Veliko finale je pred nama. Građani će u nedjelju birati ljude koji će u iduće četiri godine voditi njihove gradove, općine i županije. Negdje se pobjednik unaprijed zna, jer je razlika prevelika. Drugdje je pak ishod neizvjestan. A utrka će trajati do posljednjeg glasa.
- Rezultati prvog kruga mogli bi se svesti na jedan zajednički nazivnik, a on se zove promjena. Od četiri velika grada svuda je osim u Rijeci došlo do promjene političke opcije koja je završila kao prvoplasirana i to je glavno obilježje ovih izbora – kaže nam Damir Jugo, dekan Edward Bernays Visoke škole za komunikacijski menadžment.
A kad se voda uzburka, i kad zapušu novi vjetrovi, i strasti uzavru. U ovoj je kampanji bilo huškanja, vrijeđanja, prebrajanja krvnih zrnaca, vrijeđanja obitelji, pozivanja na '45-tu, čak i fizičkih obračuna.
- Drugi krug u pravilu je žešći nego prvi i ako je mala razlika onda kandidat koji zaostaje ide na sve ili ništa. I pokušava iskoristiti svaku priliku. Ako je razlika ogromna, kao što je u Zagrebu, onda kandidat kao Škoro pokušava mobilizirati birače od tri druge opcije: od Mosta, HDZ-a i Bandićeve stranke, koji su ideološki bliži njemu – analizira Jugo.
Škoro je, prema njegovom mišljenju, očito ocijenio da mu je to jedini izlaz da se izdigne od relativno slabog rezultata kojega je postigao u prvome krugu u kojega je ušao. To je razlog zbog kojega je on, smatra naš sugovornik, u prvi plan izvukao svjetonazorsku priču, procjenjujući da mu ona – iako nominalno sa lokalnim komunalnim izborima nema nikakve veze – može donijeti pokoji glas više na desnom spektru igrajući na svjetonazorsku podjelu koja je u Hrvatskoj uvijek bila snažno pogonsko gorivo, posebno na desnici.
- S ideološkom pričom je problem što ona neće motivirati samo desnicu, nego i glasače Tomaševićeve platforme Možemo – ocjenjuje Jugo.
Sven Marcelić, poznati sociolog sa zadarskog Sveučilišta, ocjenjuje pak da je huškačka kampanja ovoga puta više iznimka, nego pravilo.
- U Zagrebu desnica ima tendenciju da retrogradno nastupa, i to je ekstremni primjer. No, u ostalim gradovima vodila se puno sadržajnija rasprava. Puljak i Mihanović raspravljaju o razvoju Splita. I u Zadru i u Rijeci kandidati su govorili o projektima, i to je jedan pozitivan trend – ocjenjuje Marcelić.
U svim tim je sredinama dominantna struja doživljela izazov od strane nove scene ili novog koncepta.
- U Zagrebu se pojavila nova lijeva opcija, u Splitu je na prvom mjestu završio Ivica Puljak, u Rijeci je nezavisna lista bacila rukavicu izazova SDP-u, u Zadru je došlo do ujedinjenja oporbe, a Ričard je dao novu dinamiku sa svojom nezavisnom listom – ocjenjuje Marcelić.
Izvanredni profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu i dugogodišnji analitičar predizbornih istraživanja Dragan Bagić smatra da su se na ovim izborima na udaru našli dosad dominantni akteri u svojim sredinama, poput HDZ-a u Dalmaciji i IDS-a u Istri.
- Riječ je o dugogodišnjim stranačkim utvrdama koje su se našle ne na frontalnom udaru jedne stranke, nego čitave mreže različitih izazivača, koji dolaze sa širokog političkog spektra. Od Marka Jelića u Šibensko-kninskoj županiji, Bože Petrova u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, Marka Vučetića u Zadru, Puljka u Splitu – ističe Bagić.
Što se tiče ishoda, nitko od naših sugovornika nije se želio upuštati u prognozu konačnog rezultata izbora. Pogotovo ne onih najneizvjesnijih splitskih.
- U Splitu nije iznenađenje da je Puljak ušao u drugi krug, ali jest da je dobio više glasova od HDZ-ovog kandidata. Puljak je ostvario velik skok u odnosu na broj glasova koje su iste ili slične opcije dobivale na ranijim izborima u Splitu i to je doista velika promjena – ističe Damir Jugo.
U najvećem gradu u Dalmaciji u nedjelju će se, smatra on, prije svega glasati protiv.
- I birači Ivice Puljka i oni koji to nisu bili u prvom krugu bi mogli glasati protiv HDZ-a, dok će HDZ-ovi birači i dio desnice glasati protiv Puljkove liberalno-lijeve opcije – zaključuje Jugo.