- Odluka još nije počela utjecati na poslovanje, ali bila je online anketa u kojoj je preko 70 posto ispitanika izjavilo da, ukoliko budu morali nositi maske u kafićima i ugostiteljskim objektima, da neće više dolaziti. Nije baš tako da ćete ući unutra i da ćete kroz masku ili ispod maske piti kavu. Maska se samo nosi dok se ne sjedne za stol, nakon toga se skida i dok god vi sjedite za svojim stolom, masku ne morate nositi, masku samo stavite kad izlazite vani i kad idete u WC. Nitko nije sretan što mu se nameću takve stvari, ljudi vole slobodu i navikli su na nju, nije to lako promijeniti, ali što ćemo?! Ne možemo protiv odluka, zakonskih regulativa, ističe Vlašić te nastavlja:
- Vidjet ćemo što će biti, zabrinuti smo, ali nažalost, ne možemo ništa protiv odluka koje donese Stožer. Mi ugostitelji imali smo svoje prijedloge, ali nekad se oni uvaže, nekad ne, nekad su bili uvaženi. Mi smo do ove zadnje odluke bili jedna od 'najopuštenijih' zemalja unutar Europe s najmanje restrikcija. S tim da mi i dalje mislimo da mi nismo nikakav problem, da ugostiteljstvo zaista nije nikakav problem izuzev par situacija koje su se dogodile na nekim svadbama i u nekim noćnim klubovima u samom početku kad se još stvari nisu dobro ni posložile. Svjedoci smo da se puno više ljudi okuplja u ogromnim količinama vani na ulicama nego u ugostiteljskim objektima jer ti ljudi moraju otići, ističe prvi čovjek dubrovačkih ugostitelja.
No, uz obavezno nošenje maske stigla je i najava kažnjavanja tvrtki, pravnih osoba kaznama između 20 i 70 tisuća kuna.
- To je nama najveći problem u svemu ovome što se tiče donošenja odluka zato što se odlukom koja je napisana ugostitelje stavlja u poziciju represivnog aparata, a mi to nismo. Mi smo prvenstveno ugostitelji i mi bismo sad trebali zabraniti odnosno odbiti uslugu nekome tko odbije nositi ili nema masku?! To se protivi našim standardima, to se protivi našoj djelatnosti, to isto kao da liječnik odbije pružiti uslugu nekome. Nas se zaista apsolutno mora izbaciti iz bilo kakvih jednadžbi represivnog aparata. Postoje sve silne inspekcije, postoji Civilna zaštita, policija, postoje represivna tijela koja bi to trebala provoditi, ne mi! Mi nismo niti educirani niti spremni, što ako se recimo dogodi situacija da nekoga zamolimo da izađe vani i taj netko bude malo rastrojen pa napadne?! Na koji ćemo se način braniti?! Što ćemo napraviti u tom trenutku?! Moramo sad uvoditi zaštitarske službe koje bi to provodile?! To niti možemo financirati, ionako su nam drastično skresani kapaciteti, prihodi su nevjerojatno pali, sad bi još trebali i taj dio provoditi?! Taj dio nije dobro formuliran, nadam se, kao što je rekao gospodin Capak, da se stvari mogu revidirati, da se mogu promijeniti ad hoc, iskreno se nadam da će se i taj dio iz odluke revidirati, mišljenja je Vlašić.
Informacija kako je 80 posto dubrovačkih ugostitelja u kolovozu ostvarilo više od 40 posto prometa u odnosu na lani i kako im je zbog toga nemaju pravo na državne mjere, Vlašić demantira.
- Imaju pravo, ali na smanjene mjere. To nije točan podatak. Nema šanse, možete pogledati po HZZ-u koliko je isplaćeno mjera. Sa svim kolegama koji su van Grada nitko od njih nije radio više od 25 posto u osmom mjesecu, nitko! U Gradu je bilo slučajeva, mislim da je jedan moj kolega radio 42 posto u odnosu na prošlu godinu i njemu su mjere smanjene sa 4 tisuće na 2 tisuće kuna, za jedan mjesec, već se idući mjesec promet se spustio daleko ispod toga. To se može vidjeti po mjerama koje su uplaćene u sedmom i osmom mjesecu, tu nema velike razlike u broju zaposlenih, ali moguće je vidjeti koliko je mjera odobreno, to znači da bi i mjera trebalo biti 80 posto manje, što sigurno nije. Također, napravljena je greška, ali se nikome ne može uzeti za zlo jer nitko nije znao što će se događati i koliko će ovo dugo trajati, dakle, napravljena je greška zato što se na mjesečnoj bazi prihoda daju potpore. Imali ste u osmom mjesecu tvrtke koje su imale 40 posto, ali će te tvrtke na godišnjoj bazi imati ispod 10 posto prihoda i one će morati platiti plaću u određenom trenutku, oni su morali platiti bez obzira što u tom periodu oni te novce neće zadržati niti ih mogu pospremiti u džep nego će ih jednostavno potrošiti do kraja godine kad neće biti prihoda, naglašava Vlašić koji objašnjava kako je 80 posto ugostitelja imalo pad prometa od preko 60 posto u kolovozu ove godine te kako je brojka od '40 i više posto ostvarenog prometa' nastala jer ona uključuje i podatke o poslovanju hotela u kolovozu.
Predsjednik Udruge ugostitelja Dubrovnik neprestano podcrtava specifičnost situacije na krajnjem jugu i apela da se Dubrovnik stavi kao područje posebne države skrbi.
- Nama nije isto kao nekome u Istri, nama nikako nije isto kao nekome na sjeveru Hrvatske, nikako! Mi smo isključivo sezonska, avionska destinacija koja jednostavno nije imala aviona, mi smo destinacija u koju dolazi određena skupina turista, turisti određene nacionalnosti koji ove godine nisu mogli putovati. Mi nismo mogli izvući dovoljno novaca da se možemo pokriti do kraja godine. Vladine mjere zaista jesu pomogle i bile su spas, da ih nije bilo, mislim da bi svi zatvorili, mislim da ove godine ne bi niti jedan lokal bio otvoren u gradu, grad bi bio 'grad duhova', ne bismo bili u stanju odraditi baš ništa u sezoni. Ali, pazite, mi smo kroz poreze koje smo odradili, vratili dvaput više novaca, malo više, mislim da je čak dva i pol puta više novaca od onoga što je nama država dala za te mjere. Tako da je država automatski profitirala porezom, mislim da je bilo riječ o nekakvih 2,5 milijarde kuna koje je država dobila nazad kroz PDV koji smo napravili, a ne bismo ih napravili da nije bilo tih mjera za zapošljavanje. To govorim na nacionalnoj razini, a ovdje u Dubrovniku mislim da će biti gusto, mislim da će zaista, zaista biti gusto. Smatram da su se eventualne zalihe koje su ljudi imali, potrošili do krajnjih granica, uvjeren je Vlašić.
Hotel po hotel u Dubrovniku ili je već zatvorio ili uskoro planira zatvoriti svoja vrata, a sve je više i zatvorenih ugostiteljskih objekata.
- Jedan dio kolega koji ima prostor u svom vlasništvu ili im je podnošljiv najam i imaju nekakve stalne goste, uz pomoć ovih mjera moći će nekako ostati otvoreni, ali tih je jako malo. Vjerujem da će u 11. mjesecu biti otvorenih objekata onoliko koliko ih inače bude u prvom ili drugom mjesecu, ako čak ne i manje, a to je nekakvih 5 posto. Za sada, mislim da će najvažnija stavka, da bismo mogli preživjeti, biti osiguravanje kreditnih linija preko komercijalnih banaka uz državna jamstva ili puno veći broj HAMAG-BICRO kredita za likvidnost. U dosadašnjem periodu je premali broj njih plasiran, upozorava Vlašić.
Predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić također je iznijela svoja saznanja o radu ugostitelja.
- Ono što mi znamo i ono što znam iz razgovora s ugostiteljima, da su se tijekom osmog mjeseca, onih 10-ak, 15-ak dana kad se turizam uopće dogodio prije novog zatvaranja granica, da su oni bili na negdje u rasponu između 40 i 50 posto, ali samo za tih 10-ak, 15-ak dana. A u sedmom mjesecu je to bilo daleko od toga postotka, a da ne govorimo za ove ostale mjesece. Moguće da su na Stradunu ostvarili više od 40 posto, mada su oni u samo tom kratkom periodu bili na razini između 40 i 50 posto i moguće da je to bilo na Stradunu, ali šire od uže gradske jezgre to nije slučaj. Svi u turizmu su morali imati pad prometa 60 posto da bi dobili potporu za zaposlene. Sad se povlače neke teme da nisu bilježili promet, moram reći da, prema onome što ja znam, kontrole, porezne i sve razne druge inspekcije bile su na tjednoj razini tako da baš ne vjerujem da je moglo biti nezabilježenih računa u toj mjeri da bi netko skrivao promet, u to sumnjam, navodi Trojić.
Na upit ima li neke okvirne brojke, predsjednica ŽGK-a Dubrovnik odgovara:
- Teško je govoriti o prosjeku i ne mogu govoriti jednoznačno za svih zato što imamo i male kvartovske restorane u koje znaju dolaziti i lokalni, imamo restorane u koje dolazi gosti iz privatnog smještaja, sve je ovisilo o tome o kojoj je poziciji riječ, o kretanju turista u privatnom smještaju na određenoj poziciji. S obzirom da svi oni koriste mjere potpora za zapošljavanje, već je jasno da su bili u padu prometa od 60 posto. Dakle, možda možemo pričati do 40 posto nekog prometa da je bilo u 8. mjesecu, ali izvan osmog mjeseca, daleko je to od toga. Imamo i pizzerije u koje idu domaći, imamo fast foodove koje su koristili domaći, tako da odgovor nije jednoznačan. U globalu, ono što je okrenuto u turizmu, što je ovisilo od turizma, naravno da je u velikom padu. S druge strane, moramo imati u vidu da sama fizička popunjenost nije jednaka financijskom učinku zato što, ako pogledate tarace, ako su i bile u određenim momentima popunjene, pitanje je pod kojim cijenama jer znamo da su naši ugostitelji i ove godine snižavali, reducirali cijene u odnosu na prijašnje godine tako da će se i financijski efekat kreatiti uglavnom u tom smjeru. Bit će niži nego godinu prije bez obzira na broj izdanih obroka i većinom smo ove godine mogli viđati ljude za vrijeme marendi, tako da su se mnogi okrenuli marendama kojima su nastojali zahvatiti domaće i ove turiste koji su se našli na području grada, ali uglavnom vidjeli smo da je tu bio i dobar dio domaćih gostiju ovdje u Dubrovniku kojim se pokušao nadomjestiti izostanak stranaca, izjavila je Trojić ponovivši koje mjere HZZ-a su na snazi:
- Jedna mjera je ako imate firmu do devet zaposlenih i pad prometa od 50 posto, možete dobiti 2 tisuće kuna. Druga mjera je popis nacionalne klasifikacije djelatnosti koje su ugrožene Covidom. Između ostalog, na tom popisu imate i turizam, to jest smještaj i ugostiteljstvo. I neovisno od broja zaposlenih, ako imate pad prometa više od 60 posto, dobivate 4 tisuće kuna. Ako ste imali promet veći od 40 posto, a ne veći od 50 posto, možete dobiti 2 tisuće. A, ako imate pad prometa manji od 50 posto, nemate potporu, s tim da možete koristiti onu mjeru skraćivanja radnog tjedna, u tom dijelu imate raster do određenog postotka pada prometa, toliki broj ljudi može dobiti smanjivanje radnog tjedna, dodala je predsjednica Županijske gospodarske komore koja napominje kako je upućen cijeli niz zahtjeva Ministarstvu rada.
Prokomentirala je Trojić i najnoviju odluku Nacionalnog stožera.
- Bilo kakva zabrana smanjuje i užitak i volju ljudi da konzumiraju usluge u kafićima i restoranima. Međutim, moramo ipak zadržati razum i biti svjesni u kojemu vremenu živimo, zdravlje ljudi, očuvanje našeg psihofizičkog zdravlja je prioritet. U tom smislu određenih mjera koje su stručnjaci propisali moramo se držati, ali očito je, vidimo da je nemoguće držati se mjera ako ne postoje neke kazne. Vjerujem da će nam to prvotno biti šok u početku, da će nam biti teško naviknuti se na to, međutim, ne možemo dugotrajno živjeti u kući, ljudi su društvena bića. Izaći ćemo iz kuća, družit ćemo se i družiti i uživati u restoranima i kafićima ukoliko budemo imali novaca. Mislim da presudno neće biti nošenje maske, nego da li ćemo imati čime platiti kavu ili ručak, to će po meni biti presudno. Na nošenje maski ćemo se naviknuti, prvotni je otpor prirodan.
- Živimo u jako grubim i teškim vremenima gdje je na ugostitelje prenesena velika odgovornosti gdje oni postaju partneri Stožera, ali ako sustav funkcionira onda možemo dalje. Na proljeće, da smo pitali bilo koga od njih da li bi oni potpisali ovo danas, sve ove mjere i kontrole, rekli bi vam da hoće i da im damo da rade, samo da im se objekti ne zatvaraju. Mislim da su to privremena ograničenja, na prvi mah, a dugotrajno ćemo se mi tome prilagoditi. Po meni je veći problem izostanak prometa jer naši kafići, naši ugostitelji, naš privatni i hotelski smještaj nemaju problem s privikavanjem na mjere, možda oni na sjeveru imaju taj 'luksuz', njima je to osnovni problem - kako se priviknuti na mjere. Mi ovdje na jugu imamo problem izostanka prometa, mi bismo bili sretni kad bismo samo pričali o maskama, mi nemamo goste. Lokalno stanovništvo ne može zadovoljiti promete koje smo imali s tako dugom sezonom od osam mjeseci. Domaći ljudi koji će pogotovo u ovim momentima, sa smanjenim plaćama i primanjima, jednostavno ne hodaju okolo po kafićima ne zato što ih je strah, nego zato što čuvaju novce, komentira Trojić.
Na kraju svima iznad glave lebdi pitanje kako preživjeti 'crnu zimu' dok s druge srane pritišće niezvjenost.
- Osnovni cilj već od proljeća nekima je preživjeti. Rekla bih vam da ćemo o tome pričati još i naredne dvije godine na isti način. Opet ostaje činjenica da je Dubrovnik avio destinacija, avionske kompanije su u dubokoj krizi i neće pronalaskom cjepiva riješiti njihov problem tog dana, njihov problem će trajati još godinu, dvije. Mi kao destinacija moramo biti svjesni da će se drugi, svijet će se iskopati iz problema, a mi kao avio destinacija ćemo biti još dvije godine u problemima. Minimalno! Teško je predviđati sada, ali zasigurno je da se aviokompanije ne mogu oporaviti tako brzo. Nemamo prometa i na to se nadovezuje još i nedostatak sredstava za pokriće likvidnosti. Doista je poslovni sektor u problemu jer poslovne banke trenutno ne odobravaju kredite iz raznoraznih razloga. HNB, HABOR i HAMAG trenutno nemaju dovoljno niti ljudskih kapaciteta niti su još financijski isprogramirali dovoljno kreditnih linija kojim bi dovoljno brzo mogli opskrbiti poslovni sektor svježim kapitalom, a to je nužno, to je preduvjet, preduvjet da država stvori brzi i jednostavni kapital za preživljavanje i s počekom od godinu, dvije. To je šansa za naš poslovni sektor, veli Trojić i na kraju dodaje:
- Nećemo reći da nas čekaju crni, već izazovni dani jer kod nas je ovdje, od rata pa i prije, još od vremena Dubrovačke Republike, uvijek je bilo izazovno i naši poduzetnici su se uvijek naučili snalaziti. Oni će se snaći i u ovom momentu na neki način, sigurno, ali da će biti lijepo, neće. Bit će iznimno izazovno razdoblje i ovaj događaj u Zagrebu je pokazao da ćemo prvenstveno morati voditi računa o očuvanju mentalnog zdravlja naših poduzetnika i zaposlenika, općenito stanovništava. To je prioritet! Kad čovjek očuva zdravlje onda će se izvući. A da će biti teško, da ćemo morati reducirati svoje prohtjeve, nećemo moći živjeti kako smo naučili prošlih godina, to da, zaključuje Trojić.