Ako su izborne ankete barem približno točne, čini se da Splićani ne žele Željka Keruma za gradonačelnika.
Izborne ankete pokazuju da sa 16,12 posto glasova Kerum za drugoplasiranim HDZ-ovcem Vicom Mihanovićem (23,41%) zaostaje više od sedam posto, a za vodećim Ivicom Puljkom (27,41%) iz stranke Centar više od 11 posto glasova.
Premda ipak treba sačekati službene rezultate, ovaj Kerumov zaostatak prevelik je da bi se mogao tumačiti statističkom greškom. Drugačiji ishod bi značio da su izborne ankete strukturno pogriješile i promašile svoj smisao.
Stoga se već sada možda može reći da Kerum nije prošao. Jedan gradonačelnički mandat (2009.-2013.) tog živopisnog lika očito je građanima Splita bio i više nego dovoljan. Barem nisu pokazali preveliku želju da to još jednom dožive.
Nesuđenom splitskom poteštatu zasigurno nisu pomogli ni brojni „repovi” njegove „poduzetničke slave”, odnosno činjenica da su njegove firme ostale dužne dobavljačima i drugim subjektima stotine milijuna kuna, što su Kerumovi protukandidati obilato koristili u predizbornoj kampanji.
Nešto od toga očito je napokon doprlo do ušiju građana.
Analizirajući veliki zaostatak Keruma za Puljkom, možemo reći i da takav ishod barem dijelom odražava većinski stav Splićana u nedavnom javnom sukobu između Keruma i prvog Puljkova suradnika Bojana Ivoševića, kada je Kerum javno posegnuo za argumentima „krvi i tla”, brojeći Ivoševiću etnička krvna zrnca.
Čini se da je građanima Splita takav tip primitivizma – a nije to jedini Kerumov ispad na tom tragu - ipak dozlogrdio, što su
izrazili gotovo dvostruko većom podrškom Puljku – dakle, posredno i Ivoševiću – u odnosu na Keruma.
Ako je doista tako, to bi značilo da je Split barem donekle civilizacijski sazrio.