Malo tko zna da u Dubrovniku postoji desetak automatskih vanjskih defibrilatora (AVD), uređaja koji spašavaju živote a toliko jednostavnih da ih mogu upotrijebiti sedmogodišnjaci. Nažalost, čini se da nitko ne zna koliko ih je i gdje su sve postavljeni, niti brine li tko o održavanju uređaja. Koliko je poznato, dosad su upotrijebljeni samo dva puta.
Dubrovnik je prvi grad u Hrvatskoj koji je razvio mrežu AVD-a na mjestima gdje se kreće ili okuplja veći broj ljudi, od zračne do pomorske luke, od Malog do velikog Straduna, kaže inicijator, kardiolog dr. Jerko Ferri Certić.
Spasili dvoje ljudi
- Zahvaljujući donacijama dubrovačkih poduzetnika, prije 12 godina kupljeno je desetak uređaja koji su postavljeni na strateškim mjestima, u Gradskoj kavani, na ulazu na zidine, na Lokrumu, zgradi PGM Ragusa (ex DTS, op.a), lučkom terminalu, bazenu, a zadnji na žičari. Taj posljednji ima opciju da se odmah pri vađenju uređaja iz kućišta dojavljuje Hitnoj pomoći, gdje oni čak i bez poziva vide da se nešto događa. Zaposlenici objekata pokraj kojih se ili u kojima se nalazi AVD tada su prošli tečaj reanimacije. Da je nekome pozlilo u banci, u zgradi PGM-a, sto posto bi mu se pružila pomoć.
Ne biste vjerovali koliko su ti ljudi, zaposlenici banke, kafićâ, lučki radnici i ostali bili entuzijastični. Nakon toga smo imali dvije uspješne reanimacije. Samo nekoliko dana nakon tečaja, na gruškom bazenu je spašen rekreativac koji se nakon kardiorespiratornog aresta utapao, a drugi slučaj dogodio se na Lopudu, radilo se o ventrikulskoj tahikardiji. Oba su čovjeka kasnije završila u našoj koronarnoj jedinici. Otada nitko u Zagrebu nije htio priznati da je jedan mali Dubrovnik prvi u državi imao takvu mrežu – kaže se dr. Ferri Certić, v.d. voditelja Odjela za kardiologiju Opće bolnice Dubrovnik.
Kupljeni i zaboravljeni
U to doba, kad je kao šef dubrovačke kardiologije pokrenuo kupovinu uređaja, takvo što nije bilo zakonski regulirano. Napominje kako je prva zračna luka koja je dobila ovaj uređaj upravo dubrovačka. Smatra kako bi mrežu trebalo širiti, i po jedan AVD staviti na plažu President, u Mokošicu, trajektnu luku Trpanj, itd.
- Dva smrtna slučaja imali smo u kampu u Trpnju. Jedan stranac je pitao gdje je AED (engleska skraćenica za AVD, op.a), mislio je da ga svaki kamp u nas ima... Ma, kakav AED?! Dakle, to svjedoči o koristi ovih uređaja. Bio je to dobar projekt naše Kardiologije, o kojem sam brinuo nekoliko godina, a kasnije su stigle druge obveze. Projekt treba osvježiti. Zamislite, dva AVD-a smo imali na Stradunu, u Gradskoj kavani i na ulazu na zidine. Gdje su sada kad kavana ne radi, ja ne znam. Možda su stavljeni sa strane, možda u škovace, što se kaže – komentira dr. Ferri Certić i upozorava da netko mora o tome voditi računa. A tko je to?
AVD na Babinom kuku trebao je promjenu baterije još 2016. godine. Izgleda zapušteno, a netko se na uređaj usudio zalijepiti reklamu, vjerojatno i ne znajući čemu služi.
Ministarstvo zdravstva četiri godine nakon dubrovačke inicijative, 2013. godine, pokreće Nacionalni program javno dostupne rane defibrolacije "Pokreni srce – spasi život", povjeren Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu (HZHM) na praćenje. Lani je donesen Pravilnik o standardima za provođenje programa javno dostupne rane defibrilacije po kojem je Hrvatski zavod za hitnu medicinu obvezan izvijestiti županijske zavode hitne pomoći o adresi i mjestu na kojima je AVD uređaj postavljen. Vlasnik AVD-a obvezan je osigurati njegovo održavanje i testiranje te HZHM-u dostaviti podatke o provedenim postupcima oživljavanja uz upotrebu uređaja. Cjelokupni zapis iz AVD uređaja vezano za navedeni događaj moraju dostaviti najkasnije 36 sati nakon što je postupak proveden.
HZHM dužan je voditi registar AVD-a na području države, a po tom registru u Dubrovačko-neretvanskoj županiji je 12 uređaja: u Zračnoj luci Dubrovnik, u glavnoj zgradi Policijske uprave, Sportskoj dvorani u Gospinom polju, Općoj bolnici, na Malom Stradunu na Babinom kuku, DVD Lopud, DVD Koločep, u Nacionalnom parku Mljet, u stanici HGSS-a u Orebiću, DVD Korčula, u Opuzenu, Parku prirode Lastovsko otočje, te brodski AVD-i na Jadrolinijinim brodovima.
- Dva su uređaja prenesena na nas, u Sportskoj dvorani i Policijskoj upravi. Uređaj održava onaj na čijem se području nalazi – kaže Luka Lulić, ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije.
Nismo hrabri, većina zove 194
Zbog čega na HZHM-ovoj mreži nisu AVD-i o kojima govori dr. Ferri Certić? On kaže kako, nažalost, ne postoji koordinacija. O tome se, tvrdi, prije dvije, tri godine razgovaralo na Stožeru civilne zaštite. Mrežu treba revidirati, projekt širiti, građane educirati i osvijestiti o nužnom poznavanju prve pomoći i reanimcije u slučaju hitnoće.
Uzrok nagle smrti može biti fibrilacija ventrikula. Do dolaska hitne pomoći, za takvog pacijenta više možda nema spasa, a brzom reakcijom, masažom srca i primjenom AVD-a ga se može spasiti. Uređaji su, kažu sugovornici, prilagođeni laičkoj upotrebi. Nakon postavljanja elektroda, AVD sam prepoznaje stanje pacijenta, analizira srčani ritam i glasovnim porukama navodi osobu koja mu pomaže što treba učiniti, je li potrebno pritisnuti tipku za isporuku šoka ili ne.
- Probat ćemo putem EU fondova doći do sredstava za edukaciju ljudi. Iako svi prođu prvu pomoć pri polaganju vozačkog ispita, ljudi kasnije nisu baš hrabri i radije zovu 194, a dok dođe hitna pomoć za pet ili deset minuta, može biti prekasno jer postoje slučajevi u kojima su najvažnije prve tri minute – upozorava Lulić.