"Primijetila sam da si me špijunirao." – "Skrivena poruka" (2018.)
Hoće li "Under The Silver Lake" doći u hrvatska kina? Neće? Hoće! Na sreću pravih filmofila novi film Davida Roberta Mitchella nakon horora "To dolazi", preveden kao "Skrivena poruka", ipak se (upravo) našao na redovnom repertoaru hrvatskih kina, igrajući paralelno kod nas i u londonskom "Prince Charles Cinema". I u svjetskim kinima "Under The Silver Lake" je bio prolongiran za distribuciju nakon premijere u Cannesu, a u hrvatskima se neko vrijeme nalazio u najavama pa odatle nestao. Kapa dolje distributeru što je vratio film i nije odustao od kinodistribucije.
Iako neće privući mase u kina, "Skrivena poruka" spada među najzanimljivije, ako ne i najbolje repertoarne naslove od početka godine i posjeduje kultni potencijal kao filmofilski "movie", pomaknuti spoj Hitchcockova "Prozora u dvorište", klasičnog i modernog L.A. "noira", "mindfuck" misterija Davida Lyncha ("Mulholland Drive"), P.T. Andersonove napušene ekranizacije romana Thomasa Pynchona ("Skrivena mana") i još napušenijeg "Velikog Lebowskog" braće Coen.
Glavni lik, trideset-i-nešto-godišnji "slacker" Sam u tumačenju donedavnog Spider-Mana Andrewa Garfielda, svojevrsni je posvojeni sin James Stewartova "Rear Window" voajera i Big Lebowskog Jeffa Bridgesa koji, zasigurno kao i redatelj Mitchell, voli klasične filmove (njegov zid ponosno krase plakati "Prozora u dvorište", "Drakule", "Psiha"...), glazbu Nirvane i REM-a, "Playboy" i stripove ("Spider-Man" uključen, štosno za bivšeg Petera Parkera), uopće američku popkulturu. Možemo ga nazvati mali Lebowski.
Ljubav prema kinematografiji je naslijedio od majke: u prvim minutama ona ga ushićeno zove na telefon i govori mu da je izvrstan film Janet Gaynor iz 1927. "večeras na televiziji" ("Sedmo nebo"). Prvi "Playboy" je, pak, ukrao od oca, a najdraže izdanje mu je ono iz srpnja 1970. s Janet Wolf na naslovnici. Sam nema pametnija posla nego se napušavati i špijunirati "topless" susjede dalekozorom s balkona iznajmljenog stana u Los Angelesu odakle bi mogao biti izbačen zbog kašnjenja s plaćanjem rente.
U dalekozor mu jednog dana upada nova susjeda, prezgodna plavuša u bijelom bikiniju s bijelim šeširom i psom iste boje. Ona je Sarah koju mlada zvijezda Riley Keough ("American Honey"), unuka Elvisa Presleyja, igra kao fatalnu "noir" ženu s naslovnice ili duplerice "Playboya", utjelovljujući nastojanja čitavog filma. I Sarah je filmofilka, obožava romantičnu komediju pedesetih "Kako se udati za milijunaša", čak i posjeduje Barbie lutke glumica iz tog filma, Merlinke, Lauren Bacall i Betty Grable.
Sarah i Sam će se zbližiti gledanjem "How To Marry a Millionaire" u njezinom apartmanu i romansa je, čini se, na pomolu. Međutim, idućeg dana Sarah misteriozno nestaje bez traga, "kao da se odselila usred noći", ostavivši iza sebe kutiju cipela s Barbikama, Polaroid fotkama i vibratorom, stoga se Sam uživljava u ulogu privatnog detektiva otkrivajući urbane legende i teorije zavjere.
Ima li to kakve veze s njezinim nestankom, kao i nestankom hollywoodskog producenta Jeffersona Sevencea (Chris Gann)? Ili je možda za to zaslužan serijski ubojica pasa koji operira po Los Agelesu? Nije isključeno i da je sve samo plod Samove bujne, hiperaktivne mašte jednom kad zađe u zečju rupu i nađe se u nekakvoj kaleidoskopskoj "zoni sumraka" naseljenoj pripadnicima suludih kultova, "call girl" zvjezdicama u usponu i glazbenicima čija glazba krije skrivene poruke.
"Naš svijet je pun šifri i skrivenih subliminalnih poruka", govore Samu, a nalazimo ih u filmovima, glazbi, časopisima. Od osobita značaja je Samov susret sa starčićem koji tvrdi da je napisao sve važnije glazbene hitove i u njih utkao subliminalne poruke. "Ja sam glas tvoje generacije, sve čemu si se nadao i sanjao je laž", ruši on Samove snove i iluzije. No, unatoč tome što u gotovo svakoj sceni filma izgleda kao da se tek probudio iz sna, Sam još uvijek djeluje kao da sanja, odnosno da je usnuo san istodobno gledajući gore navedene filmove i čitajući "Playboy".
U jednoj sceni Sam će se, mamuran, probuditi pored groba Janet Gaynor, omiljene glumice njegove majke koja ga u tom trenutku zove na mobitel, i to nakon što je gledao neki film na groblju koje otkriva Hitchockov nadgrobni spomenik. "Sviđa li ti se film", pitala ga je tad jedna djevojka, istovremeno kao da postavlja pitanje i gledatelju s ove strane ekrana, znajući da Mitchellov uradak nije za svačiji ukus i ponekad zna biti prebizaran za svoje dobro/loše.
U drugoj sceni, Sarah će se Samu javiti u snovima kao golišava Merlinka u bazenu iz njezina posljednjeg, nikad do kraja snimljenog filma "Something's Gotta Give". A kad Sam zapliva u jezeru s kćerkom nestala producenta Millicent (Callie Hernandez) i ova bude napucana, tonut će prema dnu u identičnoj pozi "zečice" Wolf s naslovnice "Playboya". Interesantno, Callie Hernandez je glumila u "La La Landu" Damiena Chazellea od kojeg Mitchell nasljeđuje postmodernu stilizaciju pedesetih (pokreti kamere, jarke boje, naglašene glazbene orkestracije).
Filmofilija je, ipak, najreferentnija točka filma "Under The Silver Lake" kojim se Mitchell odmiče od formativnih filmofilskih uzora prethodnika "It Follows" poput Johna Carpentera i Wesa Cravena, premda znade podsjetiti da je režirao jedan od najboljih horora novog milenija (silueta u parku) i okreće se "splatteru" (susret s ubojicom pasa i kulminacija nalaska s glazbenikom). "Skrivena poruka" posjeduje logiku (filmskog) košmara kao noćna mora odsanjana i u pola bijelog dana, ne samo noći.
Glumačke poveznice sa Spider-Manom
Samova prijatelja glumi Topher Grace ("Lude 70-e"). Garfielda i Gracea povezuje "Spider-Man". Grace je također glumio u filmu o Čovjeku pauku, točnije utjelovio je njegova neprijatelja Venoma u trećem 'Spider-Manu'.