Na današnji dan, 12. svibnja, globalno se obilježava Međunarodni dan sestrinstva – medicinskih sestara/medicinskih tehničara. Kako je poznato, dan obilježavanja odabran je zbog datuma rođenja i sjećanja na čuvenu Florence Nightingale (1820-1910), utemeljiteljicu modernog sestrinstva, koja je „sestrinsku slavu“ stekla, između ostalog, radeći godinu i pol dana u britanskoj vojnoj bolnici tijekom Krimskog rata (1853-56), objavio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo na svojoj stranici.
- Sestre i dalje ne odustaju pred izazovima - istaknuli su.
- Kroz proteklo pandemijsko razdoblje za svoj su rad doživjele dodatnu pohvalu javnosti, povećala se prepoznatljivost i važnost njihove uloge u društvu, no ipak za sada nisu toliko osjetile i neka ozbiljnija ulaganja u svoju struku od strane vlada i zdravstvenih sustava. Tako da je događaj obilježavanja njihovog dana ujedno prilika i poziv da vlade, zdravstveni sustavi, dodatno investiraju u obrazovanje, povećaju njihovo zapošljavanje, osiguraju pozitivno i sigurno radno okruženje, primjerene plaće, omoguće jednakost spolova kao i da značajnije uključe medicinske sestre u odlučivanje na svim razinama i o svim pitanjima u svezi zdravlja i zdravstvene zaštite.
Evo što nam je na ovu temu rekla Kristina Muhoberac, magistra sestrinstva i pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo Opće bolnice Dubrovnik:
- Počela sam raditi prije 23 godine i u tom periodu moj se posao drastično promijenio - rekla je Kristina, koja je prvih šest godina radila u kućnoj njezi. Onda se zaposlila u bolnici, prvo na neurologiji, a onda na kirurgiji. Zadnjih sedam godina radi kao pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo.
- Kad sam počinjala, odmah nakon srednje škole, sestara je na tržištu bilo poprilično i tada se nije planiralo dugoročno unaprijed, pa je u vrijeme kad sam završila školu, u bolnici bilo gotovo nemoguće dobiti posao - sjeća se.
- Kako se u to vrijeme nije zapošljavalo, dogodila se jedna ‘rupa‘. Nema cijele jedne generacije koja bi nadomjestila taj nedostatak, tako da trenutno imamo dosta sestara koje će u idućih pet do deset godina poći u mirovinu, i puno mladih, a najmanje sestara iz srednje generacije.
Medicinskih sestara i tehničara u Općoj bolnici nedostaje jako puno:
- Sestre pred mirovinu su češće na bolovanju, a mlađe sestre na porodiljnom. Nedostaje cijela ta generacija srednjih godina koja je u naponu snage i ima već poodraslu djecu, to je ta ‘rupa‘, ali se snalazimo. Trenutno imamo zaposlenih nešto preko 400 sestara i tehničara, a nedostaje nam preko 350, znači preko 48 posto. Sad je dokazivo i na papiru da jedna sestra radi za dvije - ističe Kristina Muhoberac.
- Teško je uopće motivirati mlade generacije da izaberu ovo zanimanje kao svoje buduće, jer sestra sa srednjom stručnom spremom, ako ne radi u intenzivnoj ili na nekom od odjela s većim koeficijentom, ima plaću oko 800 eura, što je ispod hrvatskog prosjeka. U drugim zanimanjima zaradit će puno veću početnu plaću, bez podcjenjivanja ijednog zanimanja, uz to što Medicinska škola sada traje pet godina, za razliku od ostalih.
Mislite li da će se štrajkom nešto promijeniti na bolje za sestre i tehničare?
- Iskreno se nadam da hoće jer je uistinu ‘pet do podne‘. Danas nije dan kad bi trebali kukati, nego proslaviti svoj dan, ali moramo pokazati da se stvarno više ne može. Prilično smo iscrpljeni još od pandemije, pa te plaće... Nije lako i ljudi su na rubu snaga. Baš je neki dan jedna moja kolegica rekla da ju je sram čitati transparente na kojima piše ‘i mi smo zdravstvo‘. Pa je li moguće da trebamo podsjećati da smo mi zdravstvo, a 50 posto tog zdravstva su sestre? - pita se Muhoberac te zaključuje:
- Jedni bez drugih ne možemo, od liječnika, sestara, fizioterapeuta, laboranata, primalja, spremačica, kuhara, informatike, pravne službe... Zdravstvo nisu samo liječnici niti samo sestre, pa se iskreno nadam da će se ti vapaji čuti i za spremačice, jer ako je sestrama niska plaća, o spremačicama ne trebamo ni govoriti.