Počela je 34. sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, predvodi je predsjednik Vijeća Marko Potrebica. Prisutno je 20 vijećnika, neki sjednicu prate online.
Današnja sjednica sastoji se od 37. točaka dnevnog reda, među kojima su prijedlog proračuna Grada Dubrovnika za 2021. godinu s projekcijama za 2022. i 2023. godinu, prijedlog odluke o izvršavanju Proračuna Grada Dubrovnika za 2021. godinu, prijedlog odluke o izmjenama Odluke o izvršavanju Proračuna Grada Dubrovnika za 2020. godinu, davanje jamstva Hotelu Gruž d.d. za rekonstrukciju u moderan dom umirovljenika, prijedlog odluke o sastavu urbanog područja Dubrovnika, prijedlog zaključka o sklapanju Ugovora o najmu stana sa slobodno ugovorenom najamninom s Gradskim Kazalištem Marina Držića i mnoge druge.
Na dnevnom redu su, kao i obično, prva vijećnička pitanja, ali je Potrebica predložio da budu zadnja zbg prioritetnih točaka kao što je izglasavanje Proračuna za 2021. Stavio je predloženi dnevni red na glasovanje, što su svi prihvatili.
Željko Raguž upravo govori o vijećniku Matku Munitiću, koji je razriješen dužnosti vijećnika, a zamijenio ga je Pero Brbora koji je pozvan da položi prisegu, što je on i učinio.
Umjesto vijećničkih pitanja, kao prva točka dnevnog reda našao se prijedlog proračuna za 2021. Proračun planiran za 2021. iznosi 579.335.780,00 kuna, dok je projekcija za 2022. 527.276.300 kuna, a za 2023. 583.713.110 kuna.
Proračun je izbalansiran, sadrži razvojnu komponentu, nastavlja kontinuitet ranije započetih projekata i programa te ujedno predstavlja odgovorno i transparentno financiranje svih ciljanih skupina Grada Dubrovnika. Za proračunske korisnike izdvaja se iznos od 81,9 milijuna kuna – već ranije je medijima predstavio proračun gradonačelnik Mato Franković.
Proračun Grada Dubrovnika rastao je proteklih godina, od 2017. kada je iznosio 432 milijuna kuna do 2020. kada je bio planiran na rekordnih 769 milijuna kuna te je uslijed korona krize rebalansom smanjen na 629 milijuna kuna. S današnjih planiranih 579 milijuna kuna na razini je otprilike proračuna iz 2018. godine.
- Ako se turistička sezona pokaže uspješnom, proračun će za 2021, uz rebalanse, biti još i bolji - najavio je na današnjoj sjednici Mato Franković. Glavni razlog rasta proračuna Grada leži u korištenju EU fondova, što je od početka mandata ove gradske uprave isticano kao vrlo važan izvor financiranja kapitalnih projekata te će do kraja ovog mandata Grad zabilježiti više od milijardu kuna ugovorenih EU sredstava, što je veličina čak dva proračuna Grada Dubrovnika, istaknuo je ovom prilikom gradonačelnik. Spreman je projekt za park Gradac, ceste za zgrade HRVI u Mokošici devet milijuna kuna, za Groblje Dubac izdvojit će se pet milijuna kuna. Tu je i 12,8 milijuna kuna za cestu Most dr. F. Tuđmana – Osojnik, 16 milijuna kuna na Lapadsku obalu, javna nabava je pri kraju i vidjet ćemo hoće li biti žalbi, ističe Franković u svom izlaganju.
- Lapadska obala neće koštati građane nijedne jedine lipe - dodao je. Tu su i stanovi Solitudo i sportska dvorana, projekt anglomeracije, odnosno izrada kanaizacijske i vodoopskrbne mreže. Dvorana Gladijatori, iznos koji je planiran je 3.350.900 kuna. Dom umirvoljenika ispod Opće bolnice, milijun i 400.000 kuna je vrijednost projektne dokumentacije. To je jedna od najjačih projekata prijavljen kroz instrument EU-a 'Recovery and Resilience' na europske fondove.
Govorio je i o novoj školi u Ulici Ilije Sarake (14 milijuna) u povijesnoj jezgri, a dozvola za uređenje ove škole očekuje se u idućih 10-15 dana. To je druga škola u mandatu ove gradske uprave, rekao je Franković.
Kreće i rekonstrukcija Jugovog bazena u vrijednosti 16,9 milijuna kuna, najavio je.
Uz velike projekte i dalje će se financirati programi za djecu i učenike poput produženog boravka u osnovnim školama, dar za novorođeno dijete, posebno obiteljima s više djece, obrazovnih materijala i udžbenika, stipendija, subvencija za privatne vrtiće i najam stanova za mlade podstanare, kao i projekti udruga osoba s invaliditetom. Iako Grad nije osnivač, i dalje će se brinuti za zdravstveni nadstandard poput pedijatra u Mokošici, ambulante na Koločepu i hitnog medicinskog tima na Elafitima.
HGSS vrlo nam je bitan i Grad Dubrovnik će ga i dalje financirati, najavio je gradonačelnik, a spomenuo je i skorašnju izgradnju Centra za gospodarenje otpadom u Dubroačkom primorju.
Zbrinjavanje hrvatskih ratnih vojnih invalida moglo bi biti potpuno rješeno uz stanove na Nuncijati, pored onih u Mokošici. Na temu pomoći zakupcima poslovnih prostora i javnih površina, rekao je: Nedavno sam čuo da Grad nije dovoljno pomogao gospodarstvenicima, a Grad je svim zakupcima oprostio plaćanje najma od 10. mjeseca do 4. mjeseca iduće godine. To je 25 milijuna kuna, a cijelu godinu kada zbrojimo, to je 37 milijuna kuna, rekao je Franković. Pokažite mi bilo koji grad u Hrvatskoj koji je jednookratno tako pomogao svoje gospodarstvenike.
Danas ćemo točno saznati tko je za izmjene GUP-a i tko nije. U ovom proračunu nosimo novac za prostorni plan uređenja i izmjene PP-a i GUP-a, naglasio je gradonačelnik.
U proračunu za Ljetne igre ove godine nije bilo ni lipe, iduću godinu ide milijun kuna. Za kamere za nadzor brzine u Rožatu, njih dvije, izdvojit će se 400.000 kuna. Legalizirano je 20 posto cesta na području Grada Dubrovnika, za što je osigurano 400.000 kuna u proračunu za iduću godinu. Za zaštitu i spašavanje na plažama izdvaja se 686.000 kuna, a za Zimski festival 300.000 kuna.
Tatjana Šimac Bonačić prezentirala je amandmane pred SDP-om.
Vidjeli smo puno infrastrukturnih projekata, ali naši su više socijalni i odnose se na najugroženije, rekla je. Postigli bi to skidanjem s konta ureda za poslove gradonačelnika, kako bi se sredstva usmjerila na zdravstvo. Skrb svih onih koji je trebaju ne može se postići zbog COVID pacijenata, posebno onkoloških bolesnika koji se bore i s neisporukom lijekova.
- Zalihe lijekova su pri kraju. Nije dobro da se kaže 'traži se rješenje problema'. Ne krivimo liječnike koji daju preko svojih maksimuma. S tim ciljem smo podnijeli prvi amandman.
Drugi amandman odnosi se na preusmjeravanje sredstava prema osobama s invaliditetom, posebno gluhim i nagluhim koji ne mogu komunicirati s maskom na licu. Stoga Šimac Bonačić predlaže prenošenje sjednica uz pomoć tumača za gluhe i nagluhe osobe.
Treći amandman odnosi se na nedostupne zdravstvene usluge i starije koji su ostali zatvoreni u kućama, bez kontakta s drugima, te činjenicu da mediji stvaraju atmosferu straha i narušavaju ljudsko mentalno zdravlje, koje žele ojačati financiranjem onih koji brinu o mentalnom zdravlju.
Četvrti amandman koji predlaže SDP je dostupnost pripravnika gospodarskoj stabilnosti rada, kako bi mladi sugrađani ostali u svojim sredinama.
Svoj amandman iznijela je i Marina Vučković Matić (HNS): U prijedlogu proračuna za 2021. predlaže da se unesu izmjene na kontu nabavke namještaja, te se novčani iznos raspodjeli na konto skrb o djeci i starijima i pomogne oboljelima od koronavirusa koji već primaju socijalnu pomoć, u jednokratnom iznosu od 1000 kuna. Ljudi nemaju za lijekove i namirnice za podizanje imuniteta, istaknula je Vučković Matić.
Jadran Barač rekao je da se ništa nije reklo o načinima zarade za planirani proračun.
- Nemamo opipljiv dokument, što je zabrinjavajuće. Naša uprava smatra da će iduća godina donijeti 30 posto više poslovanja, ali to su sve lijepe želje. Lijepo je biti optimističan, ali treba nas suočiti s realnim stanjem. Najavljuju se nova zaduženja, a to su opasne i neodgovorne izjave, pogovotvo kad slušamo o problemima u zdravstvenom sustavu. Ravnatelj bolnice je rekao da nema lijekova, građani su pod ovrhama, poticaji države ističu krajem ove godine, slijedi novi val otkaza i ovrha. Ovom se proračunu pristupilo nerealno. Tekući će se proračun još korigirati. U rebalansu će nastati nova rupa. Raspored proračuna mora zadovoljiti troškove zaposlenih, tu treba ići racionalno, nema mjesta za nova zapošljavanja. Prihodi nemaju pokriće za rashode u sljedećoj godini, ja znam da gradonačenlik pokušava umanjiti političku štetu. Mnogi naši sugrađani ovise o stavkama proračuna SDP-ov stav je da treba braniti najosjetljivije skupine građana, javne komunalne usluge, sve drugo postaje luksuz. Trea rezati troškove koji nisu neophodni. Mora se intervenirati u plaće, od najvećih do najmanjih! - izlagao je Barač.
Željko Raguž je rekao da će podržati proračun, posebno stavke stanovi za mlade, Lapadsku obalu, Gradac... Ljuti ga što je za sport predviđeno 20 milijuna kuna, dok je za kulturu predviđeno 77 milijuna kuna, pa prema ovome svaka ustanova u kulturi ima zasebno kao cijeli sport. Na plaće se troši najviše, istaknuo je. Odnos kultura-sport su 7 naprema 1, dodao je.
- Mnogi nisu zaradili ništa od iznajmljivanja, a moraju platiti sve dadžbine! - zaključio je.
Miho Obradović rekao je da je 'kad je čitao ovaj proračun, podsjetio ga je na bajku koju je davno čitao, o caru kojemu je važno bilo samo njegovo ruho. Bilo je nevidljivo, izašao je pred narod gol, nitko nije htio ispasti glup pa nisu ništa rekli, samo je jedna djevojčica rekla Car je gol!'.
- E, pa, gradonačelniče, ovaj proračun je upravo toliko nestvaran! Mi bi sad, da ne ispadnemo glupi, trebali ništa ne reći - rekao je Obradović. Osvrnuo se i na izjavu gradonačelnika koji je rekao, kad bude odlazio sa svoje funkcije, povest će sve koje je zaposlio, a Obradović je, citirajući tu izjavu, dodao da se 'boji da će mu trebati zglobni autobusi da ih sve povede'.
- Za kulturu ide 86 posto samo za plaće, a samo 14 posto na tekuću djelatnost.
Proračun je financijski iskaz određene politike, s time se moramo pomiriti. Ono što me zasmetalo, jest izjava gradonačelnika koji je rekao da onaj koji nije za ovaj proračun, nije ni za izmjene prostornih planova - rekao je u svom izlaganju Vido Bogdanović. - A on sam je tri godine propustio izmijeniti prostorni plan. Zašto su oni ovakvi, o tom potom, ne želim širiti priču. Ali proračun je prilično ambiciozan, da ne rečem nerealan. Ambiciju pozdravljam, to je hrabrost. Tu su projekti koje samo budala ne bi podržala. Ohrabruje informacija o već povučenim sredstvima iz EU fondova.
- Da ne ispadne da je Bogdanović protiv Prostornih planova, podržat ću ga, ali mislim da ćemo biti u prilici da ćemo ih kresat u rebalansima za iduću godinu. Već sam govorio i o kresanju broja zaposlenih i plaća, pa mi reču zašto bi ti nama kresao plaću? Nalazimo se pred godinom za koju nitko ne zna kakva će biti i mislim da smo trebali biti oprezniji u projektiranju našeg financijskog poslovanja - zaključio je.
Nikša Selmani iz Srđ je Grad govorio je o realnosti proračuna.
- EU fondovima se možemo nadati, a ne možemo ih predvidjeti - rekao je i iznio još neke nerealnosti, posebno one stavk ekoje se odnose na rast prihoda od turističke sezone. - O projektu 'Respect the city' ne znamo ništa, gdje su potrošeni novci. Na primjeru Kalamote se pokazalo da se u razgovorima s HZZO-om može uspostaviti ambulanta iako nema dovoljno pacijenata, molim da gradonačelnik to ispregovara i za staru gradsku jezgru - rekao je Selmani.
Maro Kristić rekao je da vjeruje kako gradska uprava nikad nije imala teži zadatak u sastavljanju proračuna nego ove godine.
- Osobno smatram da je proces donošenja proračuna bio nedovoljno transparentan. Proračun je predizborni. Suočavanje sa stvarnim problemima dogodit će se nakon izbora, u svibnju iduće godine. Ne možemo ga nazvati razvojnim jer više od 50 posto otpada na plaće, održavanje vitalnih funkcija i administraciju. istina je da je korona kriza tome pridonijela, ali već prije se s novcem upravljalo kao da će ga uvijek biti više nego dovoljno. Grad je u velikim problemima i koristi zadnje zakonske mogućnosti za zaduživanje. Tu trebamo biti oprezni i racionalni jer ovisimo o oporavku gospodarstva i previe ovisimo o turističkoj sezoni. Puno sam puta govorio o racionalizaciji troškova i štednji. Ne možemo podržati ovaj proračun, a očekivanja su vrlo škakljiva. Bolni rezovi će morati uslijediti nakon lokalnih izbora u svibnju 2021. - istaknuo je Kristić.
Grdaski vijećnik Dustre Rikard Rossetti rekao je da je proračun napravljen kako je jedino mogao biti napravljen.
- Napada se kao nerealan i predizborni, a kako znaju da je nerealan? Kako su došli do toga? Ovo su luda vremena i samo bi baba vračara mogla reći kako ga napraviti. Reći da je proračun bajka je bezobrazno. Tko nama brani da ga rebalansiramo svaku sjednicu? Normalno da oporba mora napadati vlast, ali bih volio vidjeti nešto konkretno, kao amandmane koje je dala Šimac Bonačić - rekao je Rossetti.
Terezina Orlić naglasila je da je teško reći što će biti 2021. godine.
- Tu su i lokalni izbori. Ne bih se posebno osvrtala niti na jednu od ovih stavki. Zanima me samo koliko se do sada potrošilo na dom umirovljenika ispod Opće bolnice i na što se odnosi iznos od 400.000 kuna za iduću godinu? - pitala je.
Mato Franković rekao je da su čuli puno toga istinitog i neistinitog, ali brojke su egzaktne.
- Iznos za plaće je oko 43 milijuna kuna, a za proračunske korisnike taj je iznos 8,67 posto. To je velika razlika od 50 posto! Zbog čega govorite neistine u javnom prostoru? Vidim da se gospodin Kristić jako uzrujao. Trošak svih plaća je 20 posto. Matematika je istina.
- Hajdemo sad malo o zaposlenima. Malo smo harmonika autobusa kupili da bi prevezli sve one koji su zaposleni prije nas. Od 2017. do 2020. u komunalnom i prometnom redarstvu zaposlene su 23 osobe.
- Malo o kreditima. Naravno da se želi prikazati katastrofičnost, iako Grad kao jedinica lokalne samouprave koji je izgubio 200 milijuna kuna prihoda, pomogao je svima. Ukupno zaduženje je 13,68 posto, a iduće godine ističe kredit zbg kojeg će zaduženje još pasti. Mi nismo prezaduženi, to nije istina. Matematika je pokazala tko je car koji je gol, a to nisam ja!
- To nije bila moja tvrdnja, ali referirao bih se - rekao je Kristić, te dodao da matematika nije egzaktna nego apstraktna znanost.
Za plaće je planirano i tih 60 milijuna kuna za vatrogastvo, ali kad na to dodate 70 milijuna kuna kreditnih zaduženja, to je to. Hvala na zaposlenju, ali na jedan način, ja sam svih vas zaposlio - rekao je Kristić.
Uslijedila je reakcija Jadrana Barača.
- Brojevi su egzaktna stvar, tu bih se složio s gradonačelnikom. Osvrnuo bih se na ono koliko je Grad zaradio - 407 milijuna kuna. Pomoči države su 103 milijuna kuna, a Grad je dakle zaradio 300 milijuna kuna. Nije 670! Od tih 300 milijuna kuna, tu je 193 milijuna kuna zaduženja. Od toga daje za sve zaposlene 185 milijuna kuna - izračunao je Barač.
Mato Franković se nadovezao na Krističevu izjavu, da je matematika egzaktna, a ne apstraktna znanost.
Miho Obradović se vratio na govornicu i govorio o troškovima za zaposlene.
- 187 milijuna kuna za zaposlene, plus 5 milijuna kuna. Nije car gol, nego je gradonačelnik gol - rekao je.
- Ako uključimo i profesore i vatrogastvo, to je 32 posto, a ne 50 posto. I nemojte mi vi pričati o zapošljavanju! - odgovorio je gradonačelnik.
Maro Kristić dodao je da u ukupnom iznosu je trošak plaća 187 milijna kuna, neovisno o izvoru. Dio su konsolidiranog proračuna. Kad se doda 77 milijuna kuna kreditnih obveza, to je 260 milijuna kuna, odnosno ukupno 45 posto od ukupnog proračuna. Stanje zaduženosti je još problematičnije. Zakonski prag je 14 posto, a prag u proračunu je veći - iznio je Kristić, te zamolio pročelnicu za financije da to objasni.
U podne je učinjena stanka za provjetravanje.
Prihvaćeni su svi amandmani SDP-a osim onog za kupnju lijekova, a HNS-ov nije prihvaćen iz tehničkih razloga i to je jedini razlog, rekao je gradonačelnik.
- Za dom umirovljenika plaćen je idejni projekt, oko 100.000 kuna, a za glavni i izvedbeni projekt su tu milijun i 200.000 kuna, za koji se dozvole očekuju u prvoj polovici 2021. godine - dodao je Franković.
Šimac Bonačić se zahvalila što su podržana tri amandmana, a osvrnula se na nepodržavanje kupnje lijekova. Mišljenja je da bi se mogao podržati i traži glasovanje od kolega.
Marina Vučković Matić rekla je da bi se uz malo dobre volje ovaj amandman odnosno odluka mogla uskladiti da se pomogne sugrađanima, pa moli da se to učini.
Marko Potrebica osvrnuo se na formiranje proračuna u ime Odbora za prračun i financije.
- Nadajmo se, pored svih političkih razlika, da će se ovaj proračun ostvariti jer bi to značilo i da smo nadišli korona krizu.
Uslijedilo je glasovanje za amandman Tatjane Šimac Bonačić, odnosno SDP-a, o kupnji lijekova. Nije prihvaćen.
Glasovanje za proračun 2021. prošlo je na način da je prijedlog odluke prihvaćen. Potrebica je čestitao gradonačelniku.
Druga točka dnevnog reda - prijedlog odluke o izvršavanju Proračuna Grada Dubrovnika za 2021. godinu - išla je na glasovanje jer je rasprava objedinjena - i prihvaćen je. Isto je i s trećom točkom - prijedlog odluke o izmjenama Odluke o izvršavanju Proračuna Grada Dubrovnika za 2021. godinu - prihvaćen je većinom glasova.
SEDAM SMRTNIH GRIJEHA I NAŠ DOM NISU UKNJIŽENI
Uslijedila je rasprava o prijedlogu zaključka o davanju suglasnosti za izradu Prijedloga odluke o dopuni Odluke o komunalnom doprinosu, u cilju oslobađanja plaćanja komunalnog doprinosa vlasnike posebnih dijelova zgrada za zgrade u ulici Andrije Hebranka od kućnog broja 20 do 32. Točka se odnosi na sedam zgrada koje zovemo Sedam smrtnih grijeha.
- Dva su kompleksa problematična, Naš dom u Mokošici i zgrade Sedam smrtnih grijeha, gdje stanovi nisu legalizirani. Vlasnici su ih kupili, a prilikom kupnje sedamdesetih godina plaćeni su svi doprinosi. Ljudi su onda vidjeli da zgrade nisu uknjižene. Ušli su u proces legalizacije i u konačnici bi trebali platiti nešto što su već platili - pojasnio je gradonačelnik. - Nigdje nismo pronašli građevinsku ni uporabnu dozvolu, pa smo sugerirali stanarima da uđu u proces legalizacije. Ono što je problem, jest da bi ljude trebalo ponovo teretiti i naplatiti penale za nelegalnu gradnju. Ako podržite ovo, tek ulazimo u proces razrade odluke koja bi došla na Gradsko vijeće. Omogućit će se početak pravnog procesa da dođe do legalizacije.
Maro Kristić rekao je da ovaj prijedlog odluke svojevrsan presedan, ali 'mi ga moramo prihvatiti'.
- To je zaostao kostur iz ormara, ali kod onih koji su sve platitli izaziva osjećaj manje vrijednosti. Sutra možemo dobiti zahtjev od bilo koga tko je bespravno izgradio svoj objekt, da ga se oslobodi plaćanja. Još lani smo smanjili komunalni doprinos za bespravne graditelje u odnosu na one koji su po zakonu gradili svoje objekte. To trebamo uskoro promijeniti kao poruku onima koji bespravno grade - rekao je Kristić.
- U naselju Naš dom sam i ja - rekao je Potrebica. - Dobar dio Našeg doma nije riješen. Imamo dvije zgrade u postupku. Pravno je složeno. Imovina, odnosno zemljište koje je bilo vlasništvo zadrugara, sad je vlasništvo Grada. Očekujem isti pravni presedan jer smo, uostalom, to ljudima i obećali - naglasio je.
Točka je jednoglasno usvojena.
HOTEL GRUŽ POSTAJE DOM UMIROVLJENIKA
Peta točka dnevnog reda je prijedlog odluke o dopuni Odluke o reklamiranju na području Grada Dubrovnika. Zbog korona krize, predloženo je da se svi obveznici plaćanja naknada za postavljanje reklama na području Grada Dubrovnika oslobode od ove naknade za prosinac, te siječanj, veljaču i ožujak 2021. godine. Jednoglasno je prihvaćena.
Šesta točka dnevnog reda današnje sjednice Gradskog vijeća prijedlog je odluke o davanju suglasnosti na prijenos koncesije za obavljanje opskrbe trgovina i građana unutar povijesne jezgre s mesnice 'T-bon steak' na istoimeno društvo, s istim vlasnikom, odnosno direktorom Božom Pulićem.
Postojeći koncesionar bio je obrt i prenosi koncesiju na tvrku koju je osnovao. Koncesija se prvo trebala prenijeti na društvo, a onda tek ugasiti obrt, pojasnio je Kristić i upozorio na ovakve odluke. Na glasovanju je prihvaćena ova odluka.
Sedma točka dnevnog reda jako će zanimati građane, posebno one starije – radi se o prijedlogu odluke o davanju jamstva Hotelu Gruž d.d., koji treba rekonstruirati kako bi postao moderan dom za starije osobe. Objedinjena je rasprava o sedmoj, osmoj i devetoj točki dnevnog reda jer se sve odnose na Hotel Gruž, odnosno Dom umirovljenika.
Novi dom u Gružu raspolagao bi s ukupno 48 ležajeva u 32 smještajne jedinice i to 16 jednokrevetnih soba, 13 dvokrevetnih i tri apartmana. Predviđene su i tri jednokrevetne sobe za osobe s invaliditetom, odnosno osobe smanjene pokretljivosti, smještene u suterenu objekta.
Pred dubrovačkim gradskim vijećnicima na ovoj sjednici Gradskog vijeća kao osma točka dnevnog reda našla je točka vezana za istu temu, a to je pijedlog o davanju suglasnosti za zaduženje, odnosno podizanje kredita za rekonstrukciju Hotela Gruž, u kojem Grad ima većinski udio od 88 posto. Kredit bi se uzeo od Erste banke u iznosu od 15 milijuna kuna, a rekonstrukcija postojeće zgrade trebala bi biti gotova u roku od godinu dana nakon uvođenja izvođača u radove. Procijenjena tržišna vrijednost nekretnine je 4. svibnja 2020. iznosila 7.140.000 kuna. Zadnja rata kredita dospijeva na naplatu 1. 11. 2029.
Dom će u konačnici imati nešto više od 1.300 kvadratnih metara bruto površine. Od postojeće građevine zadržat će se 690 kvadratnih metara, dok će se dio garaže i krovište srušiti kako bi se nadogradilo oko 620 dodatnih kvadratnih metara. Ovom prenamjenom zgrade dobit će se koristan prostor podijeljen na suteren, prizemlje, prvi i drugi kat te potkrovlje, uz racionalizaciju troškova i optimalnu kvalitetu smještaja. U suterenu će biti smješten prostor za pogon s praonicom, spremišta, prostor za osoblje te čajna kuhinja, dok će se prostor uprave nalaziti na novoizgrađenom sjeverozapadnom dijelu.
U objekt će se ugraditi dizalo, sve sobe imat će izravan pristup kupaonicama, a gotovo trećina njih će imati lođe. Za dodatnu udobnost korisnika, predviđen je i prostrani dnevni boravak s kafićem te velika terasa.
Izgradnjom doma umirovljenika u Gružu zadovoljit će se dio potrebe smještaja dubrovačkih umirovljenika. Uz planirani novi dom kod Opće bolnice, riječ je o prioritetu ove gradske uprave u segmentu društvene infrastrukture.
Kreditno zaduženje je kod Erste banke i iznosi 15 milijuna kuna s jednom godinom korištenja plus godinom počeka te rokom otplate od 7 godina, što je ujedno i deveta točka dnevnog reda - to jest prijedlog odluke o davanju suglasnosti za davanje založnog prava u korist Erste & Steiermaerkische Bank d.d.
Pored ovog iznosa, bit će potrebno uložiti još oko 3 milijuna kuna na opremanje doma. Budući dom umirovljenika trebao bi zapošljavati 28 zaposlenika.
Sve detalje iznio je direktor Hotela Gruž Vido Raič, koji je rekao da su prisliljeni ići u kreditno zaduživanje jer ne mogu financirati rekonstruciju iz svog poslovanja.
- To je dobar projekt, ali ovo je zaduživanje za projekt koji teško može opstati bez subvencije Grada. Erste banci ćemo dozvoliti da upiše založno pravo na nakretninu - istaknuo je Kristić. - Nisu predviđeni PDV i troškovi opremanja, to je 6 milijuna kuna, a to nije mali iznos. Izazvat će određene probleme. Zanima me jeste li opremanje doma tražili putem EU fondova, a dosta me zabrinulo da su cijene koje su predviđene za korisnike su jako visoke - 10 do 11 tisuća kuna, a subvencija Grada 3 i po tisuća kuna. Ne sumnjam u dobre namjere, ali to je samo 48 kreveta koji bi mogli značajno financijski opteretiti Grad Dubrovnik - naglasio je Kristić.
- Izgradnja ovog doma je naslijeđen projekt, a isključiva mu je namjena dom umirovljenika - odgovorio je Franković. Prije nisu ni postojali europski fondovi, tek novim ugovaranjem za iduće sedmogodišnje razdoblje se omogućava izgradnja sportskih dvorana, vrtića, škola i domova umirovljenika. Hotel Gruž neće voditi dom umirovljenika, treba osnovati ustanovu. Nećemo ih osnivati pet, bit će jedna koja će voditi i ovaj dom i onaj ispod bolnice. Kad država preuzme plaćanje medicinskih sestara, njegovateljica i ravnatelja, ta će cijena za korisnike pasti - zaključio je.
Jadran Barač se javio za riječ.
- Ovo je jedna nekretnina koju definitivno Grad treba privesti svrsi, ali pitanje je kad i kako. U Dom ispod Medareva uložit će se 200 milijuna kuna, a čeka nas neizvjesno razdoblje. Teško je očekivati, s obzirom na sva opterećenja, nova zapošljavanja medicinsih sestara i njegovateljica koje mahom odlaze u inozemstvo. Ne osporavam svrhu, ali ovo nisu tekuće socijalne mjere. Ovaj će s PDV-om biti 20-tak milijuna kuna, malo problematično. Hotel Gruž treba pošto-poto nastaviti uslugu pučke kuhinje - rekao je Barač.
Za repliku se javila Katarina Doršner, rekavši da preko 500 osoba čeka svoje mjesto za Dom za starije Dubrovnik, te još 300 za Domus Christi.
- Što se tiče nedostatka kadra, slažem se, ali kako to da ne nedostaje suvenirnica i ugostiteljskih objekata, a nedostaje medicinskog osoblja, što otvara pitanja obrazovanja.
Vido Bogdanović je rekao 'da bi trebao biti sretan i veseo što se taj projekt koji je započeo prije 20 godina konačno realizira'.
- Vidimo sve kontroverze kad su domovi u pitanju. Fali smještajnih kapaciteta. Objektivno je ovo mali kapacitet, koji zahtjeva ogromnu infratsrukturu i puno stručnih ljudi. No, tu smo gdje jesmo. Ovo je zaduženje koje će se materijalizirati u objekt koji je potreban Dubrovniku. Pitanje je kako to voditi. Stvara se opasnost segregacije, na one koji imaju novaca i one koji nemaju. Veliko je pitanje kako poslovati. Valjda će se naći soldi kako to vraćati - rekao je Bogdanović.
Maro Kristić je rekao da vjeruje da ni ovi bogati ne bi mogli skrbiti o svojima po ovako velikim komercijalnim cijenama.
Vido Raič je dodao da je natječaj za izvođača bio i pristigle su 4 ponude, o čemu će više nakon realizacije kredita.
U ime Kluba DDS-a Terezina Orlić je izrazila čuđenje i iznenađenje da nadzorni odbor nije pretvorio Hotel Gruž u d.o.o. jer bi time uštedio 60.000 kuna godišnje.
- Hotel Gruž nije dobra lokacija za dom umirovljenika. Znamo da je potpisan ugovor i zašto je to napravljeno u vrijeme Vida Bogdanovića. Klub vijećnika DDS-a će podržati zaduženje da nam se slučajno ne bi prigovorilo da kočimo ovakve investicije. Ali još jedanput postavljamo pitanje - jesu li svi drugi dioničari izdali sve potrebne garancije ili ćemo pogodovati drugim dioničarima, a što je nezakonito? Predlažemo gradonačelniku da to razmotri s pravnim stručnjacima, da ova odluka ne bi bila predmet istrage ili nečeg što je protuzakonito, na način da smo pogodovali nekim privatnim vlasnicima - zaključila je Orlić.
- Platit ćemo pola milijuna kuna po krevetu u budućem domu umirovljenika - javila se za repliku Marina Vučković Matić, te dodala da se nada da se ta cijena rekonstrukcije neće povećavati kroz anekse ugovora.
- Ako bude ovakva cijena po korisniku, ne znam tko će to plaćati - rekla je Tatjana Šimac Bonačić i pitala je li planirani kafić samo za korisnike ili komercijalan, na što je dobila odgovor da je samo za korisnike.
- Nemamo alternativu. Ja sam danas u nekim srednjim godinama, sutra sam star. Hajdemo izglasati ovo - poručio je Potrebica.
- Puno je neodgovorenih pitanja. Hoćemo li morati izdvajati pet, šest milijuna kuna za ovaj dom? To znači da ćemo morati zakinuti druge proračunske korisnike. Društveno je opravdano i korisno, ali nije racionalno. Puno je pitanja na koja nemamo odgovor. Ne možemo poduzimati sve investicije na krilima optimizma. Moramo paziti kako raspolažemo proračunskim novcem - poručio je Kristić.
- Ovo nije socijalna mjera ako je 11.000 kuna po korisniku - ustvrdio je Barač.
Potrebica je objasnio ovaj iznos.
- To je iznos bez ikakve subvencije. Ne postoji nijedan dom koji je građen javnim sredstvima, a nema državnu subvenciju. Cijena mjesta jest 11.000 kuna, ali će biti subvencionirano. Jedna je 3500 kuna iz proračunskih sredstava. Cijena će biti prihvatljiva i za osobe s prosječnom mirovinom. Radimo dom blagostanja za naše sugrađane, a ne za bogate - rekao je Marko Potrebica.
- Naša država sljedeće godine neće imati ni za burek. Ni za mirovine ni za lijekove, a mi planiramo subvenciju od 3000 kune, znači ostaje 8000 kuna za korisnika. Pomoći stoje u zraku. Imam osjećaj da će se ovaj objekt nekome prodati jer ga nećemo moći održavati - uzeo je riječ Barač.
Potrebica je replicirao da gradu treba dom, da ga ljudi zaustavljaju i pitaju kada će biti izgrađen jer su liste čekanja jako duge.
Barač je rekao da su dionice UTD Raguse plaćene 17 milijuna kuna u kešu pa pitao 'koga Vi pravite blesavim?'
- Grad Dubrovnik neće danas davati novce, nego jamstvo. Točka se zove odluka o davanju jamstva - rekao je za govornicom gradonačelnik Franković.
Miho Obradović rekao je da je jedino pitanje je li sad pravo vrijeme, a ne treba li nam dom.
- Jesmo li mogli pričekati pa se prijaviti na europske fondove? Svi se slažemo da dom treba, ali budite sigurni, ako se ovo usvoji, da ćemo pratiti potrošnju novca, da se ne dogodi nova škola u Mokoici ili cesta Pobrežje - rekao je Obradović, te istaknuo da su mirovine naših sugrađana jako male, a ne 6 ili 7 tisuća kuna.
Blaž Pezo je rekao da je potreba za domom očigledna.
- Dobro znamo da on i onaj kriminalac koji ga je podržava osam godina dok su harali gradom nisu ništa napravili,a sad nam drži prodike, suvišno je komentirati ispade kolege Obradovića - rekao je Pezo.
- Kad su vam drugi Obradovići donosili testove, znali ste prezime - odgovorio je Miho Obradović Blažu Pezu, koji mu je odgovorio da nikad nije jeo i pio s kriminalcima.
- Nigdje ga više ne spominjete. A ove insinuacije na sudačke ispite su smiješne, Vas već svuda zovu Nevistić - odgovorio mu je Pezo.
Upozoreni su da se ponašaju u skladu s Pravilnikom.
- Vi i Vaš bivši gradonačelnik niste ništa učinili u vezi doma. Vaš gradonačelnik nije donio ni lipe iz europskih fondova - naglasio je Pezo.
- Ako sam ja rekao je li vrijeme za dom ili ne, gdje tu vidite pametovanje? Prije tri godine ste rekli da je anglomeracija nemoguća, a evo je danas - rekao je Obradović.
Mato Franković je rekao da ne može vjerovati da je Obradović izgovorio ovo što je izgovorio.
- Znate li koliko su puta produženi uvjeti iz Hrvatskih voda da Dubrovnik uopće može ostati u anglomeraciji? Ustrajali smo i uspjeli dovesti projekt do kraja. Taj projekt je tada, u vaše vrijeme, bio pred propasti. Uređaj za more bio je u Libertasa, među autobusima - rekao je Franković.
Pezo je rekao da očekuje ispriku Miha Obradovića zbg objede o sudačkim ispitima.
- Molim da Miho Obradović kaže kako se izgovara njegovo prezime jer ću ga ubuduće uvijek tako izgovarati - rekao je Pezo.
Nikša Selmani iznio je nekoliko stvari na koje treba paziti u vezi doma umirovljenika. To je kapacitet, dostupnost i pitanje hoće li se jamstvima opteretiti Grad Dubrovnik.
- EU fondovi bi sigurno smanjili taj teret. Je li se išta pokrenulo po pitanju sredstava EU fondova? - pitao je Selmani.
Dubrovači gradonačelnik rekao je da nova europska perspektiva počinje 2021. godine. Hotel Gruž d.d. nije obveznik javne nabave, ali je napravio taj proces kako bi se refinancirali određeni projekti.
- Zbog toga smo radili nešto što nismo bili u obvezi - rekao je Franković.
Sedma točka dnevnog reda, davanje jamstva Hotelu Gruž d.d., prihvaćena je. Prijedlog točke za zaduživanje također, kao i deveta točka dnevnog reda - davanje suglasnosti za davanje založnog prava banci.
Kao deseta točka dnevnog reda, koja vijećnike čeka nakon pauze od 45 minuta jer se završetak sjednice očekuje oko ponoća, naveden je prijedlog odluke proglašenju svojstva komunalne infrastrukture kao javnog dobra u općoj uporabi, skalinata „Podljut“ i pješačke ulice Masarykov put - obala uz zapadni dio hotela Adriatic.
Otvorena je rasprava i javio se Maro Kristić.
- Imamo opisano skalinatu i ulicu, ali ne znam tko od nas vijećnika može zaključiti o čemu se radi, s kojom namjerom i za što glasamo?
Pročelnik Šutalo kaže da je dostavio Grad skicu izmjere, a Marko Potrebica je rekao da su dobili link u e-mailu. Šutalo je rekao da je 2018. godine stupio na snagu novi zakon o komunalnom gospodarstvu, pa dvije skalinate - jedna u Orašcu i druga sa zapadne strane hotela Maestrala - tražili su da je uknjiže na Grad Dubrovnik.
- Cesta smo dosta uknjižili, sad je red na ovo - rekao je Šutalo.
Dolores Lujić je pitala gdje se to nalazi i zabranjuje li se parking.
Radi se o skalama do mora, rekao je Šutalo, a ne o prostoru gdje su rampe. Točka je jednoglasno usvojena.
Povela se rasprava o jedanaestoj točki dnevnog reda današnje sjednice - prijedlogu odluke o raspoređivanju sredstava iz Proračuna Grada Dubrovnika namijenjenih financiranju političkih stranaka i vijećnika s liste grupe birača Gradskog vijeća Grada Dubrovnika u 2021. godini. Za njih se iz proračuna osigurava 440.000 kuna.
- Ne znam tko je radio na ovom materijalu, ali vidjljive su nelogičnosti - rekao je Željko Raguž. - Postoje tri stranke koje imaju tri vijećnika, a trebale bi dobiti po 50.000, odnosno 30.000 kuna. Ovdje je niz grešaka i nelogičnosti pa bih volio da mi netko objasni.
- Više se izdvaja za vijećnicu nego za vijećnika - pojasnio je Franković.
- Vijećnik je 3500 kuna, a vijećnica 3850 kuna - dodao je Potrebica. - Nema šanse da dobijete manje - odgovorio je Ragužu.
- Srđ je Grad podržava financiranje političkih stranaka i vijećnika, ali smatramo neprimjerenim da se sav iznos potroši na predizbornu kampanju u prvih pet mjeseci iduće godine. Tražimo da se iznos od 440.000 kuna smanji na 200.000 kuna, što je 700 po vijećnici i 630 po vijećniku. To već dugo tražimo i nevjerojatno da se u ovo doba korone ova praksa nije promijenila - rekao je Nikša Selmani.
- Najveći oblik populizma i prevare. Imate stranke koje su predlagale ukidanje financiranja, a te novce nikad nisu uplatili u Caritas. Mi nemamo privilegiju poći u udrugu u Lazarete. Vi gospodine Selmani slobodno budite humani i dajte donaciju - odgovorio je Raguž.
- Možemo čestitati svi skupa Nikši Selmaniju jer su odlučili osnovati političku stranku pa će bolje razumjeti kako funkcioniraju stranke - rekao je Franković.
- Puno smo donacija dali, da Vi ne bi u deset mandata mogli toliko dati - odgovorio je Selmani Ragužu.
- Kažu da bi ukidanje financiranja potaknulo korupciju, ali u nas stranke, što imaju više novaca iz proračuna, to su korumpiranije. Znači, financiranje stranaka nije lijek protiv politilčke i financijske korupcije - rekao je Bogdanović, kojemu nije jasna diskriminacija koja više plaća podzastupljeni spol (trenutno žene) od drugog spola.
- To je retardirano shvaćanje odnosa među spolovima - rekao je. - Kakav je to zakon? Nitko ženama ne brani da se bave politikom. Isto kao što mene nitko ne tjera da se bavim politikom. Žene su u ovom društvu drugotne i svaki drugi misli da je u redu opalit joj šamarčinu. Ovo je obično potkupljivanje u mom sustavu vrijednosti. Žene su istovrijedne kao mi. I slažem se, manje su plaćene. No, stimulacija je opasna riječ.
- Moram reći da sam iznenađena sa stavovima našeg kolege Bogdanovića - rekla je Tatjana Šimac Bonačić - To je stimulativan način koji privlači žene u političko djelovanje. Po zakonu postoje i kazne ako na listama nema žena.
- Koje je to retardirano društvo? - zapitao se s govornice Krešimir Marković.- Ljudi ne koriste pojmove na kvalitetan način. Čovjek je vrijedan od začeća do smrti. Trebali bi promisliti prije nego izađemo za ovu govornicu. Izlazimo tu bezveze, da bi pričali i da bi nas se vidjelo.
- Kolega Bogdanović, ja se slažem s Vama o participaciji žena, da se trebaju stvoriti uvjeti - replicirala je Tatjana Šimac Bonačić. - Žene nisu drugotne.
- Evo ja izlazim za govornicu da bih skupljao recke. Nazadni smo. Ne gledamo naprijed, nego nazad, zato smo retardirani - rekao je Bogdanović. - Nekome to odgovara, ja sam protiv toga. I nema toga tko će mi to zabraniti, da govorim kako ja smatram da jest. Odrastao sam u društvu jakih žena i vidio što mogu. Puno su uspješnije nego muškarci, ali su tučene i manje plaćene i obespravljene. Nećete to ispraviti s plaćanjem žena malo više da bi sudjelovale u politici.
- Svjesni smo da neće biti novaca u proračunu u siječnju i bolje da sad smanjimo te iznose - dodala je Marina Vučković Matić.
Ivana Šepak pozvala je žene da se pridruže Dustri jer je to 'jedna od rijetkih stranaka koja ima više žena nego muškaraca'.
Točka je prihvaćena većinom glasova.
Točka 12. odnosi se na prijedlog odluke o sastavu urbanog područja Dubrovnika. To je preduvjet za teritorijalna ulaganja iz EU fondova, pojasnila je pročelnica Zrinka Raguž. Trebalo bi biti 30 posto migracija na dnevnoj osnovi, pa se predlaže da to budu općine Župa dubrovačka i Dubrovačko primorje.
- Zašto se za Konavle nije potegnulo to pitanje? - pitao je Nikša Selmani.
- Konavle su na 28 posto, a treba 30 posto dnevnih migracija, odgovorila je Raguž.
Ova točka dnevnog reda je prihvaćena.
Trinaesta točka je prijedlog odluke o imenovanju Stručnog povjerenstva za koncesije za posebnu upotrebu pomorskog dobra, što je također prihvaćeno.
Prijedlog odluke o dodjeli koncesije za posebnu upotrebu pomorskog dobra radi izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda otoka Koločepa današnja je 14. točka dnevnog reda, koja je jednoglasno prihvaćena.
Uslijedio je Prijedlog programa održavanja komunalne infrastrukture u 2021. godini, te Prijedlog programa obavljanja drugih komunalnih djelatnosti na području Grada Dubrovnika u 2021. godini. Obje točke su prihvaćene.
Na dnevnom redu su Prijedlog programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u 2021. godini koji je prihvaćen
Na redu je Prijedlog izmjena i dopuna plana korištenja javnim površinama izvan povijesne jezgre.
- Nije mi jasno zašto dolaze pojedinačne točke za davanje javnih površina. Smiju li se ili ne smiju dodijeljivati? Dva momka u Široko ulici nemaju stolove ispred svog objekta, a već godinama to traže. Nadamo se da ćemo im omogućiti da dobiju stolove - pitao je Raguž. Pročelnica Hladilo je rekla da se sada ne odlučuje o proširenju, nego o novimjavnim površinama u Lapadu.
Kao 19. točka dnevnog reda uslijedilo je Prijedlog analize stanja sustava civilne zaštite na području Grada Dubrovnika za 2020. godinu, kao 20. Prijedlog godišnjeg plana razvoja civilne zaštite na području Grada Dubrovnika s financijskim učincima za trogodišnje razdoblje, te kao 21. točka Prijedlog plana djelovanja Grada Dubrovnika u području prirodnih nepogoda za 2021. godinu.
- Bilo bi korisno znati koliko je korona kriza utjecala na planove razvoja Civilne zaštite - pitao je Maro Kristić.
Odgovorio je Stjepko Krilanović, načelnik Stožera civilne zaštite Grada Dubrovnika.
- Dogodilo se nešto što nikad prije nije. Napravili smo sastanak u ožujku i planirali što ćemo poduzeti. Ljudi su ispočetka bili disciplinirani, uspjeli smo taj prvi val prevladati bez puno zaraženih i umrlih. Nakon toga je došlo ljeto, prošlo je kako-tako, u lipnju smo imali sastanak i ustanovili da se bolest lagano vraća. Sutra imamo sastanak sa županijskim Stožerom i dosta se dobro držimo. Pozvao bih građane da se disciplinirano ponašamo - poručio je Krilanović.