Marko Jelić, doktor znanosti, profesor na kninskom Veleučilištu i trenutni kninski gradonačelnik, ovih je dana objavio kandidaturu za šibensko-kninskog župana. Iza njega stoji veći broj nezavisnih gradonačelnika i načelnika koji priželjkuju promjene u županiji kojom tradicionalno upravlja HDZ. Hoće li Jelić biti iznenađenje ovih lokalnih izbora i koliko je realno prepoznatljiv u svojoj županiji? Dio odgovara na ta i mnoga druga pitanja naći ćete i u ovom intervjuu koji smo s kninskim gradonačelnikom, prof. Jelićem, obavili neposredno nakon objave kandidature.
Prema vašim ranijim izjavama, dalo se zaključiti da vam je i jedan mandat u politici dosta, i da se više nećete kandidirati. Ipak, odlučili ste se okušati ponovo u izborima, ali ovaj put za šibensko-kninskog župana. Kako ste to "prelomili" s obzirom na raniji stav o angažmanu u politici?
- Želio bih istaknuti da sam govorio o mandatu gradonačelnika, tj. da je jedan mandat gradonačelnika taj koji ću završiti i više se neću kandidirati za tu političku dužnost. Iskreno govoreći nisam se više namjeravao baviti politikom, no dogodile su se neke, po meni, nerazumne stvari za vrijeme gradonačelničkog mandata koje su jasno pokazale da jedan dio problema, i to značajan, za funkcioniranje gradske uprave i provođenje strateških projekata upravo izvire iz Županije. Meni je to neprihvatljivo stanje jer Županija mora biti servis građanima i jedinicama lokalne samouprave na svom području. Zato sam u dogovoru s drugim nezavisnim načelnicima odlučio istaknuti svoju kandidaturu i pokrenuti stvari nabolje.
Cilj i vizija
Očito je da se već neko vrijeme pripremate za kandidaturu jer, kako vidimo, uživate podršku većeg broja općina u ŠKŽ kojima upravljaju nezavisni načelnici. Je li to nastavak već ranije promovirane politike "nezavisnih", odnosno Stranke s imenom i prezimenom?
- Ova odluka je donesena nedavno, prije mjesec dana, iako se u javnom prostoru o njoj nagađalo (bez mene) posljednje dvije godine. Nezavisne kolege iz naše županije i ja smo jasno prekinuli priču sa Strankom s Imenom i Prezimenom nakon što nisu poštovani dogovori o samostalnosti našeg političkog djelovanja. Drugim riječima, krenulo se putem koaliranja s drugim političkim opcijama, a naša ideja je bila ime i prezime. Također naglašavam da je ovo nezavisna politička priča, što je u ostalom i vidljivo kroz naš politički rad u općinama i gradovima gdje smo izabrani. Ako nas građani izaberu, to će se dogoditi i na županijskoj razini.
Je li vaš tim radio istraživanja javnog raspoloženja građana u županiji i jeste li na temelju eventualnih rezultata tih anketa odlučili ići u utrku za župana?
- Mi ne bismo bili uspješni u našim općinama i gradovima da u brojne aktivnosti koje provodimo, ulazimo nespremni, bez jasnog cilja i vizije. Politička klima je naklonjena nezavisnoj političkoj sceni, građani u njoj prepoznaju svoje ideje, očekivanja i budućnost. I što je najvažnije vide rezultate takvog pristupa, sad to žele i na regionalnoj razini, bez negativne selekcije i stranačkog klijentizma.
Zbog čega mislite da aktualnog župana Gorana Pauka, koji ide po svoj peti mandat, u županiji koja slovi kao jedan od najtvrđih bastiona HDZ-a, možete poraziti, što smatrate svojim glavnim adutima?
- Prije svega nisam dosad, a i neću ni dalje komentirati protukandidate. Moj tim i ja imamo jasno zacrtane smjernice kojima smatramo da možemo ovu županiju učiniti boljim mjestom za život svakog žitelja, a ne samo onih koji imaju određene privilegije koje nisu utemeljene na sposobnostima i poštenju, već na pripadnosti određenoj stranci. Svaki građanin može doći u neku, ili sve, jedinice lokalne samouprave koje vode nezavisni u našoj županiji i vidjeti da li je to smjer kojim žele ići. Građanin, glasač, je taj koji bira i odgovornost je na njemu/njoj. Važno je da imaju izbor!
S obzirom da je s vama na listi kao kandidatkinja za vašu zamjenicu Iris Ukić Kotarac, vijećnica NL Stipe Petrine, čini se da posebno računate na potporu primoštenskog načelnika i njegova biračkog tijela?
- Iris Ukić Kotarac je već više od 10-ak godina aktivna u političkom životu Županije, kroz NL Stipe Petrine, i siguran sam da su njene aktivnosti zapažene od šire zajednice. Geslo kojim se vodim je da volim i hoću biti okružen ljudima koji ne laskaju i koji jasno iskazuju svoje stavove te ih potkrepljuju argumentima. Iris je upravo takva i drago mi je da smo tim.
Naravno, Stipe Petrina je dugo u politici i ima svoje biračko tijelo koje prepoznaje uspješnost njegovog djelovanja u Primoštenu i šire.
Članstvo u HDZ-u
Nekad ste bili član HDZ-a. Zašto ste napustili stranku i zašto mislite da kao nezavisni kandidat možete učiniti više nego uz stranačku infrastrukturu i potporu?
- Da, davno sam bio član HDZ-a, ima tome 25 godina. Napustio sam stranku jer sam se odlučio posvetiti drugim, tada meni važnijim pitanjima, a to je obrazovanje i znanost. Politika me više nije zanimala i vratili smo se doma nakon godina progonstva tako da u tom nisam nalazio ni interes niti smisao. Što se tiče nezavisnosti, ona prije svega znači slobodu bez stranačkih okova koji su u biti reprezentacija parcijalnih interesa određenih osoba u strukturama političkih stranaka, a često na štetu društva.
Kad već spominjete stranačku infrastrukturu i potporu jasno je da je lakše na taj način i upravo zbog manjka truda i bez potrebe da budete izvrsni da bi ste bili izabrani, kroz stanku na vidjelo dođu oni koji ne zaslužuju obnašati javne dužnosti, a ipak se nekako „provuku“ i tada kreće dekadencija društva, apatija i nemoć normalnog, vrijednog građanina koji sa svojim sposobnostima ne može doći do izražaja. Zato sam nezavisan.
Sve je više nezavisnih lista i kandidata na izborima. Znači li to da smo političke stranke redom kompromitirali, odnosno višestranačje potrošili, pa sve više imamo personalne, umjesto stranačkih izbora?
- Sve je jasnije da i najveće stranke jako teško privlače najkvalitetnije osobe i stručnjake u svoje redove, nastala je negativna selekcija i kako kaže ekonomist i filozof Peter F. Drucker „Prvorazredni menadžeri zapošljavaju prvorazredne suradnike, a drugorazredni trećerazredne“. Narod to više ne želi, a kako nam je svima voda došla do nosa, niti ne može više trpjeti. Građani žele vidjeti ime i prezime, osobu koja odgovara za svoja djela, a ne nekakvu imaginarnu organizaciju podređenu perfidnim interesima nedodirljive nekolicine.
Izjavili ste da će vam, pobijedite li, prvi potez biti sazivanje županijskih službenika kako biste im objasnili da se prema svima treba ponašati jednako, da nema "šutnje administracije". Što to znači?
- To sam već učinio kad sam prvi dan preuzeo dužnost gradonačelnika Knina. Jednakost se očituje u pravima i mogućnosti da se ta prava konzumiraju. Ako netko čeka mjesecima, ili čak godinama da se netko udostoji odgovoriti na zahtjev koji je upućen javno-pravnom tijelu, onda on nije ravnopravan. Isto tako, ako jedan grad čeka nekakvo mišljenje 358 dana, a neki drugi grad koji ima politički „podobnu“ upravu isto mišljenje dobije za 3 dana, onda građani tog prvog grada nisu jednaki, oni su građani drugog reda.
Zajednički projekti
Obećali ste i redovitu suradnju s načelnicima i gradonačelnicima radi definiranja zajedničke politike koja bi trebala dovesti županiju na višu razinu od sadašnje. U ovom trenutku to zvuči više kao lijepa predizborna želja, negoli kao izgledna praksa...
- Ne bih se složio, mi u Gradu Kninu smo do sada slično koordinirali aktivnosti i projekte sa općinama i gradovima unutar županije. Često bi smo se našli s kolegama i osmišljavali te provodili zajedničke projekte, kao na primjer u gospodarenju otpadom, turizmu, proglašenju Parka prirode Dinara ili vezano za obnovljive izvore energije. Na županijskoj razini bi to trebalo biti još izraženije s puno snažnijim učinkom.
Krenuli ste u kampanju simbolično, s izvora Krke, Krčića. Što ste time htjeli poručiti?
- Počeli smo kampanju na prvi dan proljeća, simbolika je jasna, buđenje i rađanje novog svijeta. A što se tiče izvora Krke, koja je kičma i krvožilni sustav naše županije, poveznica od vrha Hrvatske do Jadranskog mora, Šibenika i Knina, temelja postojanja nas i naše civilizacije na ovim prostorima, odaslali smo poruku zajedništva, ujedinjenosti u ideji da je ovo naš zajednički zavičaj, gdje smo odlučili živjeti i stvarati.
Kad smo počeli promjene u Kninu rekli su nam da nema nikakve mogućnosti dobiti izbore ako zamjenik nije iz BiH, i protivnici su igrali na tu kartu, isto tako neki sad govore da župan mora biti iz Šibenika, po meni to je apsurd. Geografska pripadnost je stvar kulturnog identiteta, u Kninu su napokon svi jednaki i nitko nikoga ne pita od kuda je, samo što može i što zna. Dok se budemo dijelili na temelju nečega što nije osnova za podjele već za udruživanje, nećemo naprijed. Ja se osjećam žiteljem svake jedinice lokalne samouprave u županiji, od tamo imam prijatelje, poznanike, rodbinu i bio bih ništa kad bi ih dijelio od kuda je tko, a ne tko je čovjek, a tko nije.
Svi se u kampanjama kunu u ravnomjeran razvoj, ali u praksi toga nema. Priobalni dio županije daleko je razvijeniji od zaleđa koje se često pretvara u deponij za zagađivačke industrije i djelatnosti. Knin ima problema s lagunama fekalnog i tehnološkog otpada, Drniš sa spaljivanjem kancerogenog materijala, Ervenik s vjetroelektranama...Kako mijenjati odnos prema zaleđu koje ima iznimne prirodne resurse, kako ih napokon valorizirati?
- To je dugotrajan i naporan proces, no princip je jednostavan - željeti promjene i činiti sve što je u tvojoj moći da se dogode. Pomaka nema ili su jako mali zato što vrijedi ona A. Einstein-ova: “Svijet neće biti uništen od strane zlih ljudi, već od strane onih koji ih gledaju i ništa ne poduzimaju.“ Mi smo područje iznimnih prirodnih vrijednosti i kao takvi smo prepoznati i od svijeta, ali što je bitnije, od EU fondova. Novi zamah zaleđu moramo pronaći upravo u zaštiti okoliša i priči oko toga. Valorizirajući našu tradiciju i proizvode koji izviru iz nje kroz turističku ponudu. No turizam je jako krhka gospodarska djelatnost, stoga se treba okrenuti i tehnologijama koje možemo razvijati u našem prostoru. Obnovljivi izvori energije su zasigurno jedan dio tog, Knin gradi Informacijsko-informatički inkubator, Kistanje razvojna prehrambeno-tehnološka postrojenja, Drniš ima Tvornicu oplemenjenih folija koja ulaže iznimna sredstva u inteligentni razvoj, u načelu treba sagledati snage koje imamo i poticati ih. No suština je očuvati okoliš i koristiti ga održivo te omogućiti razvoj na onim resursima koje imamo.
Stranačko uhljebljivanje
Mnogi smatraju da županije treba ukinuti, da svojim dosadašnjim učincima nisu opravdale postojanje i da su de facto služile samo za stranačko uhljebljivanje. Što vi mislite? Kakvu je pomoć Grad Knin imao od županije, konkretno?
- Način na koji sad funkcioniraju županije sigurno potiče takve stavove, i ako se izuzmu neke sjeverno-zapadne, a koje imaju afirmativni pristup svojim zadaćama, to je realnost. Županije su postale mali centri moći kroz koje se provodi određeni oblik političke selekcije u podjeli državnog novca i vidi se namjera da se taj princip ustali i na raspodjelu EU fondova. Način je kriv i zasnovan je na lošim principima, a to nam uništava društvo jer svatko tko se ne slaže u političkom smislu s vladajućom garniturom otežano posluje i napreduje. Jedini način je promjena, i ponovno moram citirati Einsteina:“ Značajni problemi s kojima smo suočeni, ne mogu se riješiti istom razinom razmišljanja na kojoj smo bili kad smo ih stvorili.“
Knin je multietnička sredina, ali bez većih međunacionalnih napetosti. Ipak, svako malo pojave se grafiti s porukama koje su eklatantan govor mržnje, kao ovih dana na brdu Spas...
- Mi jesmo multietnička sredina, živimo iste životne radosti i muče nas isti problemi, nemamo nikakvih ozbiljnih nesuglasica utemeljenih na nacionalnim razlikama. No s vremena na vrijeme pojavi se netko, tko često nije dio naše sredine i naše zajednice, i uradi nešto što nije moralno prihvatljivo te time uzrokuje nelagodu i strah. Policija ih vrlo brzo otkrije te se nadam da iz toga nauče lekciju iz empatije.
Takvog ponašanja imate u svim sredinama i u svim društvima, čak i onima koja imaju daleko razvijeniju i stariju demokraciju od naše. Ipak sretan sam kad vidim zajedničku osudu građana takvih umno ograničenih činova. To znači da imamo empatično društvo, koje osjeća i zajedno prolazi kroz tuđe patnje. Ponosan sam na razum i kršćansko bratstvo svojih sugrađana.
Činjenica je da je Knin, ali i cijela Šibensko-kninska županija, zadnjih godina izložena snažnom depopulacijskom valu. Zašto ljudi odlaze s ovih prostora i kako taj odljev stanovništva zaustaviti?
- Nejednakost i nemogućnost osobnog profiliranja u onom što pojedinca zanima i što želi promijeniti, a to se zaustavlja s afirmativnim pristupom prema svakom pojedincu. Tada se otvaraju vrata poduzetničkom i društveno odgovornom duhu. Što u konačnici ima za rezultat napredak društva.
U Kninu se odljev značajno smanjio i po podacima Državnog zavoda za statistiku broj odseljenih i doseljenih osoba u naš grad je u približnoj dinamičkoj ravnoteži. No važno je za istaći da se građani u Kninu osjećaju jednakima, i po meni je to sukus priče.
Redovni ste profesor na kninskom Veleučilištu gdje ste i tijekom gradonačelničkog mandata primali plaću. Hoćete li s tom praksom nastaviti i ako budete izabrani za župana?
- Nastavnički poziv je moja životna odrednica još od prvog čitanja knjige Pearl Buck „Tvorac grada“, tako da se iskreno nadam da ću moći i dalje održavati nastavu te se baviti znanstveno-istraživačkim radom. Iako je razlika značajna kad ste u Kninu i pet minuta hoda od Veleučilišta i kad ste u Šibeniku sat vremena vožnje. Ne želim da kvaliteta nastave pati i ne želim da studenti budu zakinuti za ono što im ja kao nastavnik imam obvezu pružiti. U svakom slučaju pokušat ću se nekako organizirati, pa donijeti odluku nakon toga.
Ako ne uspijete na izborima, vraćate li se na Veleučilište? Je li to onda i kraj vašeg političkog angažmana?
- Ja sam i sad na Veleučilištu i imam puno nastavno opterećenje, tako da nikad i nisam otišao. Što se tiče daljnjeg političkog angažmana nikad ne znate kuda će vas BOG upraviti, a svi mi imamo snove i želje koje bi voljeli da nam se ispune. Bit će što bude i što treba biti.