Mostovi vijećnici Miro Bulj i Milija Baldić-Lukšić danas su se u Splitu prije početka sjednice Županijske skupštine osvrnuli na proračun i zapošljavanja.
- Zadnja je županijska skupština u ovome mandatu. Apsolutno neuspješan mandat što se tiče Splitsko-dalmatinske županije i po pitanju gospodarenja otpadom, znamo da projekt Lećevica, taj štetni projekta nije zaživio, a 30 milijuna kuna je potrošeno u ludo tako da na nas očekuje kaos. Što se tiče obećanja Vlade o dvije milijarde kuna projekata u našoj županiji, do sada je ostvareno nula.
Što se tiče samog ulaganja u infrastrukturu, navodnjavanja, u prometnu povezanost, primjerice moga Sinja i Cetinske krajine, to je ova vertikala, nula kuna. To područje ostaje prometno izolirano od Splita koji je središte Dalmacije.
Prema tome ova Županijska skupština i župan nisu odradili ono što su obećali i očekujem da će Županije prestati biti protočni bojler pun kamenca gdje ostaje novac za njihova uhljebljivanja i njihove igre, nego da će se u budućim mandatima graditi županija u smislu područja da budu razvojna, da budu projekti odrađivani, a ne samo predizborna asfaltiranja - poručio je Bulj.
Vijećnica Baldić-Lukšić istaknula je kako je Most tijekom protekle četiri godine na svakoj sjednici iznosio probleme, ali i nudio rješenja.
- Ukazivali smo što se može napraviti, ali u režiji HDZ-a zajedno s gospodinom Kerumom i njegovom strankom, nismo imali neke veće pomake.
Veliki dio zapošljavanja u samoj Županiji je na račun knjižice, odnosno svih članova obitelji, bilo da se radi o koncesijama, zapošljavanju i drugim poslovima. U Županiji je u 2019. godini bilo je 255 zaposlenika, a na kraju 2020. njih 524, čemu su priključeni djelatnici ugašenog Ureda državne uprave gdje ih je bilo 246.
Prema izvješću su 23 zaposlenika više, a u dokumentu koji nam je dostavio župan ih je bilo. To je jedan od načina zapošljavanja i uhljebljivanja u Županiji na regionalnoj razini.
Primjer na lokalnoj razini u HDZ-ovoj režiji imamo u Gradu Kaštelima gdje imate zapošljavanje ravnatelja Razvojne agencije i otvaranje novih radnih mjesta bez obzira na to što projekti nisu realizirani iz Europske unije - dodala je Baldić-Lukšić.
Spomenula je i netransparentno trošenje sredstava poreznih obveznika Splitsko-dalmatinske županije:
- Jedan od najboljih primjera je županijski Dom zdravlja. Primjer za to je uređenje ordinacije u Pučišćima koje dođe 625 tisuća kuna, i to bez opreme, namještaja i ostalih sredstava. Znači 625 tisuća kuna za jednu ordinaciju.
Jedna od točaka na sjednici je i rebalans ovogodišnjeg županijskog proračuna, a Bulj je istaknuo kako je svaki rebalans apsolutno nerazvojan.
- To je u biti prebacivanje sredstava iz prošle godine, 130 milijuna kuna i to apsolutno govori koliko je Županija nesposobna po pitanju ostvarivanja projekata. Oni ne služe ničemu nego prebacuju sredstva iz prošle godine u ovaj proračun što govori da nisu trošili novac tamo gdje je trebalo jer novac kad ostaje na računu onda znate o čemu se radi.
Vrijeme je da se razmišlja o smanjivanju i ukidanju županije kako ne bi na ovaj način više funkcionirale jer su one kočnica razvoja lokalnih samouprava. One su krvopije, poglavito u transformiranju sredstava prema najnerazvijenijim područjima.
Svi načelnici i gradonačelnici moraju biti ovisni o nekome tko je u biti feudalac, a to je u ovom slučaju zakon dao županu i županiji na način su oni ovisni o njima i jednostavno ako niste njihov ne možete ostvarivati projekte. Zbog toga je 100 tisuća ljudi otišlo samo iz Dalmatinske zagore. Županije su veliki problem razvoja Hrvatske - poručio je Bulj.
Župan Blaženko Boban nešto kasnije komentirao je kritike na račun proračunskog rebalansa.
- U 2020. godini unatoč pandemiji ostvaren je višak od oko14 milijuna kuna, a taj višak je raspoređen na kapitalne stvari, primjerice tri milijuna kuna za Osnovnu školu Ivan Goran Kovačić u Gori u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Krenuli smo i s projektom "Budi tu" za koji smo planirali u izvornom proračunu negdje oko milijun i pol kuna, međutim i nas je ugodno iznenadio broj prijava. Došlo je 960 prijava, a mogle su se prijaviti samo obitelji koje imaju troje i više djece koji se trenutno nalaze na osnovnoškolskom ili srednjoškolskom obrazovanju.
Veseli nas ta brojka, a samim time morali smo rebalansirati sredstva tako da smo i za to odvojili dodatnih tri milijuna i 200 tisuća kuna. Odvojili smo sredstva i za naš Dom za starije i nemoćne s obzirom na ograničeni broj kapaciteta oko pandemije.
Dio sredstava ide i za komunalne projekte poput proširenje luke u Postirama, obnovu krovišta općinske uprave u Sutivanu i drugih manjih komunalnih projekata. Dakle rebalans proračuna je utemeljen na stavkama koje su kristalno jasne i eksplicitne - kazao je Boban.
Dodao je kako su uveli niz novosti u radu Županije i Skupštine.
- Mnogi već zaboravljaju inicijative koje smo pokrenuli, besplatne udžbenike, sufinanciranje djece u predškolskom odgoju u popodnevnoj smjeni, sjećate se inicijative za Spinrazu, za tunel "Sveti Ilija", jedinstvenog projekta "Tu je tvoj dom", a sada krećemo s novim projektom "Budi tu".
U infrastrukturnom smislu pokrenuli smo niz projekata, poput omiške obilaznice, raspisan je natječaj i za zapadni ulaz u Split, nadvožnjak nad Širinom, a vrlo brzo očekujem i raspisivanje natječaja za tunel Kozjak.
Što se tiče luka, do početka mog mandata nismo imali niti jednu ribarsku luku, a sada ih imamo dvije. Jedna je već u funkciji Brižine, druga je pri samom početku izvođenja, a to je Komiža kao strateška ribarska luka - nabrojio je župan.
Na novinarsko pitanje kako ocjenjuje svoj mandat, župan Boban je odgovorio:
- Ako me pitate može li bolje, naravno da uvijek može biti bolje. Uvijek se može više, ali mislim da smo maksimalno učinili.
Morate razumjeti da je bio vrlo turbulentan mandat. Krenuli smo s velikim požarima 2017. godine, uključujući onaj požar oko Splita, pa poplave u Kokorićima, a već godinu i dva mjeseca prati nas pandemija. U okvirima datih mogućnosti jako dobro smo balansirali.
Prvi čovjek regije osvrnuo se i na projekt tunela Kozjak.
- Već je izabran izvođač za prvu dionicu od čvora Vučevica do samog sjevernog portala tunela, a sada ide natječaj za sami tunel Kozjak. Paralelno s tim, gotova je projektna dokumentacija, a u pripremi je i imovinsko pravno rješavanje problema s južnog portala tunela Kozjaka do ceste D8 odnosno kaštelanske brze ceste, kazao je župan Boban.