Kompetentni stručnjak, briselski birokrat, dubrovačko dijete, Plenkovićev kadar, brojni su komentari na izbor Viktora Šobera na čelno mjesto Zračne luke Dubrovnik, te najvažnije državne tvrtke u Županiji. Protekle dvije godine bile su iznimno teške za tvrtku čiji je snažan uzlet i infrastrukturni razvoj usporila pandemija, a od novog direktora se puno očekuje zbog čega su ga jednoglasno podržali svi članovi Skupštine dubrovačke Zračne luke.
Koje su glavne smjernice rada iz vašeg poslovnog plana i projekti koje želite razvijati u ZL Dubrovnik, za koje ste dobili takvu jednoglasnu podršku?
Podrška je bila jednoglasna i ja se zahvaljujem svim članovima Skupštine Zračne luke Dubrovnik na ukazanom povjerenju. Svjestan sam odgovornosti koju preuzimam, ovo vidim kao profesionalni izazov, a svaki izazov je zapravo vid profesionalnog razvoja. Kada govorimo o smjernicama rada i poslovnom planu mogu potvrditi da nastavljamo s provedbom poslovnog plana koji je usvojen prije mog imenovanja, u tom smislu fokus je na uspješnoj provedbi ove sezone i odmah nakon toga krećemo u pripremu ključnih poslovnih ciljeva i planova za 2023. ali i za buduća razdoblja. Već sam naglasio u svojim prvim medijskim istupima da sam zadovoljan činjenicom da je veliki dio infrastrukturnih planova i projekata zračne luke završen, međutim svakako ću i dalje poticati razvoj infrastrukture, posebice onih planova i projekata koji su nam neophodni za daljnji razvoj i svojevrsni poslovni iskorak. Također, želim potaknuti aktivnosti koje će biti usmjerene na daljnje podizanje kvalitete naših usluga prema korisnicima zračne luke i putnicima. Kada govorimo o putnicima želim da radimo na ciljanim mjerama u tom segmentu, smatram da u današnje vrijeme svaka zračna luka treba pratiti trendove i osluškivati želje putnika, oni traže kvalitetnu i brzu obradu od osoblja, svojevrsni sadržaj i doživljaj zračne luke, te što raznovrsniju ponudu. Nastavit ćemo raditi i na povećanju broja zrakoplovnih operacija i putnika koje želimo uslužiti, nastaviti dobru suradnju s dosadašnjim partnerima, ali i raditi na novim partnerstvima te razvijati nova tržišta u onoj mjeri koja nam je prihvatljiva. Naglasak će biti stavljen i na tzv. zeleni aspekt, fokusirat ćemo se aktivnosti vezano uz energetsku neovisnost i općenito na poboljšanje rješenja za upravljanje energijom - to bi trebalo pridonijeti ispunjenju ciljeva samoodrživosti što je jedan trendova u industriji zračnog prometa. Nadalje, vrlo važan razvojni korak koji mi je profesionalno vrlo blizak vidim i u digitalnoj transformaciji i općenito digitalizaciji naših poslovnih procesa, zatim daljnjem razvoju cargo segmenta koji postaje sve zanimljiviji, te poslovnom zrakoplovstvu. Moramo se pripremiti i na regulatorne izazove koji nas očekuju narednom razdoblju, to se prije svega odnosi na uvođenje korištenja održivih alternativnih goriva, implementaciju obveza vezanih uz zaštitu okoliša, te stratešku pripremu za obveze koje se odnose na liberalizaciju pojedinih usluga koje mi kao zračna luka trenutno pružamo.
O vama se malo zna, izuzev da ste Dubrovčanin, a dolazite iz Bruxellesa sa radnog mjesta u Stalnom Predstavništvu RH pri EU. Kakva su vaša dosadašnja iskustva u zrakoplovnoj djelatnosti i kako to da ste se odlučili vratiti doma? Konavljani pitaju i imate li ikakve veze s Konavlima?
Točno je, rođen sam i odrastao u Dubrovniku, posljednjih 11 godina sam proveo radeći u Bruxellesu,tamo sam djelovao u okviru nekoliko diplomatskih zvanja, od prvog tajnika pa do ministra savjetnika. Inače moji radni počeci su vezani uz Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, to je moje prvo zaposlenje i tu sam započeo od najniže pozicije stručnog suradnika pa sve do mjesta načelnika u Upravi za zračni promet. U Bruxellesu sam završio jedan karijerni ciklus, sretan sam jer sam sudjelovao u pregovaračkom procesu pristupanja RH EU, a nakon pristupanja aktivno sam zastupao nacionalne pozicije u Vijeću EU u dijelu zračnog i intermodalnog prometa, te telekomunikacija i informacijskog društva. Također, sudjelovao u pripremama i radu prvog hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, koordinirao sam timovima za promet, telekomunikacije i informacijsko društvo, te kibernetičku sigurnost, te sam bio predsjedavajući dvije Radne skupine Vijeća EU. Što se tiče dijela pitanja vezano u poveznicu s Konavlima - nemam konavoske korijene ako ste na to mislili, međutim u Konavlima imam jako puno prijatelja i tamo se uvijek dobro osjećam.
Koliko ste se, prije nego što ste se odlučili javiti na ovaj natječaj, upoznali sa situacijom u Zračnoj luci Dubrovnik? Situacija je ipak bitno drugačija nego prije pet godina?
Pratio sam sve aktivnosti i razvojne faze Zračne luke Dubrovnik u posljednjih 15-tak godina, smatram da imam dobar pregled događanja, obavio sam i razgovore s užim upravljačkim timom i zadovoljan sam zatečenim stanjem.
Ove sezone svjedoci smo ogromnih gužvi u europskim zračnim lukama koje su se u postpandemijskom razdoblju našle bez kvalificiranog osoblja, u štrajkovima, odgodama letova... Posljedice tih problema osjećaju i naše zračne luke, kako vi gledate na to, kako će se unutar EU ti problemi rješavati?
Da, zračne luke diljem Europe suočavaju se s problemima koji su primarno uzrokovani nedostatkom kvalificiranog osoblja - naime, pandemija uzrokovana bolešću COVID-19 dovela je do toga da su zračne luke tijekom razdoblja pandemije i pada prometa otpuštale radnike koji su u međuvremenu pronašli neka druga zanimanja, te su posljedično tome s povratkom prometa i normalizacijom putovanja nastali problemi koje su na neki način operativno paralizirali zračne luke, a to je opet dovelo kašnjenja i odgode letova. Također, dodatni efekt ove problematike je i reakcija sindikalnih udruženja u pojedinim zračnim lukama koje su odlučile stupiti u štrajkove. Što se tiče mogućih rješenja, smatram da će države samostalno pripremati neka svoja rješenja za izlazak iz ove situacije, znam da recimo Njemačka već radi na tome da se olakšaju procesi izdavanja radnih viza za strane radnike u sektoru zračnog prometa. ZLD nije otpuštala radnike tijekom pandemije i mi se zahvaljujući tome ne susrećemo izravno s ovim problemom, već neizravno zbog problema u drugim zračnim lukama. U odnosu na razinu EU i njihovu reakciju - izdvojio bi da su povjerenica za unutarnje poslove Ylve Johansson i povjerenica za promet Adine Vălean nedavno uputile zajedničko pismo državama članicama u kojem su pozvale države članice na ulaganje potrebnih resursa i dodatnih napora kako bi se dao prioritet provođenju sigurnosnih provjera zrakoplovnog osoblja tijekom ovog izazovnog razdoblja za zračni sektor. U tom kontekstu, stavljen je naglasak na dvije važne političke poluge koje mogu igrati važnu ulogu u poboljšanju učinkovitosti sigurnosnih provjera. Prvo, kako bi se ubrzali postupci, a u isto vrijeme poboljšala sigurnost, države članice mogu razmisliti o uspostavljanu trajnih/tekućih sustava provjere ili sigurnosnih procjena umjesto održavanja sustavnog ponavljanja procesa provjera u redovitim godišnjim intervalima. Drugo, postupci bi se također mogli ubrzati ako se u potpunosti iskoristi postojeća mogućnost dopuštena u okviru važećeg EU zakonodavstva zračnog prometa, odnosno uzajamno priznavanje sigurnosnih provjera u zrakoplovstvu između država članica EU-a. To pretpostavlja zajednički napor između tijela za sigurnost zračnog prometa i relevantnih ministarstava unutarnjih poslova i sigurnosnih agencija različitih država članica, kako bi se bitne informacije stavile na raspolaganje odgovarajućim tijelima u drugim državama članicama kada se to od njih zatraži. Također, sugerira se ubrzanje ulaganja u digitalizaciju granične kontrole, kao što su e-vrata (e-gates), koje bi zračne luke napravila otpornijima da apsorbiraju sve veće i nestabilne putničke tokove.
Prijedlog je Europske komisije o ponovnom korištenju slotova u nadolazećem zimskom redu letenja u omjeru 80:20 koji je bio na snazi prije izbijanja globalne pandemije. Što će to značiti za ZL Dubrovnik?
Postoji inicijativa od strane udruženja prijevoznika kojoj je cilj daljnja liberalizacija pravila korištenja slotova, te sukladno tome Europska komisija planira u rujnu započeti dijalog s državama članicama pod kapom češkog predsjedanja Vijećem Europske unije. Svakako se očekuje i da zračne luke daju svoje inputu putem udruženja zračnih luka Europe, - ACI Europe. Liberalizacija ovih pravila je imala smisla tijekom vrhunca krize uzrokovane pandemijom COVID-19 bolesti, pogotovo u pogledu zaštite okoliša i negativnih financijskih učinaka koje bi uzrokovalo održavanje svih slotova u skladu s izvornim EU propisom. U 2022. je došlo do značajnog, ali svakako ne potpunog oporavka zračnog prometa, usprkos svim poteškoćama u glavnim čvorišnim zračnim lukama i najvećim prijevoznicima u EU, što daje nadu da će konačni prijedlog privremene liberalizacije pravila korištenja slotova u ovom slučaju ići nešto više u korist zračne luke, no dijalog Europske komisije i državama članica tek slijedi što će Zračna luka Dubrovnik pratiti s velikim interesom. Spomenuta izmjena tj. prijedlog Europske komisije za vraćanje omjera korištenja slotova na „staro pravilo 80:20“ ne bi trebalo značajno utjecati na Zračnu luku Dubrovnik jer kapaciteti zračne luke nisu značajno opterećeni u zimskom periodu.
Vaše imenovanje sretno se poklopilo s najavom British Airwaysa kako će nakon gotovo tri godine bez zimskih letova, obnoviti letove između Londona i Dubrovnika. Hoće li biti još takvih letova? Jeste li se upoznali s najavama za zimsku sezonu letenja s našeg aerodroma.
Zimska povezanost će svakako imati prioritet, međutim kako bi bili efikasniji tu će nam svakako trebati i dodatna sinergija s TZ Grada Dubrovnika u pregovorima s zračnim kompanijama. Zračna luka Dubrovnik u zimskoj sezoni 2022/2023, u redovnom zračnom prometu, bi trebala biti povezana sa četiri međunarodne destinacije: Atenom – prijevoznik Aegean Airlines, Istanbul – Turkish Airlines, Barcelonom – prijevoznik Vueling Airlines te Londonom – prijevoznik British Airways. Pregovori oko letova još uvijek traju s prijevoznicima, te očekujemo da će biti dovršeni početkom rujna. Također, bitno je istaknuti charter program prijevoznika Freebird Airlines Europe koji će operirati prema destinacijama u srednjoj i zapadnoj Europi od kraja rujna do početka prosinca 2022. te nastaviti s programom u veljači 2023.
Pred Vama je posao pripreme zračne luke za ulazak u Schengen do proljeća, jeste li upoznati s onim što je do sada učinjeno i što će biti ključno za našu zračnu luku obzirom na letove iz SAD-a i najveći broj putnika koji dolaze iz Ujedinjenog kraljevstva koja više nije u EU?
Priprema zračne luke za ulazak u Schengensku zonu traju duže vrijeme (oko dvije godine) i upoznao sam se s njima. Ispred nas ostaje jedan manji dio prilagodbe koji se odnosi na infrastrukturnu pripremu budućeg non-Schengenskog dolaska koja će biti završena početkom 2023. dok su ostale pripreme, kao što je usuglašavanje raspored letova, komunikacija i koordinacija sa zrakoplovnim prijevoznicima i ostalim dionicima, u tijeku ili već završene.
Kroz novu Strategiju održivog razvoja turizma do 2030. godine koja će uskoro u e-savjetovanje naglasak je na održivosti, povećavanju broja aviolinija, većoj marketinškoj suradnji s tour-operatorima i avioprijevoznicima. Kako ZL Dubrovnik može odgovoriti na smjernice te strategije?
Po pitanju povećanja broja linija Zračna luka Dubrovnik ima za cilj nastaviti i razvijati diversifikaciju i širenje tržišta poglavito uspostavom novih direktnih linija kako bi se smanjili rizici uzrokovani situacijama na pojedinim tržištima. Nastavno na dosadašnju politiku održivog razvoja, naglasak će biti na dodatnom smanjenju emisija CO2 kao i digitalizacijom poslovnih procesa. Nadalje, nadovezujući se na pretpandemijsku politiku poticanja direktnih linija tijekom zimskog reda letenja, predsezone i postsezone ljetnog reda letenja, Zračna luka Dubrovnik se vidi kao nezaobilazni partner sa TZ DNŽ i TZ Grada Dubrovnika i svim ostalim dionicima u turizmu prilikom definiranja i realizacije poticajnih mjera.
Kako vidite promjenu trendova u autoindustriji - šef Ryanaira Michael O'Leary izjavio je da je zbog rasta cijena goriva era jeftinih letova završila?
Izjava mi je razumljiva s obzirom na vremena u kojima živimo i s obzirom na globalnu krizu uzrokovanu ruskom invazijom na Ukrajini koja je dovela do rasta cijena goriva. Međutim, koliko sam vidio iz medija šef Ryanaira se referira na one jeftine i promotivne karte kojih zapravo u prodaji ima tek nekoliko po svakom letu, dok karte u nešto višem cjenovnom razredu, od 19.99€ pa nadalje, zasad ostaju. Kao što sam rekao, ovo situacija će nažalost sigurno potrajati jer rješenje ove krize još nije na vidiku.
Kod nas je stalno aktualno pitanje moguće gradnje zračne luke kod Trebinja. Osim negativnog ekološkog utjecaja na naše šire područje podijeljena su mišljenja o tome bi li ona bila izravna konkurencija ZL Dubrovnik. Što vi mislite?
Iskreno više me brine ekološki utjecaj od same ideje da grade mega projekt zračne luke u blizini Dubrovnika. Mišljenja sam da tu neće biti značajnije poslovne ugroze za ZL Dubrovnik, imamo dovoljno alata da zaštitimo naše interese, dugo će tu još biti tvrda Schengen granica, vidim to više kao besmislen politički projekt, bez ekonomski opravdane računice. U svakom slučaju, to je njihova stvar, međutim mi kao društvo moramo ustrajati na tome da budemo dovoljno glasni i da koristimo sva raspoloživa sredstva kako bi ukazali na nužnost poštivanja ekoloških standarda jer potencijalni ekološki incident izravno utječe na naše živote.
Što mislite o ponovo pokrenutoj inicijativi da zračna luka ponese ime znanstvenika Ruđera Boškovića?
Odluka o promjeni imena Zračne luke Dubrovnik je u domeni Skupštine i ukoliko do se takva odluka usvoji mi ćemo je sa svakako provesti. Mišljenja sam da je Ruđer Bošković jedna od najvažnijih osoba dubrovačke i hrvatske povijesti, te je jedan od najvećih znanstvenika i u svjetskim razmjerima koji zaslužuje svu našu pažnju i poštovanje.