StoryEditorOCM
Izbori 2021Kandidat za gradonačelnika

Jakov Prkić: Kerum ljude vara, kaže da on je sam izgradio Zapadnu obalu. A izgradio ju je novcima građana koje je uzeo od Karepovca zbog čega se davimo u smeću!

24. travnja 2021. - 13:18

Mi smo budućnoST – tvrdi izborni slogan koalicije Pametnog za Split i Dalmaciju, Možemo! i Nove ljevice, a hoće li biti tako i može li ova opcija osvojiti vlast u Splitu, vidjet ćemo za manje od mjesec dana.

Njihov kandidat za gradonačelnika je Jakov Prkić koji je u politiku ušao prije više od deset godina kao predsjednik kotara Lokve, a imali smo ga prilike na djelu vidjeti kroz osam oporbenih godina u Gradskom vijeću: pokazao se kao neumoljivi "vijećnik istražitelj", temeljit do bola u razotkrivanju sumnjivih poslova vladajuće koalicije, ali i uporan "revizor" gradskog proračuna, štetnih odluka i namještaljki na štetu grada i građana.

O kandidatu Kerumu

Jeste li predvodnici antikerumovske koalicije, postoji li uopće ona u ovako rescjepkanoj oporbi?

- Formalno ne postoji, ali postoji volja i kod stranaka i kod građana da se ozbiljno smanji Kerumov pogubni utjecaj na grad. Očito je da Keruma ne zanima mjesto gradonačelnika, interesira ga samo upravljanje gradskim vrijednostima. Ljude vara jefitnom demagogijom tipa: "Ja sam izgradio Zapadnu obalu", a izgradio ju je novcima građana koje je uzeo od Karepovca zbog čega se davimo u smeću.

Priča da je otvorio puste vrtiće, a vidimo da jaslica i vrtića nasušno fali. Hvali se da je izgradio POS stanove, a istina je da je na njima zaradio. Na Brodarici je prodao zemlju za POS, a na Kili je stanove gradila firma njegova nećaka. Predstavlja se kao uspješan poduzetnik, a nema nikakve imovine.

Čak je nezaposlen. Živi od dobrote svoje punice. Iza Keruma ostaje trajno "zaražen" sustav koji je kao i HDZ nakrcao svojim neučinkovitim kadrovima u gradu i u županiji. Ako se građani žele riješiti parazitiranja HDZ-a i Keruma, bit će dovoljno samo da iziđu na izbore jer je izvjesno da ovaj dvojac ispuhuje, nitko im više ne vjeruje osim njihovih uhljeba.

Koliko vam je uzimalo vremena listanje i češljanje stotina gradskih dokumenata i tisuća proračunskih stavki koje su javno dostupne, ali običnim građanima neprohodne?

- Moje osnovno oruđe nije bila vojska nekakvih tajnih agenata, nego, nećete vjerovati, Službeni glasnik grada Splita u kojem se donose različiti zaključci po kojima počinješ istraživati. Drugo su mediji, treće su građani koji dojavljuju različite stvari i treba ih provjeriti. I naravno proračun, koji je sastavljen tako da biste, čim ga vidite, najradije pobjegli. Sve tamo piše, samo trebaju sati i sati iščitavanja, provjera, uspoređivanja za zakonskim propisima... Mi smo se redovito nalazili uoči sjednica Gradskog vijeća i pročešljavali materijale i teme, podijelili bismo se po područjima i tako dolazili na sjednice spremni. Kao vijećnika najviše me bilo strah da ne dignem ruku za nešto što bi zbog moje loše informiranosti i površnosti, moglo nanijeti štetu građanima.

Kako rasvijetliti tajne gradskih dokumenata i odluka?

- Što se tiče građana i medija - tako da se sve objavljuje na web-stranicama, ali na lako dostupan način. Neka se vidi tko je i za koju cijenu dobio dozvolu, štand, štekat... Kad ti podaci budu javno i lako vidljivi, korupcija će se smanjiti odmah! Što se tiče vijećnika, tako da se ne manipulira sa sazivanjem sjednica Gradskog vijeća svakih dva, tri mjeseca pa nas zatrpaju s pedesetak točaka dnevnog reda, a mi tamo sjedimo i raspravljamo po dvanaest sati, dok materijale dobijemo neposredno prije sjednice. Primjerice, tako smo jednom u zadnji tren dobili na stol materijale i odlučivali smo o kupnji prostora za vrtić na Mejašima koji je Grad na kraju platio 8,7 milijuna kuna. To nije odgovorno prema građanima. Gradsko vijeće trebalo bi se sastajati jednom mjesečno, s racionalnim brojem točaka, a materijale vijećnici trebaju dobivati čim budu gotovi.

image
Jakov Prkić
Privatni Album

Posljednja sjednica Gradskog vijeća bila je vrhunac takvog ponašanja, koalicija HDZ-a i HGS-a se raspala, oporba nije izglasala važne izmjene u GUP-u...

- Nije bilo razloga da se ta sjednica zakazuje zadnjeg zakonskog dana s 50, 60 točaka dnevnog reda. Mogla je sjednica biti i mjesec dana prije. Oporba za to ne snosi nikakvu odgovornost. Uostalom niti jedna odluka koja nije donesena neće nanijeti štetu gradu, a spasili smo se od sramote izglasavši nagrade grada i preregistraciju DES-a. Žao mi je što nije donesena odluka o izradi izmjena i dopuna GUP-a, nadam se da će se to dogoditi već na prvoj radnoj sjednici budućeg sastava. Ali da, neslavno je raspušteno splitsko Gradsko vijeće.

Mandat gradonačelnika Andre Krstulovića Opare kako ocjenjujete?

- Iza svakoga gradonačelnika ostat će neki projekti, pa tako i iza Krstulovića Opare. Zbilja sam se nadao da će biti bolji, ali njegov najveći teret, pored bolesti i epidemije korone koja je zaustavila život, bila je koalicija njegova HDZ-a i Keruma. Čini mi se da gradonačelniku soliranje nije išlo, a nije sastavio ni tim ljudi koji bi mu na kvalitetan način pomagali u upravljanju gradom.

Nudio vam je suradnju u Gradskom vijeću na početku mandata, tako ne bi bilo koalicije HDZ-a i Keruma?

- Nudio je s figom u džepu. Tražio je pregovore jedan na jedan samo s Marijanom Puljak i svatko je izašao sa svojom verzijom. Unatoč tome, uvjeren sam kako se HDZ nikad ne bi odrekao Keruma, to je jednostavno - njihov biznis, i u gradu i u županiji. Nas su, s druge strane, zanimali projekti i red, a ne fotelje u gradskim poduzećima i namještanje poslova.

Je li se dio Pametnog koji se s vama odijelio od Marijane i Ivice Puljka "oporavio"?

- Nemamo se mi od čega oporavljati, većina nas je izašla iz stranke. Ivica i Marijana su nam okrenuli leđa zbog drugih ciljeva. Mi smo ostali na razini lokalne politike, a oni su pucali na nacionalnu. Marijana je išla na Sabor, a Ivica nije želio ući u Gradsko vijeće nego se promovirao na nacionalnoj razini kao kandidat za europarlament. S te „odskočne daske“ ubacio se u trku za gradonačelnika iako mu splitski komunalni problemi nisu jača strana.

Problema puna vreća

Kako ste se našli s "Možemo!" i "Novom ljevicom"? Čini se da ste vi u "dotu" donijeli poznavanje gradskih problema, a oni lijevi svjetonazor koji u Splitu uvijek ima dosta glasača pogubljenih lošim SDP-om?

- Ako pogledamo djelovanje "Možemo!" u Zagrebu koji je njihova baza, onda se primjećuje da je to politička platforma slična našoj. U Splitu se ta stranka još razvija, a u našoj komunikaciji ideologija nije važna - premda se i tu slažemo; isključivo smo koncentrirani na gradsku problematiku. Izvrsno surađujemo i nadopunjavamo se.

Je li vam Tamara Visković, čelnica splitskog "Možemo!" teret kao što uporno tvrdi Bojan Ivošević, budući da je nekoć bila šefica gradske kulture, za vlasti HDZ-a?

- Tamara ima biografiju i u njoj se nalazi nikad prije ni kasnije nadmašeni popis ostvarenih projekata u splitskoj kulturi. Što mislite da je građanima važnije; tko je s kim bio u Banovini ili koliko se tada napravilo? Neki su kandidati htjeli napraviti štetu njoj kao kandidatkinji spominjanjem činjenice da je bila članica Gradskog poglavarstva u mandatu u kojem su donesene neke odluke vezane za Marjan koje su se kasnije pokazale spornima, ali o Marjanu su se donosile stotine odluka u više od četrdeset godina i stalno su se mijenjale. Gledajmo što je Tamara sposobna napraviti i što je već napravila gdje god da je bila.

image
Jakov Prkić
Privatni Album

Idemo na probleme i rješenja. S čim biste započeli kao najvažnije u vašem programu?

- Splitskih problema je puna vreća, ali jedan od prioriteta je zbrinjavanje otpada. Budući da je projekt Lećevica još uvijek daleko od ostvarenja, trebala bi nas već sad boljeti glava gdje ćemo s otpadom za koji na Karepovcu ima mjesta još samo za pet godina krcanja ovim tempom. Da bismo toliko dugo koristili Karepovac već sad trebamo odvajati otpad, a u tome smo katastrofalni, na samom dnu ljestvice. Građani bi trebali biti potaknuti na pravi način da odvajaju barem osnovno: staklo, papir, plastiku, biootpad. Trebaju nam reciklažna dvorišta i kompostana. Strašno kasnimo u svemu tome i uskoro ćemo biti zatrpani smećem.

Sljedeći je prema vašem programu promet?

- Promet treba rješavati sistemski, a ne paušalno. Po obodu gradskog središta, primjerice u Sinjskoj, Zagrebačkoj i dijelu Trumbićeve obale, uveli bismo zonu smirenog prometa, tako da se vozila kreću brzinom ljudskog hoda. Istodobno treba sniziti cijene javnog gradskog prijevoza u prvoj zoni za 50 posto, a nakon nekoliko godina javni gradski prijevoz bi bio besplatan. Cilj je poboljšati javni gradski prijevoz do te mjere da se naši sugrađani odluče riješiti drugog ili trećeg automobila u obitelji. Izgradnjom biciklističke infrastrukture također bi se smanjio pritisak automobila. Za sve one koji u naš grad dolaze sa strane, pogotovo turiste, osigurao bi se sustav "Parkiraj i vozi". Ostavite automobil na ulazu u grad i besplatno se vozite javnim gradskim prijevozom. Ljubljana ima takav sustav. Naravno, tu je i dovršetak prometnih žila kucavica koje godinama čekaju na završetak, poput Bračke, Lovrinačke, Vukovarske...

Mlade će zanimati vaš projekt gradskih stanova za dugoročni najam?

- Splitske mlade obitelji sele se u Solin i Kaštela jer ne mogu sebi priuštiti apsurdno skup stambeni kvadrat u svome gradu. Split zbog toga stari i nestaje. Grad bi trebao graditi stanove i omogućiti mladim obiteljima koje nemaju dovoljno velik prihod za stambeni kredit, da dobiju stan u dugoročni najam umjesto POS-a. Beč ima 60 posto stanova koje na taj način iznajmljuju grad ili država. Može i Split.

Grad treba obnoviti stadion

Obećali ste posaditi stabala koliko ih je sad u gradu, ravno 26.963 novih u četiri godine, je li to moguće?

- Bez problema. Do sada su se proračunski novci trošili na svakakve gluposti, a ozelenjivanje Splita, novi drvoredi, parkovi, urbano vrtlarenje, zelene površine u svakom kvartu, vrijednosti su koje ostaju za budućnost. Mislim da danas više nikome ne treba objašnjavati koliko u gradu pretrpanom betonom treba zelenih oaza, što je trend svih odgovornih europskih gradova koji se brinu o kvaliteti života svojih građana. Split bi se trebao pridružiti Sporazumu zelenih gradova (Green City Accord), a ne programu Zelenih gradova Europske banke za obnovu i razvoj koji je prošle godine potpisao gradonačelnik Krstulović Opara.

A mi još ni kanalizaciju nemamo, recimo u Žrnovnici?

- Nažalost, nemamo. Svako naselje u gradu Splitu mora imati jednaku kvalitetu života. Pitka voda i kanalizacija su osnovne potrebe. Nadam se skoroj realizaciji kanalizacije kroz projekt aglomeracije Split-Solin.

Marjan je vječno pitanje?

- Treba što prije razmrsiti čvor oko vlasništva i zaštite i poduzeti konkretne korake poput pošumljavanja inače će otići kvragu. Kaos oko Marjana pravi je primjer štetnog partnerstva HDZ-a i Keruma.

Hajduk?

- Podržavamo sadašnji model upravljanja koji treba nadograđivati i prilagođavati potrebama. Za opstanak Hajduka najvažnija je financijska stabilnost, važnija čak i od trenutnih rezultata.

Struka kaže da je Poljud u očajnom stanju?

- To vidi i onaj tko nije građevinske struke. Izgrađen je, a onda desetljećima zapuštan. Grad treba obnoviti stadion jer je to njegovo vlasništvo.

S kime ćete koalirati ako osvojite većinu u Gradskom vijeću?

- Nećemo koalirati ni s kim, ali podržat ćemo formiranje većine u gradskom vijeću u cilju sprječavanja HDZ-a i Keruma da nastave svoj razorni učinak na grad.

Vrijedni i časni Pranić

Ante Pranić vaš je kandidat za župana?
- Jest i riječ je o iznimno vrijednom, poštenom i marljivom čovjeku koji ima rezultate kao gradonačelnik Vrgorca. Uđe li Pranić u drugi krug, u što ne sumnjam, HDZ neće imati župana nakon punih 28 godina.

Puljak i ustaške budnice

Kako komentirate slučaj Puljkova pjevanja ustaških budnica?
- Ne bih politički poentirao na nečemu od prije trideset godina. Iako svatko odgovara za svoje postupke, veličanje fašizma tada je bilo minimalno zakonski regulirano. Zalažem se i uvijek ću se zalagati svim zakonskim sredstvima za izbacivanje svih ustaških i fašističkih simbola i poruka iz javnog prostora.

Krizme i pričesti Problem je u trendovskim masovnim feštama

U Splitu se pojavio problem pričesti i krizmi u novom naletu pandemije, mislite li da bi ih trebalo odgoditi?

- To je pitanje za roditelje i Crkvu. Prošlog tjedna krizmala se moja kćerka u konkatedrali sv. Petra i don Radojko Vidović je sve izveo prema epidemiološkim mjerama: manje grupe, razmak, maske, dezinficijensi, čak su i pripadnici Civilne zaštite došli.

Nije čak problem u samom obredu koji se može održati i vani, nego u onome što se događa poslije; masovnim feštama koje nisu dio naše tradicije, a postale su trend. Roditelji se toga ne žele odreći i radije se igraju sa životima nego da odgode slavlje. I mi smo imali rezerviran restoran, otkazali smo ga, našli se u malom obiteljskom krugu i dogovorili se proslaviti kad pandemija prođe.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
19. travanj 2024 23:51