Vlasnik lopudskog hotela “Lafodia”, ANKER GRUPA d.o.o., zatražili su i dobili građevinsku dozvolu od Upravnog odjela za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Grada Dubrovnika za rekonstrukciju i konstrukcijsku sanaciju Dominikanskog samostana sv. Nikole na Lopudu.
Ruševine nekadašnjeg Dominikanskog samostana svetog Nikole davnih su godina, prema odluci Uprave Dominikanaca u Zagrebu, prodane tvrtki Fidelis koja je u vlasništvu ANKER-a. Glavni projektant u projektu koji bi rekonstruirao i konstrukcijski sanirao samostan je Stjepo Butijer.
Obzirom na neposrednu blizinu hotela Lafodia, vlasnici su čekali povoljan trenutak za izradu projekta, i sama Lafodia nedavno je rekonstruirana, a za početak radova na samostanu imaju vremena tri godine od dana dobivanja građevinske dozvole. Vrijeme im teče od sredine srpnja ove godine.
-Mogu samo reći da trenutno nije vrijeme za velike investicije" - kratko je odgovorio član uprave Anker grupe, Ivo Resić ne otkrivajući što namjeravaju izgraditi na ruševinama samostana.
-To vam ne mogu reći". - dodao je Resić pitajući zašto nas to zanima.
Važenje građevinske dozvole može se jednom i produžiti na dodatne tri godine ako su uvjeti za provedbu zahvata u prostoru ostali isti, a cijeli projekt, jednom kad gradnja započne, mora biti gotov po vanjskom izgledu i dovršenosti čestice zemlje u roku od sedam godina od prijave početka gradnje. I Konzervatorski odjel u Dubrovniku dao je smjernice i pristanak na projekt iz područja zaštite i očuvanja kulturnih dobara, a među strankama u postupku je i prior Dominikanskog samostana u Dubrovniku fra Tomislav Kraljević, kao ‘prvi susjed‘ parcele na kojoj će se graditi.
-Ono što je uprava Dominikanaca u Zagrebu davno prodala, još prije 15-ak godina, su ruševine nekadašnjeg Dominikanskog samostana svetog Nikole. Tu zaista nije ostalo ništa osim nekoliko zidova. Bio sam pozvan na uvid projekta od Upravnog odjela za izdavanje dozvola, jer smo im mi prvi susjedi. Koliko sam shvatio, oni zaista projektom ne zadiru u prostor crkve. Nisam vidio da ugrožavaju išta oko našeg prostora, a što će tamo biti, pa čini mise možda nekakav restoran, ali vam ne mogu reći sa sigurnošću. Sve što znam jest da projektom ne ugrožavaju ništa naše - zaključio je fra Kraljević.
Crkva svetog Nikole i dalje je u vlasništvu Dominikanaca, a fra Kraljević dodaje kako je i dalje koriste župnik i vjernici održavajući mise dva puta mjesečno i brinući se za crkveno zemljište i objekt.
Odmah do samostana i crkve svetog Nikole je i Hotel Grand, nekadašnji ljepotan i simbol jedne vizije moderne arhitekture kojeg je projektirao sjajni Nikola Dobrović i od njega učinio nevjerojatnu atrakciju tog doba, 1936. Sav u betonu, s ‘provom‘, zaobljenim strukturama, čak i betonskim posteljama, godinama je trunuo, kako se to betonu već događa, no kupnjom Anker grupe iz ruku Atlantske plovidbe, i na Grandu su u tijeku radovi. Jednom kad se sve dovede u gotovo, rekonstruirano i uređeno stanje, Lopud bi mogao dobiti još par fantastičnih turističkih aduta.
-Na mjestu ruševina Dominikanskog samostana, koji je sad u očajnom stanju, napravili smo projekt koji uključuje ne samo izgradnju, već i rekonstrukciju dijelova samostana. Probali smo zadržati postojeću strukturu i stanje koliko god je to moguće, ali skidajući ostatke kamen po kamen, i vraćajući ga na ono mjesto na kojem je bio. Tamo gdje su bile fratarske ćelije napravit ćemo sobe, bit će to lijepe smještajne jedinice, restoran i dio kuhinje na vanjskom dijelu. Bit će to hotelčić koji odiše starinom, to je cilj i to je jedino moguće. Ispoštovat će se sve konzervatorske smjernice, ovo je blago koje ćemo raditi s poštovanjem, i tu je cijela bit svega" - objašnjava projektant Dominikanskog samostana Stjepo Butijer projekt koji je tek u počecima, i koji je ogromna, dugotrajna i kompleksna investicija, zbog čega se još uvijek čeka početak radova.
U međuvremenu, Butijer za Anker grupu radi na susjednom Grand Hotelu koji će zablistati nekim novim sjajem.
-Veliki je problem što je Grand propao konstrukcijski, pa ćemo iznutra morati sve ponovno, a vanjski dio ćemo ostaviti kakav jest, nećemo ga mijenjati, no sve je od betona, pa taj dio moramo ponovno napraviti. Znate kako je u Grandu bilo sve od betona, čak i postelje, sobe su bile male, niskih plafona, a vi danas ne možete ponuditi sobu od 10-ak kvadrata pa će se sobe spajati, sve se podizati koliko nam je od konzervatora dopušteno, smjernice su tu, a usto ostaje i spomen na Dobrovića. Sve to također traje dugo, iz istih razloga, ispitivanja i konzervatorskih smjernica, ali dobro je da se na tome radi i da su investitori pristali na dugoročno najbolja rješenja, što je za ove građevine i projekte zapravo jedini način." - dodaje Butijer.
I Dominikanski samostan, za kojeg se zapravo još ne zna kad će krenuti s radovima, i Hotel Grand kojeg će rekonstruirati još dugo, u idućem desetljeću itekako će nadodati na onoj najboljoj vrsti turizma kojoj se svi nadamo.
