KAPITALNI PROJEKTI
Dvotračna Lapadska obala financirat će se bespovratnim EU sredstvima
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske 1. veljače objavilo je poziv za financiranje projekta „Rekonstrukcija i proširenje Lapadske obale, II, III i IV. faza izgradnje“. Stopa financiranja za ovaj ključni kapitalni projekt iznosi 100 % ukupno prihvatljivih troškova, odnosno ukupna bespovratna sredstva iznose 70 milijuna kuna, od čega 85 % sredstva putem Kohezijskog fonda pokriva Europska unija, dok će se 15 % sredstva financirati iz državnog proračuna.
Naime, u suradnji s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije te Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture Grad Dubrovnik je demonstrirao potrebu i spremnost svog projekta, a budući da je putem Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Grad već dokazao da zna iskoristiti europska sredstva te uvažavajući činjenicu da su za prvu i drugu fazu radova ishodovane građevinske dozvole, radovi na rekonstrukciji Lapadske obale planirani su već u listopadu.
Projekt rekonstrukcije i proširenja Lapadske obale izrađen je od tvrtke Geoproming d.o.o. iz Metkovića i podijeljen je u ukupno četiri faze, s tim da se faza I. odnosi se na Lučicu Batala. Upravni odjel za izgradnju i upravljanje projektima Grada Dubrovnika nadležan je za II., III. i IV. fazu koje se odnose na prometnicu od Lučice Batala do benzinske postaje „INA“ i uključuju rekonstrukciju i proširenje prometnice s nogostupom, šetnicom, parkingom i zelenilom.
Ovim projektom rješava se i problem prodiranja mora u trup prometnice i ispiranja tampona što dovodi do učestalog puknuća vodovodnih cijevi u trupu ceste i prekide u prometu vozila. Projektna dokumentacija obuhvaća građevinsko i prometno rješenje, oborinsku odvodnju s pročišćavanjem oborinskih voda, projekt Vodovoda, elektroenergetskog sustava s javnom rasvjetom i telekomunikacijskim sustavom.
Važno je napomenuti kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj upravo u Gradu Dubrovniku podržala projekt rekonstrukcije Lapadske obale, a u sklopu zaključka vezanog za pokretanje aktivnosti Programa sustavne i integrirane revitalizacije, valorizacije i održivog razvoja integriranog intermodalnog održivog prometa i novih urbanih sadržaja šireg prostora Grada Dubrovnika.
Od raskrižja s ulicom Nikole Tesle pa do raskrižja s Ulicom Ivana pl. Zajca, kraj benzinske postaje INA, Lapadska obala pretvara se u dvotračnu dvosmjernu prometnicu ukupne dužine 840 metara.
POTPISAN UGOVOR ZA RAZVOJ INFRASTRUKTURE
U Dubrovnik stiže ultra brzi optički internet
Projektom „Razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa na području Dubrovnika“ stanovnicima Dubrovnika osigurat će se brži, kvalitetniji i sigurniji Internet. Naime, za 85 % gradskog područja omogućit će se brzina interneta od 100 mbps i više, a za preostalih 15 % ta će brzina iznositi oko 40 mbps. Usporedimo li to s trenutačnom prosječnom situacijom na našem području, a koja iznosi 20 do 30 mbps, radi se o značajnom unapređenju.
Ugovor za projekt izgradnje infrastrukture širokopojasne pristupne mreže sljedeće generacije koja će stanovnicima šireg gradskog područja omogućiti pristup ultra brzom internetu u ponedjeljak, 3. veljače, na Dan Grada i blagdan svetog Vlaha, potpisali su gradonačelnik Mato Franković i direktor Odjela za razvoj i implementaciju EU BB programa u HT-u Milan Meden. Kako je Grad Dubrovnik nositelj projekta kojeg realizira uz partnerstvo s općinama Konavle, Župa Dubrovačka i Dubrovačko primorje činu potpisivanja ugovora prisustvovali su dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić, načelnici općina Konavle i Župa dubrovačka Božo Lasić i Silvio Nardelli te pročelnik Općine Dubrovačko primorje Ivo Kola.
Gradonačelnik Mato Franković zahvalio je županu dubrovačko-neretvanskom Nikoli Dobroslaviću na inicijativi I vizionarstvu u pokretanju ovog projekata, dodajući kako će se realizacijom ovog projekta osigurat će se svim stanovnicima Dubrovnika i susjednih općina brži, kvalitetniji i sigurniji Internet.
Nakon prethodno poduzetih radnji, koje uključuju iskaz interesa, dvije javne rasprave te izradu nacrta Plana razvoja širokopojasne infrastrukture (PRŠI), Grad Dubrovnik je u postupku pred-odabira izabran kao jedan od 16 gradova/općina (od 71 prijavljenih) za dostavu prijave za dodjelu bespovratnih sredstava.
-„Prije četiri godine započeli smo sveobuhvatni projekt razvoja širokopojasne infrastrukture cijele naše županije.Podijelili smo područje županije na tri podpodručja, od kojih je jedan Dubrovnik s okolinom općinama, drugi Korčula s otocima i Pelješac i treći dolina Neretve. Sva tri su pripremljena za kandidaturu i u ovoj fazi uspio je Dubrovnik. Očekujemo da će biti interesa i za ova druga dva područja na idućim natječajima“, rekao je župan Dobroslavić.
HT Telekom izabran je natječajem za partnera po investicijskom modelu A, te će biti odgovoran za projektiranje, izgradnju i upravljanje mrežom. Ukupna vrijednost projekta je 93 milijuna kuna, od čega partner HT Telekom financirana prihvatljive investicijske troškove sa 57 milijuna kuna, dok se ostali iznos od 36 milijuna kuna financira iz bespovratnih sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj.
Važno je napomenuti da se u sklopu ovog projekta neće raditi bazne stanice nego će se koristiti svjetlovodni, optički kablovi. Tamo gdje već postoji infrastruktura, odnosno gdje su položene cijevi kroz koje prolaze kabeli od telefona, rasvjete, interneta, tzv. 'DTK kanalizacija', optički kabeli položit će se u postojeće cijevi, a tamo gdje DTK kanalizacija ne postoji provest će se potrebna ukopavanja instalacija. Radi se o minimalno invazivnim radovima u prostoru, odnosno kopat će se uz rub ceste.
Očekivano trajanje projekta je do 31. prosinca 2023. dokad se očekuje izgradnja i stavljanje u operativno stanje širokopojasne mreže.
Nema troška za Grad
Ukupna vrijednost projekta je 93 milijuna kuna, od čega partner HT Telekom financirana prihvatljive investicijske troškove sa 57 milijuna kuna, dok se ostali iznos od 36 milijuna kuna financira iz bespovratnih sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj.
Dubrovnik ne postaje 5G grad
Projekt je značajan i zato što se neće koristiti bazne stanice nego svjetlovodni, optički kablovi (a ne 4G ili 5G mreža). Optički kabeli su izolirani i ukopani u zemlju te nemaju utjecaj na zdravlje ljudi, a osigurat će širokopojasni Internet za oko 12.200 potencijalnih korisnika, najviše za privatna kućanstva, potom privatne poduzetnike te za javna poduzeća.