LJILJANA BETICA RADIĆ Koronavirus se neprekidno širi, za nas nisu opasni radnici na Pelješkom mostu, nego turisti

Što struka zna o novom koronavirusu?

Novi koronavirus 2019-nCoV ili „wuhanski koronavirus“ dijeli oko 80 posto podudarnosti sa SARS-CoV nije prethodno identificiran kod ljudi, a može izazvati tešku respiratornu infekciju i rezultirati smrtnim ishodom, te ima potencijal globalnog širenja zbog čega je od posebnog javno zdravstvenog interesa. Poukom iz SARS epidemije, ovaj put je relativno brzo objavljen cjeloviti genom virusa zahvaljujući suradnji kineskih medicinskih stručnjaka. Epidemija novim koronavirusom krenula je u prosincu 2019. u Wuhanu u Kini, epidemiološki je povezana s kineskom tržnicom i prijenosom virusa s životinja na čovjeka, da bi se kasnije nastavilo klasično širenje s čovjeka na čovjeka što je potvrđeno kada su se zarazili zdravstveni djelatnici koji su skrbili o oboljelima.

Kineski dužnosnici izvijestili su da se u Kini događa neprekidno širenje virusa među ljudima. Pretpostavlja se da je za prvooboljele izvor virusa bila neka životinja koja se prodavala na tržnici (zmija, šišmiš) i nije sa sigurnošću utvrđeno jesu li se zarazili respiratornim putem (udisanje aerosola pri manipulaciji s životinjama i obradi mesa), alimentarnim putem (jedenjem nedovoljno termički obrađenih namirnica životinjskog porijekla) ili izravnim kontaktom. Također nije sa sigurnošću utvrđen ni put prijenosa s čovjeka na čovjeka, kapljičnim putem ili inhalacijom. U ovom trenutku također nije jasno koliko se lako virus širi među ljudima. Istrage su u tijeku kako bi se saznalo više. S obzirom na ono što se ranije događalo s MERS-om i SARS-om, vjerovatno je da će se širenje između ljudi i dalje nastaviti. Zbog poduzetih protuepidemijskih mjera nema nekontroliranog širenja izvan Kine.

Zna li se koliki je postotak smrtnosti, jesu li ugroženi svi ili samo starija populacija i kronični bolesnici?

Mortalitet je različit u ovisnosti o tipu koronavirusa. Poznato je kako i MERS i SARS uzrokuju teške oblike bolesti kod ljudi, za SARS-CoV mortalitet je bio oko 10 posto (5-19 posto), za MERS-CoV čak 34 posto, dok za usporedbu obična gripa ima mortalitet 0,1 posto. Kompletna klinička slika u pogledu 2019.-nCoV još nije u potpunosti jasna. Težina bolesti se kreće u rasponu od zaraženih ljudi s malo ili bez ikakvih simptoma dišnog sustava do teško bolesnih koji umiru zbog zatajenja pluća. Broj oboljelih se mijenja iz dana u dan, kao i broj teško oboljelih i umrlih.

Prema izvještajima iz bolnica oko 20 posto hospitaliziranih bolesnika razvilo je teški oblik infekcije, osobito stariji i osobe s kroničnim bolestima, što bi upućivalo da se radi o vrlo patogenom virusu koji ugrožava starije i kronične bolesnike. Kako se epidemija bude odmicala, mijenjat će se i denominator, budući su u početku prijavljeni samo teži slučajevi koji su hospitalizirani, dok ambulantni slučajevi tipa prehlade ili asimptomatski nisu registrirani. O denominatoru će ovisiti i postotak teških slučajeva i smrtnost. Prema situaciji na dan 28. siječnja 2020. mortalitet za „wuhanski koronavirus“ 2019.-nCoV je 106 umrlih od 4593 oboljelih (oko 2 posto). Za sve koronaviruse liječenje je simptomatsko, nema ciljanog lijeka niti cjepiva.



Može li osoba biti nositelj virusa a da se simptomi uopće ne pojave?

Podatak da SZO šalje tim internacionalnih eksperata u Kinu s jedne strane pruža sigurnost budući da je kooperacija i transparentnost vrlo važna u rješavanju problema, a s druge strane upućuje na ozbiljnost i složenost situacije. Također, brojne zemlje evakuiraju svoje državljane iz ugroženog područja.

Navedeni podatak kako se bolest može prenijeti u asimptomatskoj fazi treba nas zabrinuti budući aktualne mjere kontrole infekcije postaju slabije učinkovite. Naime preventivne mjere se temelje na izolaciji potencijalno inficiranih i oboljelih. Prema analogiji s drugim respiratornim infekcijama, asimptomatski slučajevi bi u pravilu trebali imati manji potencijal širenja i do sada nikad nisu imali važno mjesto u širenju epidemija.

Zvuči zastrašujuće da je jedan cijeli grad u Kini stavljen u karantenu. Ima li mjesta panici?

Sve zemlje trebaju provoditi mjere za smanjenje rizika širenja, odnosno unosa bolesti u populaciju. Zemlje kao SAD i Italija, uvele su mjerenje temperature putnicima koji ulaze u zemlju izravnim letovima iz Wuhana, Indonezija i Filipini zabranili su ulazak kineskim turistima. Istovremeno, Kina provodi vrlo drastične restriktivne mjere u zahvaćenom području, zasad samo grad Wuhan, koje je vjerojatno jedino moguće provesti u Kini, čime žele osigurati potpunu izolaciju ljudi iz Wuhana kako bi se preveniralo daljnje širenje infekcije. Pitanje je koliko dugo takvo stanje može trajati.

Poznato je kako nisu svi virusi jednako zarazni, neki su vrlo zarazni (poput ospica) za razliku od drugih. Stoga je važna procjena epidemijskog rizika za novi koronavirus. Izražava se kao bazni broj reprodukcije (R0) i odnosi se na prosječan broj zaraza za vrijeme infekcije kada u potpuno podložnu populaciju ubacimo zaraženu jedinku, određuje prag epidemije i koristi se u svim epidemiološkim modelima. Epidemija će se proširiti ako je R0 veći od 1. Za usporedbu ospice imaju R0 12-18, Ebola R0 1,5-2,5, pandemijska influenca 2018. R0 2-3, procjena za „španjolsku“ influencu R0 3-4, SARS R0 2-5, a za novi koronavirus pretpostavlja se da je R0 2,3-5.

Kao opasnost kod nas spominju se radnici na Pelješkom mostu koji su se ovih dana trebali vratiti iz Kine ili kineski turisti?

Dok su radnici na Pelješkom mostu definirana skupina ograničenog kruga kretanja te ih je lako staviti pod kontrolu i nadzor, kineski turisti predstavljaju potencijalnu opasnost. Posebno ukoliko se dokaže sumnja kako se bolest može prenijeti s inficirane osobe u fazi inkubacije od prvog do četrnaestog dana bolesti.

Kako se zaštititi od potencijalne zaraze?

Analizom prethodnih epidemija uzrokovanih drugim koronavirusima MERS CoV i SARS CoV, prijenos s čovjeka na čovjeka dogodio se putem kapljica i kontakta te se pretpostavlja da je način prijenosa 2019-nCoV sličan. Standardne preporuke SZO-e za širu javnost odnose se na smanjenje izloženosti i prenošenja infekcije a uključuju mjere higijenu ruku, dišnih puteva i mjere sigurne pripreme hrane animalnog podrijetla i kontakta s životinjama.

Kako bi se trebale ponašati osobe koje dođu iz zahvaćenog područja?

Mjere smanjenja širenja bolesti po povratku iz zahvaćenog područja obuhvaćaju sljedeće: ukoliko putnici imaju simptome akutne respiratorne infekcije trebaju prilikom kašljanja i kihanja prekrivati nos i usta jednokratnim maramicama, odnosno koristiti kirurške maske za prekrivanje usta i nosa te često prati ruke; ako putnik unutar 14 dana od napuštanja zahvaćenog područja razvije povišenu tjelesnu temperaturu i/ili kašalj i poteškoće s disanjem treba se javiti liječniku i dati do znanja da je unazad 14 dana boravio u Wuhanu (ili drugom zahvaćenom području, ako se u međuvremenu utvrdi).

Kako ljudi mogu utjecati na smanjenje širenja virusa?

Osnovne mjere za smanjenje općeg rizika od prenošenja akutnih respiratornih infekcija uključuju: izbjegavanje bliskog kontakta (do 2 metra) s osobama koji imaju akutnu respiratornu infekciju; često pranje ruku, posebno nakon izravnog kontakta s bolesnim ljudima ili njihovom okolinom, ako kontakt s bolesnom osobom nije moguće izbjeći, koristiti kiruršku masku za prekrivanje usta i nosa, ne dodirivati oči usta i nos nakon dodirivanja bolesnika i obavezno pranje ili dezinfekcija ruku nakon kontakta s bolesnikom; izbjegavanje bliskog kontakta sa živim ili uginulim životinjama, kako domaćim tako i divljim životinjama;

konzumiranje pravilno termički obrađenih namirnica, po mogućnosti neposredno nakon pripreme; temeljito guljenje voća i povrća, pijenje flaširane vode bez leda; izbjegavanje nezaštićenog spolnog odnosa s osobama čije je zdravstveno stanje nepoznato; izbjegavanja dijeljenja pribora za injektiranje lijekova (ili ilegalnih opojnih sredstava) s drugim osobama.
Moramo biti svjesni kako je čovjek u dramatičnim razmjerima promijenio okoliš u ekološkom smislu i svojim aktivnostima pridonio izbijanju mnogih novih bolesti, tako i ovih zoonoza. Intersektorska suradnja humane i veterinarske medicine, nadzor nad mikrobiologijom okoliša i proizvodnjom hrane usmjerene su na unapređenje i poboljšanje zdravlja u kontekstu projekta Svjetske zdravstvene organizacije „Jedno zdravlje“.