Bez obzira na trenutne uvjete žegu i visoke temperature, gužvu na prometnicama, sveprisutan nedostatak parkinga..., patronažna služba koja veći dio svog radnog vremena provodi na terenu svoj posao jednostavno mora stići odraditi. Naporno je sve stići po ovolikoj gužvi, kaže nam viša medicinska sestra Brigita Pranjić iz Patronažne službe Doma zdravlja Dubrovnik pa pojašnjava kako se moraju 'posložiti' da bi se stiglo do svakog pacijenta, od onog tek rođenog do onog u poodmakloj životnoj dobi.
- Ako je danas puno novorođenčadi, ona su nam prioritet onda ću nešto što sam trebala danas odraditi prebaciti za sutra. Ima dana kad do kraja radnog vremena ne staneš, nekad bude malo laganije, ali bebe odradimo odmah, to je najosjetljivije – kaže Pranjić pa pojašnjava posao patronažne službe koji često mijenjaju sa zdravstvenom njegom:
- Dio patronaže provedemo u ambulanti u Domu jer imamo pacijente koji su naviknuti doći tu prekontrolirati tlak i šećer, uvijek imaju i neka pitanja. Primjerice, ako je nekome novootkriven šećer pokažemo ikako će uzimati inzulin, educiramo ih čak i o prehrani, napravi se plan prehrane za takvog pacijenta. Mi dajemo savjete, ali nismo zdravstvena njega, ne vadimo krv niti previjamo rane.
Potvrđuje nam kako je opseg posla patronažnih sestara uobičajen, s kolegicom je zadužena za gradske dijelove Gruž i Nuncijata pa brine o pacijentima sa 'svog' područja čime se štedi vrijeme kako bi se sve stiglo odraditi. Inače, patronažna služba funkcionira na način da su djelatnice raspoređene po sektorima.
Na 'svom' terenu medicinska sestra Pranjić trenutno ima 50-ak aktivnih kroničara, bilo bi ih još ali neki zbog straha od korone ne žele kućne posjete pa se s njima čuje telefonom.
- Kod mjerenja se zna dogoditi da bude visok tlak, ako procijenim da je stanje zabrinjavajuće, odmah kontaktiram liječnika da dođe pacijentu u kućnu posjetu. Isto tako nekome zna biti jako povišen šećer i 20 pa hitno pozivam doktoricu. Moramo stalno biti na oprezu, treba biti savjestan.
Zanima nas koliko novorođenčadi obilazi:
- Ovisno od dana do dana. Na kraju mjeseca se vidi koliko ih ima, bude do 150 postupaka samo na našem terenu. Podatke dobivamo iz rodilišta i onda se s roditeljima dogovaramo za patronažu. A kad su novorođenčad u pitanju tu je briga o pupku sve dok ne otpadne, edukacija o dojenju, roditelji se znaju javiti i kasnije kad bebi počnu rasti zubi, ili kad počne dohrana. Mi dođemo i naknadno, bez problema – kaže sugovornica pa dodaje:
- Najzahtjevnije je kad dođem u kućnu posjetu a bebica ima problem, to mi je stresno, primjerice pupak se može inficirati. Najteže je educirati prvorotkinju jer kad dođem doma uvijek se pitam je li me dovoljno dobro razumjela je li shvatila što treba raditi. A jedva nas dočekaju, nekad s već napisanim pitanjima.
U kućnu posjetu dolaze s medicinskom maskom čak i rukavica te u jednokratnom mantilu.
- Po ovim vrućinama zna bit nezgodno. To sve treba doteglit, a još nemaš gdje ostavit auto. Terenski posao je stvarno zahtjevan po vrućini i gužvi – zaključuje viša medicinska sestra Brigita Pranjić.
- Jako je teško funkcionirati po ogromnoj vrućini jer radi se na terenu. Krećemo ranije ujutro dok je temperatura pristojna. Ljudi su svjesni da nam je teško u ovakvim uvjetima raditi da mora biti i kašnjenja. Najveći nam je problem temperaturna razlika kada sa vanjskih 35 dođete u nečiju kuću na 20 stupnjeva pod klimom. Ali koliko god je teško, znate da morate previti pacijenta, izvaditi krv, dati terapiju, odnjegovati, okupati nebitno koji postupak sestrinski treba obaviti – kaže nam Anita Švarc iz Ustanove za zdravstvenu njegu u kući 'Ane Švarc' o težini posla na terenu u uvjetima gužvi i vrućina.
- Ovisno o postupcima i zahtjevima pacijenata, nekad sestra treba obići 8, 9 pacijenata nekad 4 ili 5, sve zavisi od dnevnog ritma, od potreba samih bolesnika primjerice treba li ga previti dva ili tri puta tjedno. Rasporedi su promjenjivi, nama je svaki dan drugačiji – kaže Švarc pa nastavlja:
- Sve moguće postupke što se može u kući odraditi to medicinska sestra iz zdravstvene njege u kući odradi. To je kompletna zdravstvena njega bolesnika u kući koja podrazumijeva od uzimanja krvi, njega stomka, promjena katetera, davanje terapije, injekcija, previjanje, njega nepokretnih bolesnika, pacijenata koji imaju aspirator, respirator, kisik, sonde... Isti takav posao radi sestra u bolnici samo nama je dodatni i jedini problem odlazak i dolazak od pacijenta do pacijenta pogotovo ljeti kad su izrazite vrućine i sparine i naravno parking je veliki problem. Kad su vađenja krvi pa nosite epruvete u laboratorij, nebitno Dom zdravlja, laboratorij Glavić ili bolnica, izgubite toliko vremena samo u traženju parkinga to je čudo jedno. U gradu namjestimo teren tako da sestra radi u jednome kvartu i odradi pacijente u tom dijelu, jedino tako uspijevao funkcionirati.
U Ustanovi je deset ugovorenih medicinskih sestara sa HZZO-om. Surađuju s kolegicama iz patronažne zdravstvene skrbi, sa palijativnim timom Doma zdravlja, laboratorijima, bolnicom... sa svim institucijama koje su potrebne pacijentu.