijske tokove, aktivirajući osjetilno u sferi limitirane društvene komunikacije, poezija postaje samosvojni kanal govora, kao "jasan izraz pomiješanih emocija".
Između dezorijentacije i reorijentacije, uslijed globalnog pandemijskog šoka, "Ostrale" je prilika za zajedničko promišljanje i potragu za novim smjerom, ujedno ukazujući na postojeće društvene konflikte, odstupanja, ograničenja i slijepe ulice - veli Bodrožić informirajući o procesu stvaranja izložbe:
- Ovogodišnja tema bijenala "Ostrale" definirala se kroz složeni višemjesečni dijalog između kustosa i lokalnih partnera te kompleksan proces selekcije radova pristiglih putem natječaja, nerijetko iz pozicije pandemijske izoliranosti. Pritom su urgentnosti lokalnog konteksta igrale značajnu ulogu.
Na međunarodni otvoreni poziv koji se bavio temama rasta, tokova, strujanja, te različitim okolišnim pitanjima, pristiglo je više od tisuću prijava iz cijelog svijeta - kaže Bodrožić, predstavljajući splitski dio umjetnika u Dresdenu:
- Od umjetnika koji žive i rade u Splitu, na “Ostrale” bijenalu ove godine bit će predstavljeno pet pozicija. S obzirom na kontekst u kojem se odvija odabrali smo niz radova koji se bave sličnim prostorima kod nas.
Primjerice radovi Gilda Bavčevića na Koteksu, video “Balans bijele”, Neli Ružić s Vitićevim “Motelom Sljeme” u Trogiru, video “Stolen Future”, Lane Stojićević, koja gradi futurističke fotografske narative polazeći od kupole bazena “Hotela Zora” u Primoštenu arhitekta Lovre Perkovića “Sunny Side”, svi naglašavaju urgentnost promišljanja budućih scenarija za ove iznimne prostore čiji je opstanak upitan.
Skupljanje soli
Dakle, pitanje očuvanja arhitekture modernizma relevantno je u širim europskim okvirima, ne samo kod nas. S druge strane, radovi izuzetne mlade fotografkinje Glorije Lizde donose jedan osobni pogled na pitanje bolesti i obiteljskih odnosa - sjajna fotografska serija F20.5, a meditativni videorad Tonija Meštrovića “Sol” uklapa se u priču o ekologiji i usporavanju, koja na bijenalu također ima svoje važno mjesto.
Naime, njegov rad reflektira ne tako davne priče u Dalmaciji o siromaštvu i skupljanju morske soli na stjenovitim obalama naših otoka - navodi Nataša Bodrožić.
Inače, u Dresdenu će se predstaviti umjetnici iz 34 zemlje, većinom euopske, no i iz Indije, Singapura, Togoa, Rusije, SAD-a, Kine, Bangladeša, Azerbajdžana i Perua.
"Ostrale 021" dio je projekta Flowing Connections, podržanog u okviru programa Kreativna Europa Europske unije, a trajat će do 3. listopada, sukladno epidemiološkoj situaciji.