Korčulane je nedavno je iznenadila hrabra odluka mlade načelnice Općine Lumbarda Marije Klisure o ograničavanju pristupa vojarni Ražnjić zbog nekontrolirane sječe borove šume. Naime, poluotok Ražnjić je najistočniji dio Korčule, a otočanima je poznat i kao prostor nekadašnje vojarne čiji derutni objekti godinama čekaju revitalizaciju i obnovu. Prekrasna priroda na Ražnjiću koja privlači šetače svoju ljepotu može zahvaliti autohtonoj, dalmatinskoj sorti alepskog bora, no baš je bor zaslužan za nedavno ograničavanje pristupa.
Uhićeni u krađi državne imovine
- Godinama se na Ražnjiću ilegalno sijeku borovi na česticama u vlasništvu Republike Hrvatske koje se protežu od vojarne do obale. Dolaskom na vlast kontaktirala sam Hrvatske šume, naglasila sam kako neću stajati prekriženih ruku i kako ih molim da pojačaju nadzor nad Ražnjićem budući da gospodare tim česticama. Oni su to i napravili, u vrijeme Badnjaka i Božića privedene su tri osobe koje su neovlašteno sjekle borove, napravljena je evidencija u suradnji s policijom, osobe su dobile novčanu kaznu, a mogle su završiti i u zatvoru - otkriva nam načelnica Klisura. Nakon božićnih blagdana situacija s nekontroliranom sječom nije se smirila, ističe načelnica.
Otočani su posjekli nekoliko stoljetnih borova promjera debla i do 70 centimetara. Kako doznajemo od Hrvatskih šuma, neovlaštena sječa borove šume se može kazniti novčano, uvjetnom ili zatvorskom kaznom sukladno Zakonu o šumama, a zavisi o količini posječenog drveća i okolnostima sječe. Načelnica je odlučila tome stati na kraj. -Izašli smo na teren s policijom i Šumarijom Blato-Korčula te smo zaključili kako nemamo drugog izbora, zatvorili smo željeznu kapiju koja je i nekad u prošlosti bila zatvorena u sklopu vojarne. Za sve one koji u blizini imaju maslinike i treba ima pristup vozilom ili mehanizacijom, ključevi kapije dostupni su u Općini Lumabrda, Šumariji Korčula-Blato, Udruzi maslinara-Lumbrada i DVD-u Lumbarda. Ljudi su dolazili s ozbiljnom mehanizacijom izvlačeći velike borove iz šume! Nema smisla da čitav otok dolazi na Ražnjić poslužiti se borovima - ljuti se Marija Klisura.
Ozbiljno narušavanje prirode
Pozadina priče je otočanima dobro poznata, gotovo je javna tajna. Borovi se na Ražnjiću sijeku zbog financijske koristi kako bi se prodavali za ogrjev. Ne radi se o privatnim česticama, ističe načelnica, niti uklanjaju borova kako bi se očistili maslinici što u potpunosti podržava. Radi se o ozbiljnom narušavanju prirode. - Bor se na otoku smatra štetnikom, nametnikom, ali on nam je itekako potreban. Bor je prva biljka koja zaposjeda teren, stvara šumsku podlogu koja je preduvjet za druge vrste kao što je na primjer česvina. Naravno da se Ražnjić mora sjeći kako bi napravili potrebne protupožarne mjere, sanitarna sječa je predviđena u proljeće, no važno je razumjeti važnost bora i njegove prisutnosti u prirodi. Osim toga, bor je dio našeg identiteta, turisti koji dolaze u Dalmaciju vide bor, osjete njegov jedinstven miris i uživaju u tome - objasnila je načelnica Klisura koja je po struci krajobrazni arhitekt pa joj je ova tema i profesionalno važna.
