U Dubrovniku je javna tajna kako pojedinci imaju podatke koji su gradski stanovi dostupni za dodjelu. Riječ je o zlata vrijednim informacijama i može se samo pretpostaviti za koje su protuusluge dobili adrese tih ‘zlatnih kvadrata‘.
Mnogi se sjećaju problema u koji su upali gradska uprava i Dom zdravlja Dubrovnik kad su u Novoj Mokošici ostali bez stana u koji je trebao useliti pedijatar! Do okončanja sudskog postupka zbog deložacije, posljedično su Gradu i Domu zdravlja do daljnjeg ostali neriješeni problemi smještaja liječnika, socijalnih slučajeva, zdravstvene skrbi mališana...
Od dubrovačke gradske uprave smo doznali kako trenutačno, temeljem ugovora o najmu stana sa zaštićenom najamninom na određeno vrijeme, socijalno ugrožene osobe i osobe slabijeg imovnog stanja koriste ukupno 28 gradskih stanova.
- Revizijom iz 2017. godine utvrđeno je kako od ukupno 56 stanova koji su u izvornom vlasništvu Grada, uvjete prema Odluci o najmu ispunjavaju 22 korisnika, dok ih 34 ne ispunjava te uvjete. Protiv svih koji su odbili povrat stana pokrenut je sudski postupak, a Grad je uspostavio učinkovitiji sustav kontrole i uredno vodi evidenciju- poručuju iz gradske uprave.
No kao i što Grad želi izbaciti nelegalne korisnike, tako i oni tužbama žele dokazati da ih imaju pravo i dalje koristiti. U pravili gube sudske sporove, no to traje dok su oni kojima doista treba graski stan i dalje na ulici.
Naime, u posjedu smo dvije sudske presude u parnicama s bivšim korisnicima iz Nove Mokošice koji su tužili Grad Dubrovnik, držeći da nakon 23 i 11 godina još imaju pravo korištenja gradskog stana. Primjer su i klasičnog poimanja društvenih sustava, kad pojedinci priznaju samo ono što im odgovara. Parnice su izgubile samohrana udovica bivšeg političkog zatvorenika koja je tvrdila da im je stan dodijeljen po toj, a ne socijalnoj osnovi te umirovljena učiteljica sa sinom.
PORČITAJTE I OVO:
Njih osmero stišće se u 50 kvadrata, djeca spavaju na podu, a do njih ‘zjapi‘ prazan gradski stan!
Iz gradske uprave ističu kako oni koji izgube pravnu osnovu korištenja vrlo često ne žele iseliti iz gradskog stana, što uvelike onemogućava useljenje novih korisnika te su prinuđeni poduzeti pravne korake pred dubrovačkim Općinskim sudom kako bi Grad ponovo došao u njihov posjed. Naime, korisnici koji su izgubili pravo korištenja u pravilu smatraju da ga još imaju iako su im se u međuvremenu promijenile financijske i druge životne okolnosti. Protiv najmoprimaca koji su izgubili pravni temelj stanovanja nakon revizije 2017. godine je pokrenuto 29 parnica, od kojih 23 još traju.
Dio sudaca koji sude u parnicama za gradske stanove ističu da problemi proizlaze jer se često dodjela tih stanova ne doživljava kao šansa da se privremeno korisnik snađe prije nego se stan dodjeli novom stanaru. Dodjele nisu doživotne, a Grad je u nezgodnoj situaciji jer ljudi smatraju da mu se ne može oduzeti jer nema drugi stan.
Time se, kažu nam, ruši pravni koncept privremene služnosti! Problem treba riješiti i država, a za Dubrovnik, koji je vlasnik stanova, pitanje je treba li ih dodijeliti ‘trajno problematičnim‘. A takvih je više takvih, pa i onih s zdravstvenim i psihološkim teškoćama, a natječaji katkad nisu najbolje rješenje. Stoga bi, savjetuju, trebalo izgraditi posebni objekt za takve građane koji će ih koristiti za života i bez prava prijenosa na članove obitelji.